Evropska unija je daleko od toga da nema vlastitih problema, ali to za buduće članice treba da bude izazov, da se nikada ne zaboravi šta je njena suština pomirenje, bez rata na ovim područjima, poštovanje ljudskih prava, visoki etički principi, ocjenjuje kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku i profesor Sveučilišta u Zagrebu Zoran Pusić.
Ovih dana sa međunarodnih adresa stižu oprečne poruke o procesu proširenja Evropske unije, a Pusić, u razgovoru za Dnevne novine kaže da su često naša očekivanja veća nego što je to opravdano.
“Sama ideja EU je već ugrožena. Ugrožene su etičke ideje na kojima je ona zasnovana, odnosno ravnopravnost, jednakost ljudi, ljudska prava. Iskustvo Drugog svjetskog rata, odnosno ono što su fašistički i nacistički režimi nametali, bilo je svježe. Fašizam nije počeo sa koncentracionim logorima, s njima je završio. Počeo je sa idejom o neravnopravnosti, netrpeljivosti prema određenim grupama. Toga ima i u današnjoj Evropi i generalno se ne prepoznaje”, smatra Pusić.
On ističe da je proširenje u skladu sa idejama koje su proklamovane kada je EU nastala, odnosno da sve zemlje treba da postanu članice EU i prihvate te standarde.
“Biće problema, ekonomskih usklađivanja. Ali, ako te strah tih problema, onda nisi trebao ni kretati. Probleme treba shvatiti kao izazove, a ne kao razlog za odustajanje. Zalažem se za proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana. To bi popravilo unutrašnju sliku, povećalo sigurnost ovog područja”, ističe Pusić.
On navodi i da ima mnoge zamjerke prema NATO paktu, ali da se, kada je riječ o Hrvatskoj, više bojao militirizacije vlastite zemlje.
“Mislim da je pod ovakvom međunarodnom organizacijom to puno teže, postoji kontrola koja će to izbjeći. Integracioni procesu u ovoj fazi su pozitivni. Stvar koju treba naglasiti je da niko nama ne prijeti da budemo aktivni, a ne pasivni. U Briselu, koja ima veliku administraciju, dolazi do erozije. Administracija ima svoj način života, a one ideje koje su stajale na početku se zbog pragmatičnih razloga gube. EU je daleko od toga da je bez mane i da nema vlastite probleme. Ali, to i za nove članice EU treba biti izazov, da se nikada ne zaboravi šta je suština EU pomirenje, nikad više rata na ovim područjima, ljudska prava, visoki etički principi. To je najprivlačniji dio EU. Naravno da velike integracije poput ove u suštini pozitivno djeluju na ekonomski razvoj svake od članica”, objašnjava Pusić.
Govoreći o Balkanu, Pusić kaže da ima dva značenja.
“Jedan je geografski, gdje se računa kao južno od Save. Drugi je politički, balkanizacija je ušla u politički rječnik, počevši od balkanskih ratova, gdje se smatralo da su to male zemlje koje se sve vrijeme svađaju, zanemarujući vlastiti interes. Čak i na štetu vlastitih interesa, kratkoročnu korist nekih političara koji su na vlasti, a na veliku štetu naroda, u koji se oni zaklinju i koje navodno zastupaju. Taj pojam je ušao u politički rječnik početkom 20. vijeka, koji je opšteprihvaćen”, rekao je Pusić.
Prema njegovim riječima, Igmanska inicijativa je išla ka tome da ponudi inicijativu.
“Da se na neki način zaliječe te rane koje su bile otvorene, a koje se, ako postoji politička volja, mogu relativno brzo sanirati. Ako ne postoji politička volja, onda se to može rastezati 20 i više godina, kao što pokazuje naš primjer”, ističe Pusić.
On dodaje da je djelovanje organizacija koje su osnovale Igmansku inicijativu, pa čak i period prije, bilo u smjeru da se sukobi i netrpeljivosti iz rata prevaziđu. Govoreći o najvećim izazovima na Balkanu, Pusić naglašava da bi ovo područje, “koje je poslovično bure burata, trebalo pretvoriti u zonu mira i saradnje u Evropi”.
“Koji su konkretni potezi, zavisi od konkretne situacije. Ali, to nisu neke velike mudrosti, a doprinijele bi normalizaciji i boljim odnosima među ljudima i državama”, kaže Pusić.
Haotične promjene igraju veliku ulogu
Iako se 2025. godina u prethodnom periodu često pominjala kao rok do kojeg bi Crna Gora mogla ući u Evropsku uniju, Pusić smatra da je to predugačak period, jer, kako kaže, u ovakvim društvenim aktivnostima, haotične promjene igraju veliku ulogu.
“Na dugi rok je teško prognozirati, jer zavisite od toga da li će neki populistički političar koji na primjer sada završava fakultet, uspjeti doći na vlast. Ili će neki sposobni demagog usmjeriti stvari u sasvim drugom smjeru. Ko je mogao predvidjeti Bregzit? Na drugoj strani, mislim da postoji dovoljno ljudi, koji nisu zaboravili etičke vrijednosti na kojima je EU izgrađena, sa idejama da je potrebno proširenje, kako i zbog same EU, tako i zbog zemalja koje su po svim kriterijumima dio Evrope”, zaključuje Pusić.
