Rabrenović: Fašistička ideologija se javlja kao zla kob devedesetih

Skupština Crne Gore ponovo je juče odbila da u dnevni red uvrsti Zakon o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola. Jovan Rabrenović, član Predsjedništva Liberalne partije Crne Gore i jedan od autora prijedloga zakona, u razgovoru za CdM kaže da se pojava anahronizama u obliku recidiva jedne poražene i davno, u civilizovanim sredinama i društvima, zauvijek sahranjene fašističke ideologije koja je pobijeđena i o kojoj se samo u verbalnom kontekstu govori kroz istorijsku i istraživačku prizmu, javlja u regionu kao zla kob devedesetih godina prošlog vijeka.

Upozorava da, kako kaže za CdM, umjesto da u Crnoj Gori dođe do rezistentnog stava prema ovoj ideologiji, ona nažalost postaje vrlo snažna i podržana od zvaničnih struktura država regiona i kao takva, posebno četnički pokret u svom banalnom obliku, čak postiže da se pojedini političari javno deklarišu kao njegovi sljedbenici i istuču želju za preispitivanjem istorije i revizionizmom.

CdM: Kako tumačite glasanje u Skupštini protiv uvrštavanja Zakona na dnevni red?

Rabrenović: Bez namjere da polemišem sa pravom poslanika da samostalno i u skladu sa svojim principima i principima partija koje predstavljaju donose odluke pa samimtim i odlučuju šta je a šta nije dobro za građane Crne Gore, ipak moram radi javnosti i to posebno one međunarodne iznijeti jasno i nedvosmisleno čuđenje zbog takve odluke skupštinske većine.

U ovom trenutku teško je da se na javnu a posebno politčku i društvenu scenu, kakva je par ekselans Skupština, izdvoji i favorizuje neka ideja koja služi jačanju socijalne kohezije i koja je faktor određenja Crne Gore prema nekim revizionističkim težnjama.

Pojava anahronizama u obliku recidiva jedne poražene i davno, u civilizovanim sredinama i društvima, zauvijek sahranjene fašističke ideologije koja je pobijeđena i o kojoj se samo u verbalnom kontekstu govori kroz istorijsku i istraživačku prizmu, javlja se u regionu kao zla kob devedesetih godina prošlog vijeka. Kada se u političkoj evoluciji Crne Gore umjesto progesa dešava demokratska implozija i kada osnovni postulati slobodnog i građanskog društva zamjenjuju mjesta sa klerikalizacijom i teokratizmom u kojem je vjerska struktura komplementarna strukturi vlasti ili dominira nad njom, onda nije neočekivano niti iznenađuje ponavljanje nekih istorijskih procesa.

Sljedbenici četničkog pokreta

Narodi koji na svojoj istoriji ne nauče kako da grade budućnost već dozvole da im se ponavljaju neki prevaziđeni procesi nijesu zreli narodi već se nalaze u fazi razvoja svoje istorijske i društvene ličnosti samim tim i svijesti. Mi u Crnoj Gori smo dugo vremena vjerovali da smo zauvijek eliminisali i skršili ostatke fašističkih pokreta iz Drugog svjetskog rata i da se takvi procesi u kojim se pojedinci ili grupe otvoreno legitimišu kao zagovornici i podstrekači pokreta koji je bio prepoznat kao jedan od najgorih zala koje je zemlju pohodilo u proteklih dvije hiljade godina.

Kao što sam ranije naveo, povratak na istorijsku scenu ostataka tih ideja oličenih i četništvu, ustaštvu itd. imali smo prije tridesetak godina. Međutim, umjesto da u Crnoj Gori dođe do rezistentnog stava prema ovoj ideologiji ona nažalost postaje vrlo snažna i podržana od zvaničnih struktura država regiona i kao takva posebno četnički pokret u svom banalnom obliku čak postiže da se pojedini političari javno deklarišu kao njegovi sljedbenici i istuču želju za preispitivanjem istorije i revizionizmom. U tom haosu neki od zločinaca iz perioda prijei tokom Drugog svjetskog rata čak dobijaju svoje ulice i spomen obilježja što za posljedicu ima poistovjećivanje fašistikog i antifašističkog pokreta u Crnoj Gori.

Promoteri brutalnih ideja

Dodatni paradoks predstavlja činjenica da potomci dokazanih antifašista koji potiču iz partizanskih porodica koje su dale najveće žrtve u borbi protiv fašizma ne ostaju na principima za koje su ginuli njihovi preci već postaju promoteri ideja koje su poražene i proglašene za brutalne, tragične i zloglasne i koje je istorija prezrela.

CdM: Šta sve zabranjuje zakon i na šta je usmjeren?

Rabrenović: Zakon je urađen tako da djeluje na više struktura koje pripadaju kategorijama koje su njim zabranjene i čije je postojanje kažnjivo prema odredbama zakona. U samoj pripremi zakona smo konsultovali široku pravnu praksu i na osnovu uporednih iskustva kako država regiona tako i prevashodno država EU smo došli do jednog zakonskog prijedloga modela koji će obuhvatiti sve one segmente koje smo prepoznali kao najopasnije za postojeći društveni kontekst i političko djelovanje. Ne treba gajiti iluzije pa očekivati da će veliki dio trenutne poslaničke većine, i kada i ako se možda jednog dana uvrsti u dnevni red nekog skupštinskog zasijednja, glasati za ovaj zakon jer su upravo oni predstavnici politika koje se njim zabranjuju a neki čak i nose neke kvazi titule koje su bile pripisivane hijerarhiji četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu.

Zlo ratnog perioda

Naravno istučem da nije samo taj oblik fašističke ideologije zakonom zabranjen već su tu i ostala tri pokreta koja svaki u svojoj mjeri i na svoj specifičan način je ostao upamćen kao veliko zlo pomenutog ratnog perioda ali i ratnih dejstava tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Zakonom se u cilju sprečavanja podsticanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti među građanima i etničkim grupama Crne Gore, zabranjuje bilo koji oblik djelovanja, registrovanja fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija kao i upotreba fašističkih i neofašističkih simbola u Crnoj Gori.

Ovim zakonom uređuje se zabrana manifestacija, isticanje simbola ili obilježja ili bilo kakvog drugog djelovanja neonacističkih ili fašističkih organizacija, udruženja i pojedinaca, kojim se na bilo koji način povređuju ustavna prava ili slobode građana, takođe se ovim zakonom i propisuju sankcije za povredu ovog zakona.

Fašističke, neofašističke i vojne nacionalističke organizacije u smislu ovog zakona su grupe osnovane sa ciljem promocije ideja i doktrina koje su fašističke, rasističke ili ksenofobične i koje u svom nazivu imaju simbol ili oznaku koja je istorijski potvrđena kao fašistički ili neofašistički simboli/ili koriste fašističke i neofašističke ili bilo koje druge simbole kojim se širi mržnja ili poziva na uništenje ili istrebljenje nekog naroda, rase ili etničke ili manjinske grupe zasnovane na supremaciji jednog naroda ili stranih nacionalnih, rasnih il ietničkih grupa nad drugima i/ili koje u svom osnivačkom aktu, statutarnim ili programskim dokumentima imaju tekst ilisadržaje kojim se promovišu, zagovaraju ili sprovode neonacističke ili fašističke ideje i postupke kao i ideje četničke, ustaške i organizacije oslonjene na tradiciju Handžar divizije, kao i na Nacionalni front, na albanskom Balli Kombëtar.

Strahovi

Simboli fašističkih u neofašističkih organizacija predstavljaju svaki znak tipičan za fašističke, neofašističkei vojne nacionalističke organizacije definisane odredbama ovog zakona, uključujući slike počinilaca ratnih zločina koji izazivaju strahove i širenje mržnje i nasilja među narodimai etničkim grupama, kao i slike osoba krivih za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti.

Osobe krive za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti u smislu ovog zakona proglašene su krivim za takve zločine pred nadležnim sudovima Zakon zabranjuje registrovanje fašističkih i neofašističkih organizacija u Crnoj Gori definisanih zakonom a ako je organizacija, do sada registrovana ili djeluje u skladu sa zakonima u Crne Gore i/ili ima simbole utvrđene ovim zakonom, registracija takve organizacije će biti poništena osnosno brisaće se u skladu sa ovim zakonom.

Poseban značaj zakona u postojećim dnevno političkim dešavanjima sadrži se u odredbi kojom se zabranjuje davanje naziva mjestima, ulicama, trgovinama i pravnim licima po osobama proglašenim krivim za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti počinjene, kako u Drugom svjetskom ratu tako i u jugoslovenskim ratovima 1991. – 2000. godine. U smislu ovog zakona, osobe proglašene krivim za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti su osobe koje su za takve zločine proglašene krivim pred nadležnim sudovima.

Zabrane

U skladu sa ovim zakonom izvršiće se brisanje do sada dodijeljenih naziva mjestima, ulicama, trgovima, sportskim društvima, trgovinamai pravnim licima po osobama krivim za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti, kako u Drugom svjetskom ratu tako i u jugoslovenskim ratovima 1991. – 2000. godine. Identično ovome vršiće se brisanje svih vizuelnih elemenata ili slogana privrednih društava, NVO, udruženja građana ili vjerskih organizacija i udruženja koja sadrže symbol ili lik ili dio simbola ili lika osobe koja je proglašene krivim za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti su osobe koje su za takve zločine proglašene krivim pred nadležnim sudovima.

Zakonom se zabranjuje bilo koji oblik proizvodnje, umnožavanja, skladištenja, prezentacija, širenja, posjedovanja, odnosno bilo koji oblik upotrebe simbola il injihovih izvedenih ili stilizovanih oblika koji imaju izgled i sadržaj kako je to definisano u ovom zakonu. Zabranjuje se izvođenje muzičkih djela, kao i snimanje, proizvodnja i distribucija nosača zvuka i spotova sa muzičkim djelima koja koriste, spominju ili veličaju fašističke, neofašističke i vojne nacionalističke organizacije, njihove simbole i predstavnike, kako je definisano ovim zakonom.

CdM: Da li je pravnim propisima u Crnoj Gori regulisan ovaj oblik zabranjenog ponašanja??

Rabrenović: Ističem da se Ustavom Crne Gore u članu 6 ljudska pravai slobode Crna Gora jemči i štiti prava i slobode, a prava i slobode su nepovredivi i svako je obavezan da poštuje prava i slobode drugih. Članom 7 zabranjuje se izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu. Članom 8 zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. Neće se smatrati diskriminacijom propisi i uvođenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilokom osnovu u nejednakom položaju.

Istim članom je navedeno da se posebne mjere mogu primjenjivati samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih su preduzete. Takođe, navodim da je Crna Gora Ustavom prihvatila da supotvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, i da imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Takođe, Ustavom Crne Gore zabranjeno je djelovanje političkih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kršenje zajemčenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i drugemržnje i netrpeljivosti ali je zabranjeno i osnivanje tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski. Zajemčena ljudska prava i slobode mogu se ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno. Ograničenja se ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onihradi kojih su propisana.

Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (iz 1950. godine) je sastavni dio Ustava Crne Gore i kao takva ima snagu direktne primjene u crnogorskom pravnom sistemu, pa samim tim i član 14. Konvencije koji zabranjuje svaki vid diskriminacije direktno je primjenjiv u pravnom poretku Crne Gore i integralan je dio Ustava. Uporište za ovaj zakon nalazi se i drugim međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava koji se temelje na principu zabrane diskriminacije (npr. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima djeteta, te Konvencija o zabrani torture, mučenja i drugih nehumanih postupaka ili kazni).

Suprostaviti se

CdM: Šta kaže evropska praksa?

Rabrenović: EU-Parlament je 2018. godine zabrinut zbog sve većeg širenja fašizma, rasizma i ksenofobije i pozvao države članice EU da zabrane neofašističke i neonacističke grupe. EU je zatražio od svih članica da zabrane rad svim organizacijama koje slave fašizam i da je obzirom na sveprisutno nekažnjavanje koje uživaju krajnje desne organizacije u nekim državama članicama jedan od razloga za porast nasilnihakcija, koje utiču na društvo u cjelini i ciljaju određene manjine kao što su crni Europljani / ljudi afričkog porijekla, Jevreji, muslimani, itd. Romi, državljani koji nijesu članovi EU, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom. Zato su predložili uspostavljanje policijskih jedinica za borbu protiv mržnje kako bi se osiguralo da se ti zločini istraže i procesuiraju. Oni su takođe pozvali nacionalne vlasti da “efikasno zabrane neofašističke i neonacističke grupe i bilo koje druge organizacije ili udruženja koja uzvisuje i veliča nacizam i fašizam.”

Rezolucija koju je usvojio EU Parlament zahtijeva da se države članice i nacionalni sportski savezi, posebno fudbalski klubovi, suprotstave širenju rasizma, fašizma i ksenofobije na stadionima i u sportu uopšteno i kažnjavanjem odgovornih te unapređenjem pozitivnih obrazovnih aktivnosti usmjerenih na mlade navijače, u saradnji s školama i organizacijama civilnog društva zaustave dalje širenje neofašističke ideologije. Rezolucijom se jasno navodi i ističe važnost obrazovanja, za povećanje svijesti mladih o istoriji i pozivaju se na jasno odbacivanje fašističkih zločina iz prošlosti podvlačeći da se istina o holokaustu ne može relativizovati.

Trenutno ne postoji pravni način za krivično gonjenje pomenutih organizacija, koje stoga imaju slobodu da širesvoje diskriminatorske ideologije. Ovaj nedostatak propisadaje poruku o nekažnjivosti, koju čak i institucije prećutno podržavaju. Donošenje ovog zakona radi toga je veoma važno, jer se njime obezbjeđuje snažan izraz društvene osude određenog ponašanja i grupa koje ga podržavaju.

Miraš Dušević