Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović istakao je da su brojna sporna pitanja vezana za Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.
Udruženje pravnika Crne Gore organizovalo je okrugli sto o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.
“Da se primijetiti, da nema sadržajnije analize o slabostima postojećeg Zakona. Primijetno je odsustvo preciznih činjenica koje ukazuju na nužnost izmjena Zakona. Navedeni članovi odnose se uglavnom na dijasporu, tu se otvara čitav set tehničkih pitanja, kao što je prijava, izjava, ovjerena izjava o stanodavca… Sporna je i odredba koja se tiče i takozvane terenske provjere prebivališta, i tako dalje”, kazao je Radulović.
On je istakao i potrebu mišljenja Evropske unije o ovim izmjenama i dopunama Zakona.
“Zbog velikog interesovanja stručne i ukupne javnosti Udruženje pravnika organizovalo je ovaj okrugli sto, na kom imamo priliku da komentarišemo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Cilj organizacije okruglog stola je da na nivou akademske zajednice prokomentarišemo Nacrt zakona i iznesemo stručne primjedbe, s obzirom na to da Ministarstvo nije organizovalo okrugle stavove i adekvatnu javnu raspravu na ovu temu”, dodao je on.
Stanković – Mugoša: Brisanjem građana iz registra imalo bi dalekosežne posljedice
Ana Stanković-Mugoša, članica Udruženja pravnika, istakla je brojne problematične odredbe Nacrta.
“S obzirom na planirane normativne izmjene koje je planiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova, Udruženje pravnika je našlo za neophodno da organizuje okrugli sto, kako bi iznijelo stručne primjedbe. MUP kao predlagač nije prethodno organizovao adekvatnu javnu raspravu. Materija zakona je osjetljiva, a odnosi se na sve stanovnike Crne Gore. S obzirom da će se neminovno izmjene odraziti na biračko tijelo, neophodno je da on bude dio izbornog zakonodavstva, dakle da bude dio adekvatne skupštinske procedure”, rekla je Stanković-Mugoša.
Ona je istakla da se izmjene posebno tiču lica sa boravištem van zemlje.
“Brisanjem naših građana iz registra, koji imaju boravište u inostranstvu a prebivalište u Crnoj Gori, imalo bi dalekosežne posljedice. Prije svega zbog toga što u zemljama koje borave nemaju biračko pravo. Državljani se primoravaju za upis u registar, a to može dovesti kod dijela građana do bojkota, a kod dijela se može desiti i nezainteresovanost, što može rezultirati nepouzdanost registra. Rok od godinu dana za upis u registar je izuzetno kratak”, napomenula je Stanković-Mugoša.
Takođe, rekla je da troškovi za implementaciju ovakvog Zakona nijesu predviđeni, a troškova mora biti, jer podrazumijeva da preko 620 hiljada građana Crne Gore tokom jedne godine pristupe prijavljivanju.
Vukčević: Potrebna temeljna analiza i javna rasprava
Profesor Miloš Vukčević, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran, istakao je ključne tačke vezane za aktuelnu problematiku, prije svega što se tiče najavljenih promjena kriterijuma za sticanje državljanstva.
“Sam način kako je odluka ,,osvanula“ u medijima, bez prethodne javne rasprave, ukazuje da moramo biti oprezni. Sa druge strane, stavljen je na javnu raspravu na deset dana, što jeste za pohvalu kada je MUP u pitanju. Prethodno smo imali odredbu od deset godina neprekidnog boravka za sticanje državljanstva, što je u praksi i suštinski značilo 15 godina. Ovakvim prijedlogom odluke, Vlada skraćuje sa 15 na deset godina. Postavlja se pitanje, više političko nego pravno, da li Crna Gora treba da ima liberalnu politiku državljanstva, ili s obzirom na mali broj stanovnika, restriktivnu politiku. Moje mišljenje je da to treba raditi Zakonom o državljanstvu, a ne odlukom. I jasno precizirati, da li je potreba 15 ili deset godina za sticanje državljanstva. Ne znamo kolikog broja građana će se ticati ove promjene, a ono što se ukazuje je da do 2024. godine može promijeniti struktura birača”, kazao je Vukčević.
On je napomenuo da su odlukom obuhvaćene deset godina privremenog boravka, a nije precizirano na koje konkretno vrste privremenog boravka se to odnosi. Njegov zaključak je da treba prvo napraviti detaljnu analizu i udariti detaljnu javnu raspravu, te doći do informacije koji broj građana bi u narednim godinama po odredbama ovih izmjena došlo do državljanstva.
Što se tiče konkretnih odbredbi koje su tema okruglog stola, vezano za Nacrt zakona, Vukčević je imao nekoliko zamjerki.
“Uvodi se obaveza da državljanin koji ima namjeru da boravi u inostranstvu, odjavi prebivalište u Crnoj Gori. Namjere su jedno, objektivna situacija na terenu drugo. Možda bi bolja opcija bila da naš državljanin obavještava MUP o svom statusu u inostranstvu. Sporan je i član 19, da li MUP ima dovoljno administrativnih kapaciteta da sprovede terenski rad. Takođe, ističe se odredba da svakom ko ima stalno prebivalište u inostranstvu, ostaće bez prebivališta u Crnoj Gori. Termin ,,stalno prebivalište“ tu ne postoji i tu predlagač mora biti precizan “, dodao je Vukčević.
Na okruglom stolu učešće su uzeli članovi Upravnog odbora Udruženja pravnika, članovi Senata Udruženja, univerzitetski profesori, pripadnici akademske zajednice i civilnog društva.
