Boravak u Crnoj Gori pokazao mi je da su Amerikanci i Crnogorci ujedinjeni našim zajedničkim vjerovanjem u temeljne vrijednosti, među kojima sloboda i jednakost zauzimaju posebno mjesto. Sa ponosom najavljujem da ćemo od danas isticati naše zajedničke vrijednosti kroz komunikacijsku kampanju kojom ćemo proslaviti trajno partnerstvo i prijateljstvo sa Crnom Gorom, saopštila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Ambasadorka je istakla da se danas slavi 244. godišnjica nezavisnosti Amerike.
“Četvrti jul je veoma važan datum u mojoj zemlji. To je dan koji provodimo sa porodicom i prijateljima, uživamo u roštilju i vatrometu. Danas slavimo slobodu za koju su se borili osnivači moje zemlje”, navela je Rajzing Rajnke.
Kako je dodala, ova godina je drugačija jer nas je sve pogodila globalna pandemija.
“Ovdje u Crnoj Gori cijela zajednica Američke ambasade je veoma srećna što radimo zajedno na suočavanju sa problemima koje je izazvao koronavirus. Želimo da zahvalimo svima u Crnoj Gori koji su vrijedno radili na tome da zaštite naše zdravlje i bezbjednost”, istakla je ambasadorka SAD.
Dok Amerika nastavlja borbu protiv pandemije COVID-19, naglasila je, takođe se suočava sa bolnim društvenim pitanjima rasizma i socijalne nepravde.
“Iako Sjedinjene Države teže najvišim idealima, moramo biti iskreni prema sebi i svojoj zaostavštini – i moramo strijemiti ka boljem. Naša istorija svjedoči o stalnoj i neprekidnoj borbi za potpunu ravnopravnost svih ljudi. To je zavjet naše borbe za nezavisnost prije 244 godine i to je ono za šta se borimo i danas”, rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je naglasila da je miran građanski angažman temelj demokratije.
“Ja se nadam da će rezultat trenutnih demonstracija u Sjedinjenim Državama biti budućnost u kojoj ćemo istinski ispuniti visoke ideale naših osnivača. Istovremeno, Sjedinjene Države će nastaviti da promovišu ljudska prava i osnovne slobode u inostranstvu, vođene našim vjerovanjem da su to zajednička urodjena prava svih nas kao ljudskih bića”, poručila je Rajzing Rajnke.
Srećan 244 praznik nezavisnosti USA. Vjerujem u iskrenost Vaših riječi sa željom u bolju budućnost naših država. Živjelo prijateljstvo naših naroda.
Srecan dan,nezavisnosti?!
Prvo legalno “humano premještanje” Indijanaca počelo je 1830. godine, kada je Andrew Jackson, predsjednik Sjedinjenih Država, namjeravao “očistiti” jugoistok zemlje od indijanskih plemena. A sve Indijce je protjerao iz tzv duboko na jug, dug put pješice, bez ikakve pomoći s hranom i ostalim potrepštinama do Oklahome. Četvrtina plemena Cherokee (narod visoke kulture, njihova pisma, novine i literatura) umrla je na… Više »
Na kraju su Britanci učinili sve kako bi naučili Indijance da piju alkohol. Ono što crvene uniforme i svećenici nisu uspjeli uništiti i ubiti, “vatrena voda” je uspjela kao koristan lijek za dušu poniženih Indijanaca. I danas je u rezervama ogroman broj alkoholičara među njima. Negativne i fatalne posljedice neuspjelog pokušaja uvođenja “divljaka” u “čuvenu britansku kulturu” sežu stoljećima unatrag… Više »
Drugi šokantan način ubijanja smislili su podmukli Englezi. Godišnja plaća prosječnog poljoprivrednika bila je oko 40 funti. Toliko su Britanci platili za jedan indijanski skalp tijekom 18. vijeka. Interes za ovaj način zarađivanja novca ubijanjem je postao ogroman među kolonistima, pa je 1850-ih vlada poslala nešto više od 900 000 dolara za plaćanje ubijenim (za skalpture). Samo u tom desetljeću… Više »
Rat protiv Pequota “pravi je genocid koji su Britanci počinili nad plemenom 1637. Ubili su ih sve, i žene i djecu. A propaganda je kasnije pokušala proglasiti ubice i zločince herojima.
Masakr je poznat kao događaj u Vesagusetsu. 1623. Britanci su sve mirovne poglavice namamili na mirovni sastanak, a zatim ih bez ikakvog razloga javno pogubili. Tada su uništili okolna plemena.
U Pamunkeyju 1623. godine počinili su istu prijevaru. Namamili su 200 indijskih poglavara da razgovaraju s njima o miru, a kada su poglavari stigli u englesku bazu, svi su ubijeni.
Britanci su ubili preko 100 nenaoružanih Indijanaca u Masapekwi bez razloga da uplaše ostale domoroce.
Masakr u Pound Ridgeu 1637. godine. Iste godine, Britanci su angažirali kompaniju holandskih plaćenika da spaljuju selo Lenapa preko noći, na primjer. 500 muškaraca, žena i dece spaljeno je živo.
Napad na selo Naraganseta 1675. godine kolonijalna milicija ubila je 40 ratnika, a potom živo 300 ljudi iz Indije spalila.
Masakr u Turner Faulsu. Iste godine, Britanci su napali Indijance, ubivši najmanje 100 žena i djece.
Masovni zločin u Karolini. Kolonijalni guverner Caroline okupilo je vojsku i napalo indijska sela, ubivši 1.000 Indijaca i zarobivši još 2.000 pripadnika plemena Apache.
U selu Tuscarora 1712. milicija Sjeverne Karoline ubila je 300 Indijanaca, dok ih je nekoliko stotina prodano u ropstvo.
Britanci su napali Neoheroku 1712. godine, spalili 200 Indijanaca na lomači, dok je oko 1.000 ubijeno i zarobljeno.
Britanci ubijaju 50 žena i djece Indijanaca Abenakija u St. Franje 1759. godine itd, itd…
A ključni događaj uništenja Indijanaca kao naroda, dogodio se u prvih nekoliko desetljeća kolonizacije, kada su bolesti ubile 90% starosjedilaca koji nisu bili otporni na bolesti iz Evrope i Azije. Najveći neprijatelji Indijanaca bile su bolesti poput boginja, kukavice, gripe, difterije, tifusa, kolere, tuberkuloze i, naravno, sifilisa, jer su kolonisti živjeli od indijanskih žena i djece. Kad su shvatili da… Više »
To biološko ratovanje, tačnije genocid nad nevinim Indijancima i namjerno prenošenje zaraze, izravno je naredio Jeffrey Amherst, prvi barun Amhersta – tada zapovjednik britanskih vojnih snaga u Sjevernoj Americi. Bio je to, kako bi Englezi rekli, “demokratski britanski genocid”!
Prvi slučaj biološkog rata u historiji sredine 19. vijeka u regiji Britanske Kolumbije zabilježen je u Kanadi. Primijenjena je na Indijance. Pod krinkom humanitarne pomoći, crkva je Irokezima dostavila velike količine pokrivača koje su prethodno koristili oni koji pate od malih boginja. Potpuno imuni na ovu vrstu bolesti, presekli su ih talasi smrti.
Ranjka, nemoj se samo diviti nego podrži slobodarski duh građana crne gore.
Kolonizacija znači pljačku zemlje, ubijanje i porobljavanje urođenika i prisvajanje njihovog bogatstva. Na početku kolonizacije, 500 indijanskih plemena i oko 12-15 miliona ljudi živjelo je na području SAD-a. Istina je da je i tada Britanija počinila genocide koji su joj osigurali bogatstvo i kolonijalnu nadmoć, šireći se od Virdžinije i dijelova Kariba do Sjeverne Amerike. Njegov glavni cilj bio je… Više »
Iako je teško nabrojati sve zločine Britanaca, činjenica je da su nešto naučili od Španaca, pa su u malim grupama izveli napade na Indijance, ubivši 50-100 ljudi u jednoj akciji kako ne bi privukli neželjenu pažnju javnosti.
To je krvava zastava britanskih kolonija u Severnoj Americi. Nakon rata za neovisnost 1776. godine, britanski kolonisti postali su Amerikanci i svoju genocidnu politiku prenijeli u novu državu. Službena historija Sjedinjenih Država nastala je Deklaracijom o neovisnosti trinaest britanskih kolonija 1776. godine kojom je uspostavljena sloboda i neovisnost od britanske krune.
Iako je američko kolonijalno doba i dalje predstavljeno u medijima, filmu i školskim programima kao vrijeme heroja, hrabrih istraživača i lijepih indijskih djevojaka koje su samo čekale da skoče u naručje “moćnih” Britanaca – Britansko carstvo je bila najvažnija sila na današnjem području. SAD.
Da bi falsificirali istoriju, u više od 4.000 filmova koji se bave kolonizacijom Sjedinjenih Država i Kanade u 18. i 19. veku, Britanci i Amerikanci predstavili su miroljubive Indijance, Indijance, kao okrutne, agresivne i primitivne ljude sklone svađama, sukobima, ubistvima, alkoholizmu. … Međutim, povijest stvaranja SAD-a potpuno je drugačija.
Староседеоци Америке нису били кривци за сукобе који су настали по доласку колонизатора Британаца и Француза. Оружани сукоби између свих индијанских племена и војске Црвених мундира и приватних банди белаца настали су, као што је опште познато, због протеривања Индијанаца са територија на којима су вековима живели. Колонизатори су хтели да се населе на најбољим подручјима и насиљем су кренули… Više »
Rizling sa Rajne srecan dan nezavisnosti.
vaš glas za staru tradicionalnu i većinsku crnu goru koja se ovih dana digla na noge je glas I za deklaraciju o nezavisnosti amerike
Ti mislis da mozes prevariti americkog ambasadora svojim cetnickim lazima? Ti mislis da oni ne vide i ne znaju sta vasa bradata, talibanska, religiozna i fundamentalisticka sekta hoce i trazi.
četnici su spasili 500 američkih pilota I na tome su im amerikanci zahvalni I to ne kriju. drugo deklaracija o nezavisnosti govori o jednakosti, slobodi I pravu na vjeru a to se u crnoj gori ukida radi čega se digao glas I u americi. vi ste napali crkvu a ne srpsku pravoskavnu crkvu ali kada to skontate biće kasno za… Više »
Srećan vam 4.jul,Dan nezavisnosti braćo Amerikanci.Eks. JRR hvala na pravim riječima koje će snažno ući u glavu svima koji ne misle dobro CG.U zdravlje!
Neka bog čuva, USA!
Pobjeđivali smo zajedno neprijatelje, pobijedićemo i ovog nevidljivog i podmuklog.Srećan praznik, Vama i vašim porodicama.Vi znate, kako se slavi i čuva sloboda.
Pitaj Indijance ,kako znaju
Srećan praznik, prijatelji!
Neka je srećan Dan nezavisnosti Amerike i da traje prijateljstvo sa Crnom Gorom 🇲🇪🤝🇺🇸
Samo neka nestane korona sa svijeta i da svi budu zdravi i srećni 🌍🌎🌏👍
Srećan Dan Nezavisnosti! – 4. jul
Srećno, madam Rajnke! Sviđa mi se što veoma držite do nezavisnosti svoje zemlje, jer i mi, Crnogorci veoma držimo do nezavisnosti naše Crne Gore, i željeli bismo takođe da baštinimo našu vjekovnu, crnogorsku tradiciju, naše hramove i našu Crnogorsku pravoslavnu crkvu…
37.2 % ka vazda nastavljamo u istom ritmu.
Srećan vam praznik Amerikanci.Gđo RR to su prave riječi.Sigorno su ih dobro razumjeli neprijatelji CG i ova zla domaća.
U zdravlju i veselju da slavite Dan nezavisnosti, a prijateljstvo izmedju nasa dva naroda da zivi vjecno !
SRECAN DAN NEZAVISNOSTI NASOJ PRIJATELJSKOJ I ZASTITNICKOJ DRZAVI…ZIVJELA AMERIKA!!!!!