Rusija ima interes da izazove razdor u Crnoj Gori

Rusija ima motiv i interes da izazove razdor u Crnoj Gori i podrije njen suverenitet i teritorijalni integritet, a srpski predsjednik Aleksandar Vučić podgrijava nacionalistička osjećanja uoči izbora u Srbiji, ocjena je predavača na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Edvarda Džozefa. U intervjuu za Glas Amerike, Džozef je komentarisao situaciju u Crnoj Gori povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti i ističe da mu je sumnjivo to što pitanje crkvene imovine izaziva toliko protesta i pažnje s obzirom na to da ga je, kako smatra, lako riješiti uz dobru volju.

Džozef: “Sama činjenica da ima toliko tenzija, interesovanja, medijske pažnje, javnih protesta, toliko godina posle raspada Jugoslavije i nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, po meni je veoma sumnjiva. Zašto bi pitanje crkvene imovine postalo toliko veliko, kada ima mnogo većih imovinskih pitanja. Pitanje cjelokupne imovine bivše Jugoslavije, njenih dugova, i kako je to raspoređeno na šest bivših republika, pa i na Kosovo i Vojvodinu je mnogo teži i ozbiljniji problem koji je već riješen. Ne čujemo ništa više ili vrlo malo o dugovima i imovinskim pravima. A gdje čujemo o tim imovinskim pitanjima? U Bosni, gdje to pitanje uglavnom koristi Milorad Dodik da bi nametnuo nacionalna pitanja kada je riječ o vojnoj imovini. I sada ta pitanja se pojavljuju u Crnoj Gori. Nema razloga za to. Ta pitanja se, uz dobru volju, mogu lako riješiti. Veoma je sumnjivo zašto je to postao tako ogroman problem“.

Glas Amerike: Ako onda to nije tako veliko pitanje, i ne tiče se samo zakona, u čemu je onda suština spora? Da li se može govoriti o nekom većem konfliktu na višem nivou – između prozapadnih snaga i onih koje su manje zapadno orjentisane?

Džozef: “Mora da je to slučaj. Čak i iako ima podjela, pa i u samoj pravoslavnoj crkvi, to nije povod za tako ogromnu kontroverzu oko tih pitanja. To možda jesu teška pitanja, ali postoje načini da se to riješi. Evo šta trenutno znamo: Znamo da je pravoslavna crkva, naročito na Balkanu, prilično politički angažovana. To smo vidjeli u Grčkoj, gdje je pravoslavna crkva bila ispolitizovana i instrumentalizovana. Znamo da je pravoslavna crkva u Srbiji, čak i tokom rata, imala vema vidljivu političku ulogu. Crkve mogu da budu instrumentalizovane, zbog čega ne bi trebalo da budemo zaprepašteni da pravoslavna crkva u ovom slučaju može da bude instrumentalizovana.

“Druga stvar je da znamo da postoje podjele između Srbije i Crne Gore i da postoji interes da se nastavi vršiti pritisak na Crnu Goru. Treće, znamo da je Rusija još ogorčena zbog toga što se Crna Gora pridružila NATO-u, da je veoma zabrinuta što je Makedonija, koja ima svoju (autokefalnu) pravoslavnu crkvu, na putu da postane članice Alijanse i da je bila nezadovoljna zbog dogovora Grčke i Makedonije. Znamo te tri stvari i to predstavlja pozadinu“.

Glas Amerike: Ko bi mogao da instrumentalizuje Srpsku pravoslavnu crkvu i u koju svrhu?

Džozef: “Teško je znati to i trebalo bi biti pažljiv kada je riječ o spekulisanju jer je sve to veoma mutno. Možemo samo da govorimo o motivima, ali je teško izvlačiti zaključke. Jasno je da bi Rusija imala motiv, ali nemamo dokaz da je ona umiješana. Jasno je da Rusija ima motiv da izaziva razdor, Aleksandar Vučić ima motiv, naročito prije izbora, da podigne tenzije između Srbije i Crne Gore, jer je podsticanje nacionalističkih osjećanja potez kojem se često pribjegava na Balkanu. Ja ne mislim da je u interesu Mila Đukanovića da to radi, ne vidim kako bi to bilo u njegovom interesu. Znači to su postojeći motivi, ali ono što se u stvari događa je mutno i teško je znati šta je suština“.

Glas Amerike: A da li vi vidite rusku ruku u ovome što se događa u Crnoj Gori, kada je riječ o propagandi, kampanji dezinformisanja? Zvaničnik Stejt departmenta s kojim sam razgovarala upozorio je na dezinformacije koje se šire o Zakonu i naveo da je odgovornost za to na kraju snosi Moskva?

Džozef: “Ako to potvrđuju zvaničnici Stejt departmenta, onda je to prilično značajno. Ja vidim jasan interes Rusije da to uradi i to nema sumnje. Znamo naravno da je pravoslavna crkva u samoj Rusiji veoma ispolitizovana, tako da niko ne bi trebalo da bude time iznenađen. Ali kao što sam rekao, postoji jasan interes u Beogradu da se pokuša preuveličati to pitanje da bi se podstakla ta nacionalistička osjećanja. Ono što je iznenađujuće je da se to događa između Srbije i Crne Gore. Znamo da su se vodili ratovi sa Albancima, sa muslimanima u Bosni, sa Hrvatima. Ali ovim se pojavljuje nešto što nije viđeno od početka 20-og vijeka, a to je da se vraćaju ovakve tenzije i stare balkanske priče, i da ih lideri instrumentalizuju i eksploatišu.“

Glas Amerike: A zašto se to događa?

Džozef: „Ponoviću, moramo da tražimo političke interese, da vidimo kome ovo služi. To je uvijek pitanje na Balkanu. Kome ide u korist da se sada pojavljuju ovakve tenzije? Zašto? Nema razloga da između Srba i Crnogorca, koji su toliko blizu i imaju zajedničke interese, postoje toliko preuveličane tenzije u pogledu pitanja crkvene imovine koje razumni ljudi mogu da riješe a da ne pribjegavaju preuveličanim osjećanjima kojima se stvaraju podjele, tenzije i pokušava destabilizovati Crna Gora“.

Glas Amerike: Crnogorski predsjednik upozorio je više puta da je riječ o naporima da se podrije crnogorska nezavisnost i suverenitet i teritorijalni integritet. Da li vi smatrate da je to slučaj?

Džozef: „To je bojazan. Jer bi upravo to bio ruski interes, da podrije suverenitet i teritorijalni integritet Crne Gore, da unese tenzije u novu članicu NATO-a. A zašto je Rusija za to zainteresovana? Zato što je pridruživanje pravoslavnih slovenskih država NATO-u najgori neuspjeh za Vladimira Putina. Imati Crnu Goru i Makedoniju u Alijansi, da ne pominjem Grčku koja je čvrsto u NATO-u – to je ogroman neuspjeh za Rusiju koja želi da koristi svoj odnos sa pravoslavnim slovenskim državama na Balkanu da projektuje moć i uticaj i da destabilizuje zapadni projekat u regionu. To je ruski cilj i destabilizacija Crne Gore je u interesu Moskve.“