Ustavni odbor nastavio je danas saslušanje kandidata za sudije Ustavnog suda, a sjednici prisustvuje i ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks. Odbor danas saslušava Sanju Maslenjak, Jelenu Ružičić i Momirku Tešić. Kandidatkinja Jelena Ružičićkazala je da je suprotno načelima Ustava poslati 64-godišnje sutkinje u penziju samo zato što su žene.
“Ne može se član 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju primijeniti na način da diskriminiše cijelu jednu grupu samo po osnovu pola i samo zato što su žene. Da ženi sa 64 godine prestane funkcija, dvije godine nije mali period u odnosu na njene kolege muškarce – to je suprotno opštim načelima Ustava”, azala je Ružičić odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanke Laličić koju je interesovalo kako Ružičić percipira sugestije Sudskog savjeta povodom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Laličić je u tom kontekstu istakla da nije tu da brani sutkinju Svetlanu Vujanović niti Hasniju Simonović koja je prije nekoliko dana odlukom Sudskog savjeta prestala funkcija sutkinje a ima 61 godinu i 40 godina staža.
Ona je kazala i da je Vrhovni sud potvrdio da je presuda u slučaju sutkinje Vujanović postavljena kao mogućnost a ne kao obaveza.
Ružičić je kazala da je bila izvjestilac u predmetu koji je danas pomenut, te da s obzirom na etički kodeks sudija nije u mogućnosti da komentariše odluke.
“Kako bih doprinijela efikasnosti rada upravo sam u ovom predmetu podnijela predlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ove odredbe. Mišljenje Ustavnog odbora od 19.03.2021. godine koje je upućeno Skupštini zbog člana 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kaže da propisivanje niže starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene u odnosu na muškarce predstavlja mjeru pozitivne diskriminacije žena u cilju zaštite zbog njihovih bioloških funkcija – materinstva, pri čemu žene same odlučuju da li će korisiti ovo pravo “, ukazala je Ružičić.
Ona je dodala da je isto izraženo i u aktu predlagača ovog Zakona – Vlade Crne Gore od 28. januara 2021. godine.
“Gdje je između ostalog rečeno da je time ženama data mogućnost ranije ode u penziju”, kazala je ona.
Ružičić je rekla kada su u pitanju odluke Upravnog suda da su se ti predmeti bili činjenično različiti.
“I upravo se ta razlika ogledala u ovim uslovima koji su različiti u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pa tako imamo da jednom broju sutkinja funkcija prestala zbog navršenog broja godina (64) a u drugom da su navršile potreban staž osiguranja”, kazala je Ružičić.
Ona je kazala da bi ovi predmeti bili riješeni da je Ustavni sud riješio po inicijativi.
“Član 8 Ustava propisuje opštu zabranu diskriminacije, Član 18 Ustava jemči ravnopravnost polova i politiku jednakog tretmana muškaraca i žena, tako da se te odredbe ne može posmatrati izolovano od ostalih opštih Ustavnih načela”, rekla je ona.
Ružičić je poručila da ako žena može da koristi pravo i ako hoće sa 64 godine, onda joj to treba biti i omogućeno.
“Ne može se član 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju primijeniti na način da diskriminiše cijelu jednu grupu samo po osnovu pola i samo zato što su žene. Da ženi sa 64 godine prestane funkcija, dvije godine nije mali period u odnosu na njene kolege muškarce – to je suprotno opštim načelima Ustava”, istakla je Ružičić.
Poslanica Demokratskog fronta (DF) Jovanka Bogavac je pitala kandidatkinju Jelenu Ružičić da li je očekivala da će nakon prethodnog kandidovanja biti sudija, i šta misli da je trebalo učiniti na prethodnom konkursu.
Ružičić je kazala da njena ponovna kandidatura govori da nije obeshrabrena za ovaj proces.
“Prethodna procedura je sprovedena kako je propisano, samo je trebalo na kraju izabrati sudije, što se nadam da će se desiti u ovom postupku”,kazala je ona.
“Pri ocjenjivanju sudija bi trebalo razdvojiti kvalitet rada i vansudske aktivnosti”
Bogavac ju je pitala da li sistem ocjenjivanja sudija funkcioniše kako bi trebalo, a Ružičić je kazala da u Zakonu o sudskom savjetu i sudijama kada je u pitanju ocjenjivanje sudija nije dobro rješenje u cjelosti.
“Zato što su kao kriterijum za ocjenjivanje predviđeni okrugli stolovi, seminari itd. Tako da sudije koje su posvećene svom poslu i imaju puno predmeta i nemaju priliku da pohađaju veliki broj seminara, nekada kada se svi ti kriterijumi saberu, ne mogu da dobiju ocjenu odličan”, kazala je Ružičić.
Ona je kazala da zna sudije koje zbog ovog kriterijuma nijesu dobili ocjenu odličan.
“Smatram da je to loše rješenje ali u toku su izmjene tog Zakona pa se nadam da će se i tu nešto promijeniti”, kazala je kandidatkinja.
Ružičić je poručila da bi u kriterijumu ocjenjivanja sudija trebalo da budu važni su kvalitet rada koji bi trebalo posebno da se ocjenjuje.
“Zavisi od same sadržine, obrazloženja i argumenata odluka. Ugled i autoritet sudije a i cijelog suda zavisi upravo od argumenata iznijetih u obrazloženju odluka. Kvalitet, kvantitet, broj završenih predmeta, ažurnost i efikasnost trebalo bi da budu kriterijumi koji se posebno cijene, ocijenila je Ružičić.
Poslanik DF-a Dragan Bojović je kazao da je Ružičić imala izvanredne reference i ocijenio da je opstrukcija to što Ustavni sud još uvijek nije funkcionalan.
“Izbor sudija Ustavnog suda nije stvar politikanstva već da hoćemo da biramo profesionalce koji su nepristrasni i koji će zaista donijeti kvalitet u Ustavni sud”,kazao je Bojović ističući da u Ustavnom sudu moraju biti profesionalci, te da u tom procesu nema mjesta za usko-partijsku politiku.
“Ustavni sud nema rok postupanja, zavisi od mnogih subjekata koji su van te institucije”
On je kazao da odluke Ustavnog suda često nijesu pravovremene i podsjetio na izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji, koje je Ustavni sud, kako je kazao, sa zakašnjenjem ocijenio kao neustavne. Bojović je Ružičić pitao za njen stav u tim slučajevima i da li je to bilo protivustavno, te šta bi uradila povodom poboljšanja efikasnosti donošenja odluka Ustavnog suda.
Ružičić je kazala da Ustavni sud jeste djelovao sa zakašnjenjem kada je u pitanju Zakon o lokalnoj samoupravi.
“Ustavni sud morao je da vodi računa da prepozna značaj drušvenih okolnosti i stanja i da djeluje kako se posljedice ne bi osjetile”, kazala je Ružičić.
Ona je kazala da Ustavni sud brižljivo mora da prati sve društvene okolnosti, pogotovo kada su u pitanju predmeti od opšteg interesa.
“Kada je u pitanju rok on nije definisan i propisan. Ustavni sud nema rok u kojem postupa. Nekada je to bio rok od 18 mjeseci ali je on kasnije ukinut. Sad ne mogu tačno da kažem da li sam pristalica toga da se propišu rokovi pred Ustavnim sudom jer se ono može percipirati kao moranje da se predmeti završe u propisanom roku, a sigurno ima situacija u kojima djelovanje Ustavnog suda ne zavisi samo od suda već od mnogih subjekata koji se nalaze van Ustavnog suda na koje on ne može neposredno da utiče”, kazala je Ružičić.
Kandidatkinja je istakla da predmeti pred Ustavnim sudom moraju prođu određenu proceduru – da se preispitaju procesne pretpostavke, da se sačeka odgovor od donosioca opšteg akta, da se pribave određena pravna i stručna mišljenja ukoliko je to potrebno, da se održi javna rasprava itd.
“To su sve radnje koje zavise od subjekata koje su van Ustavnog suda”, kazala je ona.
Ona je kazala da bi trebalo sagledati strukturu u samom Ustavnom sudu i napraviti temeljnu analizu da bi se pristupilo eventualnom propisivanju rokova.
Zoronjić: Oni koji prošli put nijesu glasali krivi su što nemamo Ustavni sud, Laličić: Vi ste bili suzdržani 18 puta
Poslanica Građanskog pokreta Ura Suada Zoronjić je pitala kandidatkinju da li bi Ustav trebalo da se brani u Skupštini ili van nje.
Ružičić je kazala da smatra da bi Ustav trebalo da se brani u svim institucijama a ne samo u parlamentu.
“Ustav kao krovni akt u jednoj državi obavezuje sve one na koje se odnosi da se ponašaju u skladu sa njim”, odgovorila je Ružičić.
Zoronjić je kazala da je ona samo potvrdila da je njena tvrdnja ispravna da se Ustav mora braniti u instituciji i da su poslanici koji su bili van Skupštine tog dana kada se biralo četvoro sudija, i da su glasali za Ružičić da bi danas imali funkcionalan sud.
“Da su ostali poslanici bili voljni da sarađuju i učestvuju u procesu koji bi nas odveli na evropski put, danas bi imali, ako ne kompletan Ustavni sud, onda kvorum gdje bi moglo da s efunkcioniše pravno i efikasno u instituciji u kakvoj je Ustavni sud”, kazala je Zoronjić.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Jovanka Laličić proceduralno je reagovala i predsjedavajućoj Simonidi Kordić kazala da je konstatovano da na Odboru ne bi trebalo da ima pobočnih udara između poslaničkih klubova.
“A vi ste kolegnici dali pravo da ustvrdi da su za neizbor sudija krivi neki drugi poslanici a ne ona. Meni je degutantno slušati uvažene kolegenice Zoronjić koja je sebi dala za pravo da proziva poslanike DPS-a da se osjećaju krivim jer nijesu do sad izabrane sudije, a ona je 18 puta bila suzdržana”, istakla je Laličič.
Ona je kazala da je DPS spreman za dogovor i kompromis za šta su potrebne dvije strane.
“Mi stojimo na raspolaganju, ali ne sistemom kako ste započeli prethodnu proceduru, a ako nekoga treba tražiti za krivca trebalo bi da kandidati da ih potraže na drugoj strani a ne u ovim klupama”, kazala je Laličić.
“Zbog femicida bi trebalo razmisliti da se izmijeni Krivični zakon”
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Vesna Pavićević pitala je kandidatkinju Jelenu Ružičić da li smatra da bi trebalo izmijeniti Krivični zakonik Crne Gore i da li bi femicid trebalo da se tretira kao posebno krivično djelo, na šta je Ružičić odgovorila da bi trebalo sprovesti detaljnu analizu nakon čega bi trebalo izmijeniti Krivični zakonik.
“Trebalo bi razmisliti da se nakon sveobuhvatne i detaljne analize uvedu izmjene i da se promijeni Krivični zakon i da se femicid propiše kao krivično djelo”, kazala je Ružičić.
Pavićević je konstatovala da se zloupotreba slobode govora na internetu, koji se tretira kao javni prostor, uglavnom zasniva na diskriminsanju žena, i pitala Ružićić šta misli o tome.
Kandidatkinja je kazala da se pravo na slobodu izražavanja i prema Ustavu i prema evropskim konvencijama može ograničiti pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast.
“I kada je u pitanju sloboda izražavanja medija koji imaju veću slboodu izražavanja ta dva prava su uvijek sukobljena jer je sa jedne strane pravo na slobodu izražavanja a sa druge pravo pojedinca da se zaštiti njegovo dostojanstvo i ugled. Mislim da je ponašanje u odnosu na uvrede sa društvenih mreža prema ženama, već sankcionisano Zakonom o javnom redu i miru jer mislim da je predviđeno kao prekršaj, nikad se nijesam bavila krivičnim i prekršajnim sankcijama. U svakom slučaju podržavam projekat protiv-onlajn nasilja jer mislim da se tako stvara svijest kod ljudi da ne čine takve prekršaje i mislim da bi trebalo da se poradi na svijesti i u svrhu služenja interneta kao javnog prostora, jer je Zakonom o javnom redu i miru internet prostor definisan kao javni prostor, jer njega posljedica nastupa u javnom prostoru”, kazala je Ružičić.
Ona je proučila da se mizogini napadi ne smiju dešavati.
“Trebalo bi se posvetiti razvijanju svijesti u društvu da su takvi postupci nedopušteni”,dodala je ona.
