U doba korona virusa nije svejedno biti van EU

Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Slovenija samo su neke od članica EU koje imaju sve razloge za zadovoljstvo, budući da će iz evropske kase narednih sedam godina moći da računaju na na više od 120 milijardi eura. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, čija je Vlada uspjela da obezbijedi 22 milijaede eura, taj iznos biće „sjajna poluga za sprovođenje reformi i privredni oporavak Hrvatske“.

Sastanak koji je u Briselu počeo u petak, 17. jula u 10 časova ujutro završen je u utorak u ranu zoru, nešto prije šest časova, kada je postignut dogovor o donošenju budžetskog paketa EU od 1.824 milijarde eura za period od 2021. do 2027.

A gdje su u priči o evropskoj pomoći Balkan, a posebno Crna Gora?

Kada se 22 milijarde namijenjene Hrvatskoj uporede sa 3,3 milijarde eura, koliko je Brisel opredijelio za region, naš dio kolača zvuči prilično skromno.

Pitanje je da li Crna Gora, sa iznosom koji je Evropa opredijelila za pomoć može da sanira i dio posljedica koje će pandemija proizvesti, ali nije upitno da bi nam članstvo u Evropskoj uniji u velikoj mjeri olakšalo taj zadatak.

Iz EU ponavljaju da je kao odgovor na kovid krizu Evropska komisija je do sada već odobrila 53 miliona eura bilateralne pomoći Crnoj Gori za pokrivanje hitnih zdravstvenih potreba i ekonomskog i socijalnog oporavka.

“Crna Gora takođe ima koristi od paketa od 455 miliona eura, kako bi se osigurao kratkoročni opstanak i oporavak u srednjoročnom periodu u privatnom sektoru na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Komisija je odobrila 60 miliona eura u oblasti makrofinansijske pomoći za Crnu Goru, a Evropska investiciona banka daje regionu paket pomoći od 1,7 milijardi eura”, kaže za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.

Za profesoricu ekonomskog fakulteta i bivšu ministarku evropskih integracija Gordanu Đurović, ove brojke kazuju i da EU, u skladu sa svojim mogućnostima i proritetima – misli i na region i Crnu Goru u njemu.

Takođe, smatra Đurović, sve govori u prilog tezi da Crna Gora treba da teži punopravnom članstvu u Uniji. Time bi se i otpornost Crne Gore na buduće zdravstvene i ekonomske šokove lakše prevazilazila.

Potrebno je ipak kratko pojasniti mehanizam javnih finansija EU, kaže profesorica Đurović.

Prema njenim riječima, javne finansije EU imaju dva stuba – jedan je EU budžet, koji godišnje čini oko 1,2 odsto BDP-a EU, a drugi stub su evropske banke EIB i EBRD.

“Kod prvog stuba, EU prikuplja sredstva od država članica, a onda ih kroz projekte preraspodjeljuje, podstičući razvoj manje razvijenih i jačanje jedinstvenog tržišta. Znači, Evropska unija funkcioniše tako što jedan dio sredstava koje prikuplja prvenstveno od država članica, svojom određenom preraspodjelom „vraća“ državama članicama, bilo da su to transferi kroz projekte EU ili da su to povoljna kreditna sredstva, prvenstveno evropskih banaka. Prvo se utvrđuju planirani rashodi, a onda se po dosta složenoj metodologiji utvrđuje kako će se ti rashodi finansirati, odnosno koliko će koja država doprinositi budžetu EU”, objasnila je Đurović.

Za razliku od nacionalnih budžeta država članica (koji se kreću od 30-55 odsto BDP-a), EU budžet je znatno manji, i iznosi oko 1,1 odsto ukupnog BDP-a Evropske unije.

“Ali su to ipak značajna sredstava za ubrzanje razvoja EU ako cjeline. Budžet EU 2021-2027. u realnom iznosu (1.073 mlrd eura, cijene iz 2018) nije porastao u odnosu na onaj iz perioda 2014-2020. (1.082 mlrd eura, cijene iz 2011). Tada je to bilo 1,4 odsto BDP-a EU28, a danas je to 1,1 odsto BDP-a EU27. On se u odnosu na BDP, relativno smanjio, ali je zato usvojen vanredni paket „Sljedeća generacija EU“ od dodatnih 750 milijardi eura, koji imaju potpuno drugačiju finansijsku konstrukciju, jer će se sa za njih Unija zadužiti na međunarodnom tržištu”, navodi Đurović.

Prema njenim riječima, najmanje razvijene države članice, tzv. nove države članice u toj preraspodjeli budžeta EU dobijaju više nego razvijene.

– Tako npr. u budžetu za 2018. godinu, najviše u odnosu na svoj BDP, dobila je Mađarska, čak 4,1%, Letonija 3,3%, dok je Hrvatska bila u „plusu“ oko 1,3% svoga BDP-a u toj godini. Pri tome treba znati da su Mađarska, Letonija i Hrvatska – 82, 69. i 65. respektivno u odnosu na EU prosjek razvijenosti. Tako će se i u paketu „Sljedeće generacije EU“ više sredstava opredijeliti za manje razvijene, ali i one zemlje koje su najviše pogodjene pandemijom kovida-19 – ističe Đurović.

Velike cifre zbunjuju, posebno kada se sabiraju iz različitih izvora i za različite godine. Tako, kaže Đurović, treba tumačiti i izjavu zvaničnika Republike Hrvatske da je će toj zemlji biti na raspolaganju 22 milijardi eura narednih sedam godina, i to kroz instrument „EU sljedeće generacije“ iznos od 9,395 milijardi eura i kroz sedmogodišnji budžet iznos od 12,678 milijardi eura.

“To je vjerovatno korektna kalkulacija, na nivou jedne države članice, koristeći složenu metodologiju proračuna, po budžetskim linijama. To je istovremeno i 40 odsto procijenjenog BDP-a Hrvatske za 2019. godinu. To su međutim ukupni iznosi, a ne neto iznosi. I tu nije navedeno kolika će biti „kontribucija“ Republike Hrvatske u budžetu EU za taj isti period. Tek kada se uporedi „koliko je na raspolaganju“ sa onim „koliko se doprinosi budžetu EU“, možemo govoriti o neto operativnom budžetu, koji iz EU dobija neka država članica”, rekla je Đurović.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan, Đurović kaže, da je pomoć regionu u sadašnjem sedmogodišnjem periodu dio budžetskog poglavlja „EU kao globalni igrač“. Ta budžetska linija je 6,1 odsto ukupnog budžeta EU, za sve globalne akcije EU na međunarodnoj sceni. U njoj je pretpristupna podrška IPA II na nivou od 1,1 odsto ukupnog budžeta EU.

“Za nas svakao značajna, jer smo po tom osnovu stekli pravno na bespovratnu pomoć od 270 miliona eura u periodu 2014-2020”, ističe Đurović.

Napominje da se pomoć mora trošiti u skladu sa pravilima i samo je tako možemo povlačiti, i to po odobrenim projektima.

“IPA III za period 2021-2027. će biti i malo veća nego postojeća, odnosno 1,2 odsto EU sedmogodišnjeg budžeta, dok je budžetska linija globalnog igrača povećana na 9,2 odsto, što znači da je broj kriza u svijetu porastao i da EU planira važniju ulogu, ne samo u rješavanju kriza, već i u podsticanju smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte”, objašnjava Đurović.

Đurović navodi i da je sa pojavom korona virusa, EU krajem marta odobrila prvi paket hitne pomoći za medicinsko snabdijevanje, gdje je Crna Gora dobila tri miliona eura (od paketa 3,3 milijarde eura).

“Omogućen nam je pristup brzim rutama za snabdijevanje medicinskom opremom, a mogli smo i pristupiti Fondu za solidarnost. Na jesen dobićemo 60 miliona eura povoljnog kredita u vidu markofinansijske podrške budžetu Crne Gore. Pedeset miliona eura iz IPA II akcija, restrukturirano je za nove prioritete, 10 miliona eura za dvije klinike za javno zdravlje i 40 miliona eura direktne budžetske podrške za podršku privredi za očuvanje zaposlenosti”, pojašnjava Đurović.

Na pitanje da li je, uprkos tome što zemlje Balkana ne pripadaju savezu ova podjela bila fer, Đurović kaže da brojke dosta kazuju i da EU, u skladu sa svojim mogućnostima i proritetima – misli i na region i Crnu Goru u njemu.

“Sve navedeno govori u prilog tezi da Crna Gora treba da teži punopravnom članstvu u Uniji. Time bi se i otpornost Crne Gore na buduće zdravstvene i ekonomske šokove lakše prevazilazila”, navodi Đurović.

EU je, prema njenim riječima, nadnacionalna organizacija posebne vrste, u koju se ulazi dobrovoljno, baš kao što se iz nje može i izaći. Uniju, navodi Đurović, povezuje pravna tekovina, vrijednosti, ali i interesi.

“EU nije način za rješavanje globalnih pitanja, već organizacija evropskih država koje zajedno predstavljaju globalnog igrača i koje se zajedno lakše bore sa rastućim bezbjednosnim, ekonomskim, zdravstvenim i političkim izazovima savremenog doba. Svakako da su na „najvećem“ dobitku same države članice, ali i mi, države kandidati za članstvo, dio smo EU globalne strategije, sa izvjesnom perspektivom članstva. Nerealno je očekivati da imamo isti tretman. Ali naš put je Evropa i to aktuelna kriza i pokazuje”, zaključila je Đurović.