U Kotor se vraća duh ovog drevnog grada

Predsjednik kotorske opštine Željko Aprcović u razgovoru za Dnevne novine kaže da će već početkom ovog mjeseca inicirati sastanak svih političkih partija iz Kotora na kojem bi razgovarali o budućim aktivnostima lokalne samouprave i njihovom doprinosu u rješavanju nagomilanih problema.

“Otkad sam preuzeo funkciju predsjednika Opštine želja mi je da svi odbornički klubovi budu aktivni sudionici političkih dešavanja i da daju svoje mišljenje o daljem razvoju grada. Ono što bih istakao jeste da u prethodne dvije i po godine, od strane sugrađana koji su vodili grad, nikada nisam pozvan kao predsjednik najjače političke partije da razgovaramo o aktuelnim temama kako bismo dali aktivni doprinos u razvoju Kotora. Želim da svi odbornici koji su neposredno izabrani na izborima 2016. godine učestvuju u radu lokalnog parlamenta, da budu korektiv ponašanja političke većine u gradu i da iznesu sugestije prilikom donošenja planskih dokumenata i da daju doprinos u smislu identifikacije problema i predloga za njihovo rješavanje. Upravo iz tog razloga, iniciraću sastanak svih političkih partija iz Kotora”, kaže Aprcović.

Navodi da ono što ga je pogodilo kao čovjeka koji je preuzeo vlast jeste to što u organima lokalne samouprave nije bilo ni sekretara sekretarijata koji su bili dužni da sprovode politiku kako u lokalnoj samoupravi, tako i da budu servis svim građanima, odnosno zainteresovanim licima koji posjećuju Opštinu Kotor.

“Upoznati ste i s tim da budžet nije bio usvojen i da smo imali odluku o privremenom finansiranju koja je istekla 31. marta tekuće godine, pa je samim tim i finansijsko poslovanje Opštine bilo jako otežano. Najprije se trebalo suočiti sa tim problemima, postaviti rukovodeće ljude i stvoriti neophodni prostor kako bismo već u narednim danima raspisali javne pozive na osnovu kojih bi izabrali kadar za obavljanje odgovornih funkcija. Priprema turističke sezone takođe nije urađena na način kako to Kotor zaslužuje. Sve komunalne službe u gradu su nespremno dočekale sezonu, a po statističkim pokazateljima za jun, jul i avgust u prosjeku smo svakodnevno imali 12.000 ljudi smještenih u objektima stacionarnog turizma i oko 2.200 gostiju koji su dolazili kruzerima ili autobusima. Odluke koje je trebalo da donesu znatan nivo prihoda na nivou opštine nijesu donesene, tako da je izgubljen značajan dio finansijskih sredstava. Takođe, Opština Kotor je jedna od rijetkih koja nije donijela Strateški plan, plan razvoja koji definiše smjer kretanja lokalne samouprave u petogodišnjem periodu. U dokumentaciji smo zatekli da su sklopljeni ugovori sa određenim firmama iz inostranstva, da je plaćena izrada strateškog plana koji nikada nije donešen”, dodao je on.

Prema njegovim riječima, lokalna samouprava je tu da oslušne potrebe svih građana.

“Kroz kulturne manifestacije vraćaćemo duh ovog drevnog grada. Bokeljska noć i svi programi održani na šest trgova gdje su dominirali lokalni umjetnici, pokazali su da imamo sugrađane koji i te kako posjeduju kvalitet i da imamo kapacitet da organizujemo velike manifestacije. Insistiraćemo na tome da kroz naše srednje škole, kroz naše fakultete, naši talentovani sugrađani dobiju dovoljno prostora da pokažu svoj kvalitet. Upravo na taj način vraćaćemo duh grada Kotora. T akođe i kroz investicione aktivnosti i ulaganja u izgradnju sportskih objekata… Kotor to zaslužuje”, poručuje Aprcović.

Navodi i da je želja lokalne samouprave da potencijalnim investitorima omogući adekvatnu pravnu infrastrukturu kako bi bili u prilici da svojim sredstvima izgrade određene hotelsko-turističke kapacitete.

“U avgustu smo usvojili tri odluke koje su vezane za gradnju Bigova bay Predviđena je gradnja 1.500 ležajeva sa pratećim sadržajem, od čega bi 600 ležajeva bilo u hotelima, dok bi ostatak bio u luksuznim vilama. Nadam se da ćemo do kraja septembra ili početkom oktobra zajednički usaglasiti sporazum kojim ćemo pozicionirati Bigova bay kao strateškog partnera iz razloga što investicione aktivnosti na tom lokalitetu premašuju sumu od 100 miliona eura”, pojasnio je Aprcović.

Razgovarano je i o lokalitetima koji se nalaze u neposrednoj blizini starog urbanog jezgra, a to su lokalitet Jugooceanije i nekadašnjeg hotela Fjord.

“Poznato je da su investitori suočeni sa problemom neadekvatne lokacije za odvoženje građevinskog materijala i u tom smjeru će ići moja dalja aktivnost. Takođe, zbog deficita hotelskog smještaja, obavljen je razgovor i sa vlasnikom bivšeg hotela T euta gdje je dogovoreno da u naredna tri do četiri mjeseca, a nakon dobijanja studije HIA, investitor pristupi sanaciji, rekonstrukciji i dogradnji hotela Teuta koji će nakon završetka radova imati kapacitet od 203 sobe, odnosno 400 ležaja. Takođe, u saznanju smo da je novi vlasnik bivšeg rehabilitacionog centra Vrmac u očekivanju PUP-a pristupio rekonstrukciji i adaptaciji hotelsko-turističkih kapaciteta na Markovom rtu i da će se nakon usvajanja PUPa stvoriti mogućnost da u dijelu na kojem su bili pomoćni objekti rehabilitacionog centra gradi određene prateće sadržaje u funkciji stavljanja cjelokupnog prostora u svrhu elitnog turizma”, naveo je on.

Što se tiče Luke Kotor, Aprcović je podsjetio da je ona u vlasništvu Opštine i da će sigurno biti sfera interesovanja iz razloga što kruzing turizam pokazuje da ćemo ove godine imati 500.000 turista koji će posjetiti Kotor.

“Turističku sezonu u Kotoru ove godine karakterišu rekordni podaci, kako kada je riječ o ostvarenim noćenjima, tako i o posjetama izletnika, što je rezultiralo i rekordnim prihodima u oba segmenta. Od sredine jula do danas u gradu na dnevnom nivou boravi između 10.000 i 11.000 turista, što je na dnevnom nivou u prosjeku 5% više nego prošle godine. Takođe, od početka godine do danas grad je posjetilo više od 350.000 izletnika, odnosno 16% više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Evidentirana je i bolja posjećenost kulturno-istorijskih lokaliteta i kulturnih manifestacija, uz značajne promjene strukture gostiju zahvaljujući pojačanoj saradnji sa agencijama i tur-operatorima sa američkog i zapadnoevropskih tržišta. Među najbrojim gostima koji ostvaruju noćenja su Britanci, Rusi i Francuzi, dok je među izletnicima najviše Njemaca, Amerikanaca, Kineza i Francuza”, zaključio je Aprcović.