Politika PROF. DR BOŽIDAR ŠEKULARAC, DOBITNIK TRINAESTOJULSKE NAGRADE

U pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, mora i Crna Gora

Foto: Dejan Lopičić

Vesna Šofranac

I ptice na grani znaju da je Crnogorsko-primorska mitropolija bila autokefalna i da je ukinuta dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića. Tu nepravdu treba ispraviti i preduzeti sve da Crna Gora zaokruži svoj identitet, kaže u intervjuu Vikend novinama prof. dr Božidar Šekularac, dobitnik Trinaestojulske nagrade za knjigu “Crna Gora u doba Crnojevića”, koja predstavlja nastavak dugogodišnjih temeljnih istraživanja crnogorske istorije, o čemu je  pisao u 28 svojih publikacija dajući time ogroman doprinos crnogorskoj istoriografiji.

Profesor Šekularac, doktor humanističkih nauka, u razgovoru za Vikend novine govori o svom istraživačkom radu, dokumentima do kojih je došao, o crnogorskom identitetu i rješavanju vjerskog pitanja, naglašavajući da u pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, pa to mora imati i Crna Gora. Govoreći o svojim istraživanjima i dokumentima do kojih je došao, naš sagovornik ističe da su “natpisi i zapisi, ali i srednjovjekovne povelje vladara i crkvenih velikodostojnika pouzdani svjedoci istorijskog hoda crnogorske istorije”, te da je porazna činjenica koliko je crnogorskog blaga, spomenika i knjiga odnešeno iz naših crkava, manastira i drugih institucija. nabrajamo dalje.

“Koliko samo naših neprocjenjivih rukopisa krasi vitrine širom Evrope”, naglašava profesor Šekularac.

Ovogodišnji ste dobitnik najvišeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade. Kako ste se osjećali kada ste saznali da ste dobitnik ovog priznanja?

ŠEKULARAC: Sama činjenica da me je predložila ekipa istaknutih profesora i naučnih radnika, a procijenio Žiri za Trinaestojulsku nagradu i nagradio moju knjigu “Crna Gora u doba Crnojevića”, izdavač Državni arhiv Crne Gore, dovoljan je bio razlog za zadovoljstvo. Nakon vijesti da sam dobitnik Trinaestojulske nagrade, bio sam ispunjen ponosom što sam baš ja postao laureat najvećeg državnog priznanja i da su stručnjaci i intelektualci prepoznali da sam uradio kvalitetnu studiju o Crnoj Gori i Crnojevićima, trećoj crnogorskoj dinastiji. No, nije samo ova knjiga nagrađena, već je Žiri imao u vidu i moj doprinos crnogorskoj nauci preko tridesetak knjiga, među kojima su: Crna Gora u doba Vojislavljevića (2008), Crna Gora u doba Balšica (2012), Crnogorsko Polimlje u srednjem vijeku (2017, koautor M. Premović)…

Tokom radne karijere objavili ste mnogo knjiga u kojima se bavite korijenima crnogorske države, dokumentima koji govore o našem trajanju na ovim prostorima. “Tragovi prošlosti Crne Gore – srednjovjekovni zapisi i natpisi VIII-XVI vijek” jedna je od Vaših knjiga… Pomenuću i knjigu “Valorizacija i upotreba dukljansko-zetskih srednjovjekovnih povelja, kao građa za istoriju crnogorskog naroda”… Do kakvih ste najbitnijih zaključaka došli?

ŠEKULARAC: Knjige koje ste citirali su nastale devedesetih godina prošlog vijeka, a Dukljansko-zetske povelje istovremeno kad i doktorska disertacija, odbranjena 1985. godine, pod naslovom koji ste citirali, kojom sam dobio zvanje doktora humanističkih nauka – ISTORIJSKE NAUKE. Natpisi su najsigurniji istorijski izvor, jer svjedoče o vremenu i pravnom činu na egzaktan, tačan način. Na primjer, ko je ktitor neke građevine, datum nastanka i sl. Pomenuta knjiga sadrži blizu 400 natpisa i zapisa u Crnoj Gori, od 800. do 1506. godine. Ova dokumenta jasno potvrđuju dubinu i kontinuitet crnogorske istorije, državnosti, crkvenih prilika , kulture, njenih vladara, itd.

Šta sva ta građa koju ste sakupili znači za adekvatnije sagledavanje i valorizaciju crnogorskog nacionalnog, državnog, jezičkog i kulturnog subjektiviteta?

ŠEKULARAC: Natpisi i zapisi, ali i srednjovjekovne povelje vladara i crkvenih velikodostojnika su pouzdani svjedoci istorijskog hoda crnogorske istorije. Istovremeno, crnogorske povelje su bile izložene krivom tumačenju, prilagođavanju svojim interesima, a na štetu istorije Crne Gore i crnogorskog naroda. Uzmimo za primjer kompleks povelja manastiru Sv. Nikole na Vranjini. One su proglašavane falsifikatima, a samo na osnovu jednog očiglednog falsifikata, tobožnje povelje cara Dušana Kotoranima, sve dok nijesam ja, uz pomoć čuvenog akademika Vladimira Mošina, jasno dokazao da su Vranjinske povelje originali potpisane od vladara koji su ih izdavali u pogodnim prilikama. S druge strane, počev od pečata arhonta Petra, u trajanju od više dva milenijuma, ova građa i natpisi potvrđuju da je crnogorska država imala svoj subjektivitet, čak i pod vlašću Nemanjića, jer su Zetu, kao udionu kneževinu, dobijali raški prijestolonasljednici i udovice vladara.

U posljednje vrijeme svjedoci smo napada na Crnu Goru zbog odluke da riješi vjersko pitanje. Da li ste se u Vašim naučnim istraživanjima bavili i crkvenim pitanjem? Do kakvih ste zapisa, dokumenata, zaključaka došli?

ŠEKULARAC: Svaka država, ako je država, a Crna Gora to jeste, mora rješavati sva pitanja unutar svoje teritorije, pa i vjersko pitanje. Nijedna crkva ili druga vjerska zajednica ne može imati monopol nad ostalima. Pitanje definisanja statusa vjerskih zajednica u Crnoj Gori se nameće kao aktuelno, jer je i to pitanje dio crnogorskog identiteta. U pravoslavnom svijetu svaka država ima crkvu sa svojim imenom, pa to mora imati i Crna Gora. Niko ne može sporiti postojanje i drugih crkava koje su na ovom prostoru postojale nekoliko vjekova, ali “mjesto pod suncem” mora imati i Crnogorska crkva.

Za one manje upućene, da kažem da je Barska nadbiskupija dio crnogorske istorije, te da je prije raskola bila jedina crkva u Dukljanskoj (crnogorskoj) državi. Ova država mora baštiniti njeno viševjekovno postojanje. U doba Balšića obje vjere hrišćanske su bile ravnopravne u njihovoj državi Zeti, tek će od Crnojevića i Petrovića pravoslavlje preuzeti dominaciju, no ne treba gubiti iz vida teritoriju kojom su vladali, te da je veliki dio Primorja bivao pod raznim okupatorima, ili osvajačima. I “ptice na grani znaju” da je Crnogorskoprimorska mitropolija bila autokefalna i da je ukinuta dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića. Tu nepravdu, naravno treba ispraviti i preduzeti sve da Crna Gora zaokruži svoj identitet.

Pokušaji da se ospori postojanje crnogorske države, njene istorije, njenog identiteta, ne prestaju, o čemu svjedoče i reakcije SPC, srpskih političara, istoričara… Da li su crnogorske naučne institucije, počev od Istorijskog instituta, do CANU, DANU… dale adekvatan odgovor na pokušaje prekrajanja ili prisvajanja naše istorije, naše kulturne baštine…?

ŠEKULARAC: Pokušaji negiranja crnogorske države, njene istorije, nacije, kulture, crkve, nijesu od juče. Oni traju u kontinuitetu još od vremena “kada Nemanja osvoji Duklju, poruši sve njene gradove, Bar, Ulcinj, Svač…. Sve osim Kotora u kome sagradi svoj dvor”, kako piše u “Žitiju Sv. Simeona”, Stefana Prvovjenčanog. Istražujući građu za svoje knjige, kod nas i u drugim državama, mogu konstatovati: porazna je činjenica koliko je crnogorskog blaga, spomenika i knjiga odnešeno iz naših crkava, manastira i drugih institucija. Evo samo nekih detalja: u Moskovskoj biblioteci, u legatu grofa Pogodina, na margini svake knjige on piše koliko je plaćena svaka od 25 knjiga, u Vijeni, od Vuka Karadžića; sličan je slučaj i sa legatom Radoslava Grujića, u arhivu Patrijaršijske biblioteke, u Beogradu, i da ne nabrajamo dalje. Koliko samo naših neprocjenjivih rukopisa krasi vitrine širom Evrope.

Gdje su u toj priči naučne institucije?

ŠEKULARAC: Pomenute institucije rade po svojim programima, svaka na svoj način. Znam da je DANU, dok je bila u mogućnosti, učinila mnogo da se ova pitanja definišu i razjasne, povodom kojih su nastale brojne publikacije. Naravno, uvijek može i više i bolje? Istorijski institut je formiran na Cetinju kao “Institut za proučavanje istorije crnogorskog naroda”, da bi kasnije bio preimenovan u Istorijski institut. Umjesto odgovora, samo uzmite katalog izdanja i samo će vam se kazati. O radu CANU nemam informacija, a ono iz štampe je svima poznato. U svakom slučaju, smatram da ova pitanja treba držati stalno aktuelna sve dok su ona svakodnevna pojava. Koliki je doprinos svake od pomenutih institucija neka procijeni onaj ko ih je osnovao i ko ih finansira.

Srednji vijek u fokusu

Veliki dio svog naučnoistraživačkog rada posvetili ste “crnogorskom srednjem vijeku”…

ŠEKULARAC: Kada sam počeo da se bavim istorijom prije četrdesetak godina, vidio sam da je period srednjeg vijeka crnogorske države nedovoljno istražen, a kroz obrazovanje iz slavističkih nauka, vidio sam sebe u tom prostoru, posebno korektno poznavanje staroslovenskog jezika, te donekle poznavanje latinskog, koji jezici su uslov da se neko bavi srednjim vijekom. I tako je počelo. Naravno, ispostavilo se da sam pogodio metu. 0 crnogorskom srednjem vijeku objavio sam desetak knjiga i veliki broj radova.

STIČE SE UTISAK DA NEKOME NE ODGOVARA CRNOGORSKA ENCIKLOPEDIJA

Šta je sa projektom Crnogorske enciklopedije? Bilo je mnogo pokušaja, priče, ali još ništa…

ŠEKULARAC: Pitanje Crnogorske enciklopedije je već decenijama aktuelno. Država je izdvajala velika sredstva, ali, koliko znam, nije se maklo dalje od abecedara (azbučnika). Bio sam u prilici, prije nekoliko godina da ce upoznam sa azbučnikom CANU. Tada je ministar (D. Kujović) tražio da dostave izvještaj o utrošku i količini sredstava, te o tome dokle se stiglo u izradi Enciklopedije. Tu se stalo poslije nekoliko mjeseci, treba pitati nadležne zašto? DANU je uradila abecedar i oko 90 posto odrednica, ali se tu stalo zbog statusa i stanja u Akademiji. Podsjetimo se i ukinutog Leksikografskog zavoda i njihovog abecedara, bez realizacije. Bez čvrstog stava Države za utrošena sredstva i preciznih rokova, nikada se neće realizovati ovaj projekat, Stiče se utisak, da to nekome odgovara, da se Enciklopedija nikada ne uradi.

“Crna Gora u doba Crnojevića”, od rodoslova do štamparije

Trinaestojulsku nagradu dobili ste za knjigu “Crna Gora u doba Crnojevića”. Recite nam nešto o ovom djelu?

ŠEKULARAC: Trinaestojulska nagrada za knjigu “Crna Gora u doba Crnojevića” je rezultat moga višegodišnjeg rada i istraživanja u domaćim i stranim arhivima da se dođe do određenih rezultata. Smatram da sam ovom knjigom doprinio razjašnjenju i predstavljanju države Crne Gore u vrijeme dinastije Crnojevića. Obuhvaćena su sva pitanja vezana kako za državu, tako i za dinastiju Crnojevića, počev od imena i rodoslova, svakog vladara pojedinačno, granice njihove države, a posebno pitanje epohalnog čina kakav je osnivanje prve državne štamparije Štamparije Crnojevića. Imajući u vidu da se posljednji Crnojević, Skenderbeg Crnojević, tituliše kao “sandžak crnogorski i primorski i sve dukljanske zemlje gospodar” to sam iznio mišljenje da treba pomjeriti granicu potpunog pada Crne Gore pod tursku vlast na 1528. godinu, tj. kada ovaj Crnojević nestaje sa političke scene Crne Gore. U knjizi su obrađena pitanja društveno-ekonomskog, privrednog i pravnog stanja u njihovoj državi, zatim odnosi Crnojevića sa Venecijom, Otomanskim carstvom, susjednim gospodarima, kulturne i crkvene prilike u Crnoj Gori, arhitektura, državni simboli, itd.

Vjerujem da sam doprinio razjašnjenju svih ovih pitanja.

U sistemu studiranja mnogo toga treba mijenjati

Višedecenijski ste univerzitetski profesor, bili ste na čelu Savjeta za visoko obrazovanje, učestvovali u reformama… Kako Vam, sve to danas izgleda? Što je dobro, što nije, što može bolje…

ŠEKULARAC: Moje iskustvo i mišljenje je da je Bolonja korak nazad u odnosu na prethodno stanje, da je “devastiran” nivo znanja studenata i sistem organizovanja studija. Trebalo je reorganizovati studije, doraditi ih, a ne vući radikalne rezove, što bi narod rekao “ići s grlom u jagode”. Sada je, poslije dosta godina, nešto bolje, ali, smatram da treba mnogo toga mijenjati u sistemu studiranja.

Primjer Muzeja Crne Gore pokazuje kako se odnosimo prema svom nasljeđu

Da li nadležne državne insitucije dovoljno rade na zaštiti i afirmaciji kulturno-istorijskog, duhovnog materijalnog i sakralnog nasljeđa?

ŠEKULARAC: Upravo sam rekao da nadležne institucije države moraju više usmjeravati rad i programe institucija koje finansiraju, usvajati njihove programe i izvještaje. Uostalom, država osniva institucije da bi je afirmisale, davale doprinos njenom razvoju, štitile njene interese, na unutrašnjem i spoljašnjem planu i učestvovale u svim aktuelnim događajima. Svjedoci smo, posljednjih godina, koliko se malo radi na zaštiti i afirmaciji kulturno-istorijskog, sakralnog i duhovnog nasljeđa Crne Gore. Dovoljno je navesti primjer Državnog muzeja Crne Gore, mijenjanje sakralne arhitekture itd.

169

avatar
1000
62
107
0
 
109
CrnogorciSuSrbiBoleJovovic LjuboMileKatja
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Bole
Gost
Bole

Zanosi malo od istine ovaj moj Vasojević, kao i obično. Namaju Moldavija, Belorusija…

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Nijesu Sekularci Vasojevici….

Mile
Gost
Mile

A ko to dovodi u pitanje? I zar vec ne postoji CPC?

Zećo iz Duklje
Gost
Zećo iz Duklje

U doba Crnojevića, Vladara Zete, nema ni pomena od podlovćenske eparhije Petrovića.

Zećo iz Duklje
Gost
Zećo iz Duklje

U doba Crnojevića, Vladara Zete, nema ni pomena od podlovćenske eparhije Petrovića!

Planinar
Gost
Planinar

Sve čestitke za Profesora!
Vaša riječ vraća nadu Crnoj Gori.

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Zasto svi ovi rezimski “strucnjaci” su vazda neki ostarijeli ultra-komunjare za koje niko ziv nije cuo?

DUKLJA
Gost
DUKLJA

Profesore,poštovanje za doprinos koji dajete da se opismene, kako “pismeni”, tako i nepismeni,a sve u interesu građanske Crne Gore.

Ljuta
Gost
Ljuta

Quod initio vitiosum est non potest tractu temporis convalescere. – Što je
od početka nevaljano, ne može se ispraviti (konvalidirati) protekom vremena
– Što se grdo rodi, vrijeme ne ispravi (prevod Valtazara Bogišića)

Suljo Bar
Gost
Suljo Bar

Titula nadbiskupa barskog je ” nadbiskup barski-primas srpski” . Pametnome dosta

Veljo istoričar
Gost
Veljo istoričar

Naivne Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. Godine i slave taj praznik. Mjesto da se nadovežu na brojne starosjedelačke narode, koji su doselili iz Azije prije između 40.000 i 12.000 godina, pa bi imali istoriju preko 40.000 godina! Crna Gora je međunarodno priznata 1876. ali ima 1000 godina istorije!

Srpko Medenica
Gost
Srpko Medenica

1878 Veljo a 1000 godina istorije ahaaaaaaa

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Crna Gora prvi put spomenuta kao Osmanska oblast, Sandzak Karadag/Crna Gora oko 1501 godine. Nijedan Crnojevic nije za sebe rekao da je crnogorac niti da mu je zemlja Crna Gora, vec Zeta. Tako da Crna Gora ima 500 godina istorije a ne 1000.

Katja
Gost
Katja

Hahaha…vic godine…pa i dijete u VII razredu osnovne skole zna da naziv Crna Gora datira iz 1450. godine…vrijeme vladavine Stefana(Stefanice)Crnojevica…nemoj da se brukas sa ovakvim izjavama..zadrzi makar mrvu objektivnosti da ti se ne smiju ljudi…

Roma
Gost
Roma

A to je 1000 godina državnosti? Hahahah

Katja
Gost
Katja

Sto cemo sa Vojisavljevicima,Balsicima i Crnojevicima..mogu li se kako gumicom izbrisat da Srbi budu zadovoljni…mozda su i oni mit i legenda kao Milos Obilic…qqqqq

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Katja Stefan Crnojevic nikad krocio u Crnu Goru nije, on je zivio i vladao na Zabljaku, u Zeti. Potpisao jedino kao gospodar zetski a bio je odan srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu.

Katja
Gost
Katja

Ma da..kome ja pricam..Srbi su “nebeski narod” svi ih obozavaju..lol

Jovovic Ljubo
Gost
Jovovic Ljubo

Katja je jedna velika anti Crnogorga kojoj smeta Slavna Srbska istoria ZETE Balsica i Crnojevica…!

vuko
Gost
vuko

Da nije u ojadjeloj Gori Crnoj Srbstva ja ne znam na koi drugi nacin bi pojedinci sticali slavu…! Ja licno kad bi reko da niesam Srbin to bi znacilo za mene pljuvanje po mojoj Gori Crnoj…

Veljo istoričar
Gost
Veljo istoričar

Naivne Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. Godine i slave taj praznik. Mjesto da se nadovežu na brojne starosjedelačke narode, koji su doselili iz Azije prije između 40.000 i 12.000 godina, pa bi imali istoriju preko 40.000 godina! Crna Gora je međunarodno priznata 1876. ali ima 1000 godina istorije!

CG =Crnalisi
Gost
CG =Crnalisi

Onaj ko negira Crne Gore Srbstvo moze bit izrod i mrzitelj Gore Crne…Kvazi istoricari rezimski koima se sve svodi na negiranju Srbstva .

Fileopg
Gost
Fileopg

neka svetosavski pope…

Dijaspora
Gost
Dijaspora

Koje budalastine boze sacuvaj. Pravoslavni svijet, islamski svijet,katolicki svijet , budisticki svijet ,ateisticki i koji li jos svijet …. Pa ko da je 15 , 16- to stoljece bi se moglo zakljucit na osnovu komentara i naslova texta. Pusti te bre ljude da vjeruju ili ne vjeruju da idu u ovu ili onu crkvu to je osobna stvar . Svi… Više »

Katja
Gost
Katja

Pokazite malo postovanja neznalice…profesor Sekularac je odlican istoricar…umjesto sto lupate napamet,bolje uzmite neku njegovu knjigu i procitajte…!!!!!!!!

Region
Gost
Region

Kad on ne poštuje nas iznošenje niza gluposti, zašto bi neki njega naravno u odnosu na tekst.
Jer upravo polazim lično od toga, da to što iznosi ne iznosi što ne zna pa je napravio grešku, već tačno zna kako je ali mu je Makijaveli i njegovi principi bliži od Njegoša

Katja
Gost
Katja

Sto se Njegosa tice kao knjizevniku i filozofu skidam mu kapu..ali Njegos je od rane mladosti bio pod uticajem srpske intelektualne elite…a i nije bio bas nadaren za vodjenje politike kao Petar I,to se vidi iz dosta primjera…necemo se lagati..imao je mana kao i svi mi…samo ga Srbi koriste za svoje ciljeve i propagandu…

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Katja ne mlati kad nemas pojma. Njegos je bio najveci drzavnik Crne Gore poslije Kralja Nikole. Uveo prvi novac, medalje za hrabrost, poreze, izgradio prvi dvor na Cetinju od vremena Crnojevica. Prvi crnogorski vladar koji je pokusao da oslobodi Hercegovinu, uveo 4C i 5 zlatne trake na crnogorskoj kapi.

Region
Gost
Region

Protjerao Radonjiće, pa što….On je bio i Vladar i Vladika u okupira moj Crnoj Gori. Pa na krunisanju Knjaza Nikole je ubijeno 10 Crnogoraca, pa što sad. Jesi li ta to znala, znači li to što… Ne sprdaj se… Ovaj Šekulsrac može biti dobar čovjek, ali se ne bavim tine već onim što piše. A to su gluposti… Ko se… Više »

Cuca
Gost
Cuca

Što je” na krunisanju Knjaza Nikole je ubijeno 10 Crnogoraca”? Prvi put čujem za to.

Region
Gost
Region

Da, 10 Crnogoraca. On je došao na to mjesto iznenada nakon ubistva strica mu Danila, i otac mu Mirko vjerovatno te koji su bili ptotiv toga da on sa, (ne znam kolko, da li) 18g postao Knjaz Crne Gore

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Katja – Jer Guvernaduri su bili strani plaćenici, ko danas DPS. Petar I nije mogao posto je Crna Gora u njegovom vremenu bila najslabija, sa velikom krvnom osvetom, glad itd.

Ilija Garašanin da je mrzio Crnogorce ne bi se družio sa Njegosem, šta pričaš ti.

Ljuta
Gost
Ljuta

Kad je tako znaven kako ga nema u CANU?
CG JE PRAVOSLAVNA ZEMLJA I JEDINA U SVIJETU DA IMA DVIJE AKADEMIJE NAUKA CANU I DANU..👾💰🌈

Send this to a friend