Većina crnogorskih studenata vjeruje da će do 2025. država postati članica EU

U Crnoj Gori 75 odsto studenata vjeruje da će do 2025. godine ta država postati članica Evropske unije (EU), a 93 odsto ih smatra da je najveće istorijsko postignuće u modernoj istoriji pristupanje NATO-u i potencijalno pristupanje Uniji.

To je pokazalo istraživanje koje su sproveli Centar za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda i MESA10 iz Slovačke, na sedam univerziteta u pet država u aprilu ove godine, u kojem je učestvovalo 1.714 studenata.

U istraživanju su učestvovali studenti univerziteta iz Slovačke, Srbije, Crne Gore, Moldavije i Bosne i Hercegovine. Studenti su iznosili svoje mišljenje o Evropskoj uniji, NATO-u, učestvovanju u političkom životu i aktuelnim političkim i bezbednosnim temama.

Ekspert za spoljnu politiku MESA10 organizacije, Milan Ježovica, kazao je da je 45 odsto studenata bilo muškog pola, 55 odsto ženskog, a što se tiče starosne strukture nešto više studenata je bilo ispod 21. godine, dok je 44 odsto studenata bilo starije od 21 godine.

“Po mišljenju studenata, percepcija EU je bila bolja nego u istraživanju koje smo sproveli tokom jeseni 2018. godine. Dvije trećine ispitanika je smatralo da se ovi parlamentarni izbori smatraju garantom nacionalnog suvereniteta i odbranu vrijednosti interesa EU”, naveo je Ježovica.

Prema njegovim riječima, najkritičnije stanovište imali su studenti iz Srbije, dok u Crnoj Gori, kako je naveo, 86 odsto ispitanika vjeruje da je EU garant suvereniteta i evropskih vrijednosti, “i podrška EU je najveća toj zemlji”.

“Nakon toga slijedi Slovačka sa 79 odsto i Moldavija sa 71 odsto”, dodao je Ježovica.

On je kazao da su studente pitali koja su očekivanja od parlamentarnih izbora Evropskog parlamenta (EP), navodeći da je 48 odsto studenata reklo da odgovara jačanju evropskih snaga, a 40 odsto studenata očekivalo je jačanje nacionalističkih i ksenofobnih snaga.

“Crnogorski studenti su bili najoptimističniji, dok su studenti u Srbiji i Bosni i Hercegovini bili na drugoj strani spektruma. 76 odsto crnogorskih studenata išlo je u prilog jačanju evropskih snaga. S druge strane, u Bosni 55 odsto ispitanika je odgovorilo da će se jačati nacionalističke i ksenofobne snage”, naveo je Ježovica.

On je kazao da su studente pitali i da li će proces proširenja biti otežan uz takav sastav Evropskog parlamenta, navodeći da su studenti odgovorili da će sastav EP otežati sam proces pristupanja.

“Gotovo niko, uz izuzetak studenata Crne Gore, nije smatrao da će pristupanje EU nakon izbora biti lakše. 55 odsto svih ispitanika vjeruje da proces proširenja ovim postaje otežan. Na pitanje, ako će to biti slučaj, koje će države pristupiti EU, na to pitanje samo mali broj ispitanika odgovorio je da do 2025. godine sve države Zapadnog Balkana će postati članice EU”, istakao je Ježovica.

Kako je pojasnio, percepcija vjerovatnoće budućeg proširenja oslikava spremnost da se pristupi EU “i ovdje je Crna Gora lider među zemlajama Zapadnog Balkana”.

“75 odsto ispitanika u Crnoj Gori vjeruje da će do 2025. godine EU biti proširena Crnom Gorom i Srbijom. U Srbiji, samo 27 odsto ispitanika to vjeruje. Sa druge strane, ako gledate, negativne rezultate da nijedna država neće ući u EU do 2025., tu imate studente u Srbiji zastupljene sa 55 odsto, studente iz Moldavije i iz Bosne. Ovo prikazuje ne samo spremnost da se uđe u Uniju, već i percepciju napretka koji je ostvaren u zemljama u postupku pristupanja EU. Ovdje Crna Gora jasno predstavlja lidera”, istakao je Ježovica.

On je kazao da su studente pitali i koji su faktori koji utiču na političku odluku o članstvu – da li se radi o učinku zemlje, da li je to politička odluka koju donose sve države članice ili neke jače članice Unije.

“Ispitanici iz država kandidata nisu vjerovali da pristupanje EU zavisi od ispunjenja uslova. Nasuprot tome, većina njih vjeruje da će pristupanje biti rezultat političke odluke ili odluke najvećih članica Unije. Samo studenti iz Slovačke vjeruju da je članstvo rezultat napretka ispunjenja uslova, što znači da kada zavšite sve što je pred vama, postajete članica. Takvo shvatanje nije zastupljeno u državama kandidatima”, naveo je Ježovica.

Samo, kako je dodao, 45 odsto studenata u Moldaviji vjeruje da je to tako, a 37 odsto u Crnoj Gori i samo 23 odsto u Srbiji.

“Sa druge strane, u Crnoj Gori 54 odsto studenata vjeruje da je članstvo u EU rezultat odluke najvećih članica Unije. Ako bi rezimirali rezultate ovog poglavlja, EU je popravila svoj imidž, percepcija je bolja nego na jesen”, rekao je Ježovica.

On je kazao da, na pitanje da li studenti vide NATO kao relevantnu organizaciju, 43 odsto ispitanika misli da je NATO relevantna institucija.

“Međutim, velike su razlike među pojedinim zemljama. Pozitivan stav ima 61 odsto slovačkih studenata, ali samo 15 odsto u Srbiji i 29 odsto u Crnoj Gori. U Srbiji smo uvidjeli najveći broj ispitanika koji smatraju da je NATO prijetnja međunarodnom miru i stabilnosti. Ovaj odgovor ima dugoročan trend i smatramo da je i dalje široko zastupljen u Srbiji”, naveo je Ježovica.

Što se tiče članstva zemalja koje su pristupile NATO-u nakon 1999. godine, da li je to bila njihova suverena odluka ili odluka država SAD-a, Ježovica je kazao da je odgovor kod većine studenata bio da smatraju da su države koje su pristupile NATO-u nakon 1999. godine odlučile suvereno.

“Crna Gora predvodi sa 66 odsto studenata koji smatraju da je pristupanje NATO-u bila suverena odluka onih država koje su nakon 1999. godine odlučile da pristupe Alijansi. Nakon toga slijedi Slovačka sa 64 odsto, Moldavija sa 63 odsto, a sa druge strane, imamo Srbiju u kojoj samo 25 odsto studenata smatra da je ovo rezultat slobodne volje država koje su željele da pristupe NATO-u, a 45 odsto studenata je smatralo da je ovo odluka koja je nametnuta od SAD-a”, naveo je Ježovica.

On je kazao da, u Slovačkoj 76 odsto studenata vjeruje da je uloga NATO-a da doprinosi miru, bezbjednosti i pruža garancije članovima, slijedi Moldavija sa 74 odsto, Crna Gora sa 61 odsto, Bosna sa 55 odsto i Srbija sa 31 odsto.

“Najveći broj studenata iz Srbije vjeruje da je uloga NATO-a usmjerena ka Rusiji, 48 odsto. Samo mali broj studenata smatra da NATO nema nikakvu ulogu, studenti u Srbiji predvode u ovom odgovoru sa 21 odsto”, rekao je Ježovca.

On je kazao da su studente pitali kako posmatraju istorijske događaje, i pad Berlinskog zida 1989. godine.

“Pitali smo ih iz dvije perspektive, jedna je nacionalni nivo i druga je lični nivo. Pitali smo ih koji značaj Berlinskog zida i totalitarističkog sistema ima za vas, Slovačka predvodi sa 78 odsto, Moldavija sa 68 odsto u kojima su studenti odgovorili da su njihovi ljudi postali slobodni i odgovorni za svoje postupke. Sa druge strane, 51 odsto studenata iz Crne Gore vjeruje da ova dva događaja nemaju ikakav značaj”, rekao je Ježovica.

On je kazao da su studenti odgovarali i na pitanje šta smatraju najvećim istorijskim dostignućem njihove države u modernoj istoriji, da li je to kraj Drugog svjetskog rata, pad Berlinskog zida 1989. godine i pad totalitarnog režima, ili sadašnje ili buduće članstvo u EU i NATO-u.

“Crna Gora predvodi sa 93 odsto studenata smatra da je najveće istorijsko postignuće pristupanje NATO-u i potencijalno pristupanje EU. Značaj pada Berlinskog zida i totalitarnog režima za Slovačku označava pozitivan događaj u 42 odsto slučajeva, a moldavski studenti smatraju završetaj Drugog svjetskog rata najznačajnijim događajem u istorji, njih 71 odsto”, naveo je Ježovica.

On je ocijenio da su studenti iz Crne Gore najmoderniji u razumijevanju istorije, jer za njih pristupanje NATO-u i potencijalno pristupanje EU predstavlja najveće istorijsko postignuće na dnevno političkoj sceni.

“Pitali smo studente da li su o ovim događajima razgovarali sa roditeljima, analiza je pokazala da su studenti rijetko pričali ili gotovo nikad sa svojim roditeljima o ovim događajima. Predvodi Crna Gora sa 70 odsto, a 53 odsto svih ispitanika u prosjeku odgovorilo je negativno”, rekao je Ježovica.

On je kazao da većina studenata u Crnoj Gori, Moldaviji i Slovačkoj kaže da pripadaju Zapadnim institucijama, a u Srbiji smatraju da njihova država ima poseban model Vlade, dok je najveći broj ispitanika odgovorio da ne želi da pripada ni Istoku ni Zapadu.

“Crna Gora ponovo predvodi sa 84 odsto studenata koji smatraju da ta država pripada Zapadu. Sa druge strane, imamo 55 odsto studenata koji smatraju da je Srbija negdje između Istoka i Zapada i da ne pripada nijednoj grupaciji, šest odsto studenata u Crnoj Gori mislilo je isto to”, naveo je Ježovica

On je kazao da je na pitanje čemu bi studenti voljeli da pripada njihova država, većina studenta voljelo bi da njihova država pripada Zapadu.

“Crnogorski studenti ponovo prednjače sa 78 odsto da bi voljeli da njihova država bude dio zapadnih instuticija. Sa druge strane, u Srbiji je samo 25 odsto studenata dalo isti odgovor”, rekao je Ježovica.

On je kazao da su studente pitali i o perspektivi i pogledu na budućnost, navodeći da su crnogorski studenti bili najoptimističniji.

“Na pitanje, u kakvom državnom uređenju bi voljeli da žive, više od dvije trećine je odgovorilo da bi studenti željeli da žive u demokratskim sistemima i institucijama”, kazao je Ježovica.

On je kazao da su studente pitali kako percipiraju informacije koje dobijaju posredstvom interneta i drugih društvenih medija, da li ih provjeravaju, da li im vjeruju.

“Samo deset odsto svih ispitanika vjeruje da internet nije izvor informacija, a većina svih ispitanika, 62 odsto, provjerava internet preko drugih izvora. Što se tiče Crne Gore, preko 80 odsto studenata provjerava informadcije koje dobija posredstvom interneta i društvenih mreža”, naveo je Ježovica.

On je kazao da 75 odsto studenata u Crnoj Gori smatra da lažne informacije treba ignorisati.

“Pitali smo studente u kojem sektoru sebe vide da rade, a jedna trećina ispitanika odgovorila je da želi da radi za Vladu ili Vladine organizacije, a većina studenata želi da radi u privredi, privatnim preduzećima nakon što završe studije. 38 odsto svih ispitanika bi željelo da radi u privredi za provatna preduzeća, 33 odsto studenata bi voljelo da radi za vladu i vladine institucije”, naveo je Ježovica.

On je kazao da su u gotovo svim državama rezultati slični, navodeći da u Slovačkoj više studenata želi da radi za Vladu, nego što je to broj njih koji žele da rade za privatni sektor.

“Što se tiče Crne Gore, 41 odsto studenata bi voljelo da radi u državnim institucijama, a 47 odsto bi voljelo da radi u privatnim kompanijama, što je najveći procenat u odnosu na druge države”, rekao je Ježovica.

On je rekao da su pitali studente smatraju li da će se politička situacija popraviti, pojašnjavajući da mladi koji žive u državama koje su završile proces evroatlantskih integracija pozitivnije gledaju na budućnost i perspektivu.

“Samo 14 odsto ispitanika vjeruje da će doći do poboljšanja političke situacije, 32 odsto studenata vjeruje da će doći do neznatnih poboljšanja, a 36 odsto smatra da će situacija ostati ista. 47 odsto studenata u Crnoj Gori je odgovorilo da će politička situacija u državi ostati ista,a jedna trećina vjeruje da će doći do manjeg poboljšanja”, naveo je Ježovica.

Istraživanje je, kako je rekao, pokazalo da bi 27 odsto studenata voljelo da bude dio vlade, 31 odsto voljelo bi da bude aktivan član političke scene van vlade, 28 odsto studenata smatra da treba da budu aktivni na izborima, 14 odsto ne želi da utiče na politički život.

“U Crnoj Gori, 33 odsto studenata želi da učestvuje u političkom životu države kroz učešće u političkim poslovima u državi, u svojstvu zaposlenog u javnoj upravi”, rekao je Ježovica.

Projektna menadžerka Centra za evroatlantske studije (CEAS), Anđa Petković, kazala je da je istraživanje dio projekta “Promovisanje demokratskih vrednosti među mladima” koje je podržano od strane Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) iz SAD.

“Dio projekta se sastojao od toga od 35 studenata iz pet država imaju dva kruga debate – jedan debatuju na teme EU, NATO-a, generalno političkih bezbjednosnih okolnosti. Na jesen su imali debatu u Beogradu dok su u aprilu imali debatu u Slovačkoj”, navela je Petković.

Ona je kazala da su studenti imali i intervjue sa poslanicima u svojim državama i nakon debate u Slovačkoj su prezentovali svoje policy brief-ove koje su pripremali na osnovu tih intervjua evropskim parlamentarcima.