Dojče bank, najveća njemačka banka, najavila je drastičan plan konsolidacije uz ukidanje globalnog odjeljenja za trgovanje akcijama i otpuštanje 18.000 zaposlenih do 2022, pošto nije uspjela da ostvari cilj da se nadmeće s gigantima u investicionom bankarstvu, pišu svjetski mediji.
Najava radikalne konsolidacije Dojče bank (Deutsche Bank) označava kraj neuspjelog i dugog izleta u investiciono bankarstvo gdje je bila suočena s gigantima s Volstrita i drugim globalnim bankama, pišu svjetski mediji.
Pokušaj ulaska među velike igrače
Radikalno i bolno restrukturiranje Dojče bank kraj je njenog dugog i neuspješnog pokušaja da se nadmeće s globalnim gigantima u investicionom bankarstvu, ocjenjuje agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).
Najveća njemačka banka je u nedjelju najavila plan za “povratak korijenima” vraćajući fokus na svoje tradicionalne poslove kao što je opsluživanje korporacija i bogatih pojedinaca, gašenjem odjeljenja za trgovanje akcijama i smanjivanjem odjeljenja za investicije s fiksnim prihodom. Banka je krajem marta imala skoro 91.500 zaposlenih širom svijeta, od čega oko 41.600 njih u Njemačkoj, s tim da je većina investicionih operacija bila u Njujorku i Londonu.
Analitičari, kako navodi AP, ocjenjuju da je restrukturiranje bilo odavno potrebno zbog neuspjeha njenog plana o širenju poslovanja. Dojče bank se upustila u investiciono bankarstvo 1989. kada je preuzela londonsku banku Morgan Grenfel (Morgan Grenfell), a potom 1999. Bankers trast (Bankers Trust) iz Njujorka. To je pomoglo jačanju profita poslije 2000. i bilo je dio ambicioznog plana da postane jedan od globalnih bankarskih giganata kao što su Džej-Pi Morgan (JPMorgan) ili HSBC.
Upravo to širenje je zajedno s finansijskom krizom 2008. stvorilo probleme za Dojče bank, ističe AP, dodajući da se banka godinama borila s visokim troškovima, slabim profitom i niskom cijenom svojih akcija, dok je morala da plati milijarde dolara u kaznama i poravnanjima zbog problematičnog poslovanja prije i poslije globalne finansijske krize.
Banka sa sjedištem u Frankfurtu poslovala je bez profita tri godine zaredom prije nego što je prošle godine zaradila 341 milion eura, ukazuje AP, dodajući da je ove godine ušla u razgovore o spajanju s njemačkim rivalom Komercbankom (Commerzbank), koja je takođe u problemima poslije globalne finansijske krize, ali su razgovori propali uslijed zabrinutosti da bi spajanje bilo komplikovano i skupo.
Akcije Doče bank u dva dana poslije najave o restrukturiranju pale su više od 10 odsto pošto investitori sumnjaju u plan oživljavanja banke vrijedan 7,4 milijarde eura, prenosi agencija Rojters (Reuters).
Analitičari kažu da je direktor Dojče bank Kristijan Zeving (Christian Sewing) u pravu što ukida odjeljenje za trgovanje akcijama, ali postavljaju pitanje da li plan može uspjeti u vrijeme niskih kamata i kada su američke banke povećale prisustvo na njemačkom tržištu.
Loš trenutak
Mada najava Dojče bank da će zatvoriti svoje odjeljenje za trgovinu akcijama, srezati šest milijardi dolara troškova i otpustiti 18.000 radnika djeluje ekstremno, taj plan je neophodna mjera za najveću njemačku banku koja se mučila u deceniji poslije finansijske krize uz minorne reforme i bez uvjerljive vizije za budućnost, ocjenjuje urednički tim Fajnenšl tajmsa (The Financial Times).
Situacija s Dojče bank ima posljedice i po evropsku političku ekonomiju, ocjenjuje list. Evropska unija bi s pozicije sistemskog rizika mogla pozdraviti smanjenje Dojče bank. Ali ako evropske kompanije, kako je predložila EU, treba da se za finansiranje okrenu tržištima kapitala umjesto da se oslanjaju na pozajmice banaka, onda bi lokalna investiciona banka bila prirodan partner. Utoliko povlačenje najveće investicione banke poreklom iz Evrope dolazi u loše vrijeme za EU, baš kada se povećava pritisak na tržišta kapitala u EU.
Dojče bank je jedna od posljednjih banaka koje su reagovale na promjene tržišta i propisa, izazvane finansijskom krizom, ali bi njeno restrukturiranje moglo odrediti plan i za druge banke, ocjenjuje Fajnešl tajms i dodaje da odluka da izađe iz trgovanja akcijama održava ne samo slabosti njenog odjeljenja, već i širu istinu o smanjenom značaju te oblasti bankarstva.
Posljednjih godina je značajno smanjen broj kompanija koje se oslanjaju na investicione banke za trgovanje njihovim dionicama. U SAD se, prema podacima Svjetske banke, broj kompanija na berzi skoro prepolovio u posljednjih 20 godina, dok je u Njemačkoj taj broj smanjen za trećinu u posljednjih 10 godina, pa zato, ukazuje list, ni druge banke nisu imune na pritiske s kojima se suočava Dojče bank.
Politička priča
Iza problema s Dojče bank postoji politička priča o pokušaju uglavljivanja globalne investicione banke u evropsku privredu i kako regulatori pogoršavaju situaciju, piše urednički tim Volstrit džurnala (The Wall Street Journal).
To je, dodaje list, djelimično i priča o upitnim poslovnim procjenama u prethodne dvije decenije tokom kojih je Dojče bank željela da se takmiči u investicionom bankarstvu s rivalima s Volstrita, dok je njen tradicionalni fokus bio komercijalno bankarstvo za njemačku industriju.
Ipak, Njemačka nema energično finansijsko tržište i njena najveća banka se širila akvizicijama u Velikoj Britaniji i SAD koje se teško apsorbovala. Američki list koji se zalaže za slobodno tržište ocjenjuje i da se njemačka vlada miješala u rad banke s lošim posljedicama. Kancelar Gerhard Šreder (Schroeder) je 2004. pokušao da navede Dojče bank da kupi poštansku štedionicu Postbank, kako bi nastala globalna njemačka banka. Dojče bank je konačno kupila Postbanku 2010. kada Šreder već odavno nije bio na vlasti, i poslije se mučila da integriše tu kupovinu ili da je proda kada je počela da cijedi njen profit.
Berlin nije odustao od konsolidacije svoje velike banke i ove godine je potrošio nedjelje pokušavajući da organizuje spajanje Dojče bank i Komercbanke, pri čemu su se političari i sindikati opirali smanjivanju naduvene radne snage. Berlin takođe odbija da konsoliduje skoro 1.300 manjih štedionica ili banaka u vlasništvu lokalnih i državnih vlada, piše list i dodaje da ta ekstremna fragmentacija, s većinom kompanija bez briga o profitu ali u obavezi da kreditira omiljene kompanije, objašnjava zašto je Dojče bank teško stvarala profit u najvećoj evropskoj privredi.
Uz to, dodaje Volstrit džurnal, dio krivice snosi i Evropska centralna banka koja je u okviru mjera podsticaja uvela negativne kamate na depozite kako bi primorala banke da više pozajmljuju, što je onemogućilo Dojče bank da zarađuje novac na tradicionalan način.
Pranje novca i zajmovi Trampu
Drastično rezanja radnih mjesta je posljednje poglavlje u 149 godina istorije banke i označava dramatičan pad banke čije je poslovanje cvjetalo do krize 2008. godine, piše Gardijan (The Guardian), ukazujući da je Dojče bank bila jedan od rijetkih kreditora predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) prije nego što je ušao u Bijelu kuću.
U godinama uoči kraha 2008. Dojče bank je bila lider u poslovanju s hartijama od vrijednosti podržanim hipotekama, pretvaranjem dugova vlasnika kuća u pakete koje je preprodavala investitorima, ali je nastavila da prodaje toksične investicije zasnovane na hipotekama i poslije pada na tržištima, pa se i sama kladila protiv tih proizvoda, navodi britanski list.
U septembru 2016. njene akcije su oštro pale poslije vesti da joj prijeti kazna od 14 milijardi dolara zbog neprikladne prodaje hipotekarnih obveznica i na kraju je postigla ugovor od 7,2 milijarde dolara s Ministarstvom pravde SAD. Prethodno je u SAD i Velikoj Britaniji kažnjena s 2,5 milijarde dolara zbog namještanja međubankarske kamate Libor. U SAD je kažnjena i s 258 miliona dolara zbog poslovanja u zemljama pod sankcijama kao što su Iran i Sirija. Prije dvije godine je kažnjena s više od 630 miliona dolara zato što nije spriječila pranje 10 milijardi dolara ruskog novca, podsjeća Gardijan.
Dojče bank je bila jedan od najvećih Trampovih kreditora, držeći se mogula na tržištu nekretnina kada su druge banke u SAD odbijale da mu pozajmljuju novac pošto je prošao kroz niz bankrota. Vjeruje se, kako piše Gardijan, da je pozajmio od nje dvije milijarde američkih dolara, pri čemu joj i dalje duguje 300 miliona dolara. Odjeljenje Dojče bank za nekretnine i Tramp bili su u sporu oko zaostalog duga što je riješeno pogodbom 2010, ali je banka nastavila da mu pozajmljuje novac.
Kongres SAD izdao je poziv Dojče bank da preda dokumente u vezi s poslovanjem s Trampom, pošto je objavljeno da su direktori banke spriječili zaposlene da obavijeste federalne vlasti o sumnjivim aktivnostima povezanim s Trampom i njegovim zetom Džaredom Kušnerom (Jared Kushner) 2016. i 2017. godine.
