Turska i SAD postigli su u sredu dogovor o sigurnoj zoni na sjeveru Sirije koji je povećao nade za izbjegavanje nove krize u odnosima dvije zemlje, kao i pogoršanja situacije u razorenom regionu, pošto je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan prethodno najavio ofanzivu protiv snaga sirijskih Kurda, ključnog američkog saveznika u pobjedi nad tzv. Islamskom državom, pišu svjetski mediji.
Najavljena turska vojna operacija protiv kurdskih snaga, koje Ankara smatra teroristima, po ocjenama medija, mogla bi dodatno otežati već nategnute odnose Ankare i Vašingtona, ali i unijeti novi haos u regionu razorenom ratom, pa i omogućiti oporavak džihadista ‘Islamske države’.
Mirovni koridor
Turska i SAD saopštili su u srijedu, poslije trodnevnih pregovora u Ankari, da su dogovorili zajednički operativni centar u Turskoj za koordinaciju i upravljanje planiranom sigurnom zonom na sjeveru Sirije koja će biti “mirovni koridor” i da će uložiti maksimalne napore za povratak sirijskih izbjeglica, prenio je Rojters(Reuters).
Turska lira je ojačala poslije najave, ukazuje Rojters. Turska je ove nedjelje upozorila da će, ako ne bude dogovora o sigurnoj zoni, pokrenuti vojnu akciju na sjeveru Sirije protiv kurdskih Narodnih zaštitnih jedinica (YPG) koje su se uz SAD borile protiv tzv. Islamske države, ali koje Ankara smatra terorističkom organizacijom.
Dogovor su zasebno objavili tursko Ministarstvo odbrane i ambasada SAD u Ankari, ali se ne navodi da li su prevaziđene dvije glavne tačke sporenja koje su mjesecima otežavale dogovor: koliko će sigurna zona ići duboku u Siriju i ko će komandovati snagama koje patroliraju tom oblašću, ukazuje agencija.
Turski ministar odbrane Hulusi Akar rekao je prethodno da se SAD približavaju stavovima Ankare o sigurnoj zoni, dodajući da su turski planovi za vojnu akciju kompletirani. Vašington je predložio dvoslojnu zonu s pet kilometara demilitarizovanog pojasa i još devet kilometara bez teškog oružja, dok Turska zahtijeva da zona bude široka 32 kilometara. Turska takođe traži da ima konačnu riječ u toj oblasti, objašnjava Rojters.
Izvještaj Ministarstva odbrane SAD u utorak upozorio je na moguće oživljavanje tzv. Islamske države na sjeveroistoku Sirije, pošto kurdske snage nisu u stanju da se nose s džihadistima bez podrške SAD.
Nade za izbjegavanje nasilnog sukoba
Zajedničko saopštenje Turske i SAD povećava nade u Vašingtonu da se može izbeći nasilni sukob Turske i ključnog američkog saveznika u Siriji, ocjenjuje Fajnenšl tajms(The Financial Times).
Saopštenje dvije zemlje uslijedilo je poslije nekoliko dana pregovora s ciljem da se izbjegne vojna operacija Turske, ukazuje britanski list, dodajući da se u saopštenju navodi da je dogovoreno “brzo sprovođenje inicijalnih mjera za rješavanje turskih bezbjednosnih bojazni” u regionu.
Prijetnje turskog predsjednika o operaciji u Siriji kako bi se istjerale kurdske snage koje kontrolišu region i koje Ankara smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost, izazvala je uzbunu u Vašingtonu, dodaje Fajnenšl tajms koji ukazuje da Erdogan u nedjelju zaprijetio da će uskoro pokrenuti operaciju pošto višemjesečni pregovori o sigurnoj zoni sa SAD nisu donijeli napredak.
SAD su povukle Tursku s ivice vojnog napada na kurdske teritorije dogovorom o sigurnoj zoni, ocjenjuje Dejli telegraf (The Daily Telegraph), mada ukazuje da u saopštenjima SAD i Turske nedostaju detalji o toj oblasti, kao i kada će dogovor biti sproveden.
Kurdski trn u odnosima SAD i Turske
Telegraf je prethodno ocijenio da je Erdoganova najava vojne operacije na sjeveru Sirije uz granicu s Turskom za “eliminisanje” kurdskih snaga, povećala šanse za novi sukob u odnosima Ankare i Vašingtona.
S druge strane, kako prenosi britanski list, kurdski zvaničnici upozorili su da bi napad Turske na snage koje su doprinijele porazu nad tzv. Islamskom državom u Siriji, omogućio džihadistima da se pregrupišu i ojačaju. Kurdske snage drže u zarobljeništvu više od 15.000 boraca povezanih s tzv. Islamskom državom, i jedan od kurdskih političara je rekao da se mogu ili boriti s Turcima ili čuvati zatvorenike. “Ne možemo oboje”.
Turska se osjeća ugroženo autonomnom teritorijom koju su Kurdi napravili preko granice u Siriji, dok su SAD, dodaje Telegraf, razapete između svog NATO partnera i kurdskih saveznika koji su pomogli u poražavanju tzv. Islamske države na sjeveroistoku Sirije, zbog čega su nastojale da pregovorima u Ankari odvrate Tursku od napada.
Vašington post (The Washington post) je ranije ove nedjelje ocijenio da bi neuspjeh posljednjeg pokušaja SAD da spriječe tursku ofanzivu ponudom o sigurnoj zoni, mogao region razoren ratom gurnuti u još veći haos, ugroziti napore da se potuku ostaci tzv. Islamske države, ali i cilj predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) da povuče američke snage iz Sirije.
Sukob oko Kurda je priča o naporima SAD da odloži rješavanje jednog problema – Turske – da bi riješile ono što su smatrale daleko većim problemom – ‘Islamsku državu’, ukazuje američki list, dodajući da taj problem odražava drugačije imperative vojske SAD koja smatra Kurde najefikasnijom borbenom snagom u Siriji i američkih diplomata koji moraju da objašnjavaju politiku SAD Ankari.
SAD su ušle u savez s YPG kada su te kurdske snage 2015. zauzele pogranični grad Kobane i okolinu od tzv. Islamske države, objašnjava Vašington post. U početku su američki zvaničnici Ankari govorili da je savez s YPG privremen i da će oružje dato kurdskim borcima biti uzeto nazad, ali se od toga odustalo pošto je bila potrebna efikasna snaga na terenu u borbi s ekstremistima na istoku Sirije.
Dok su američki diplomati izbjegavali javne kontakte s Kurdima, vojska SAD je hvalila njihovu hrabrost na bojnom polju, i davala im sve više oružje, mada ne artiljeriju, i američki komandanti su se ponosno slikali s kurdskim borcima, što je ljutilo Tursku, navodi list.
S druge strane, kada je Tramp u decembru, poslije telefonskog razgovora s Erdoganom, najavio povlačenje trupa SAD iz Sirije, Kurdi su izrazili strahovanje da će Turska pojačati napade na njih. Ta najava je, piše Vašington post, bila jedan od razloga ostavke tadašnjeg ministra odbrane SAD Džima Matisa (Jim Mattis). Smatra se da Tramp, koji vodi računa o izborima sljedeće godine, nema drugih ciljeva osim da vrati vojnike kući. Sada u Siriji ima oko 1.000 američkih vojnika, koji će biti potrebni za patrole s turskim snagama u sigurnoj zoni.
Odnosi na tački pucanja
Turski upad na sjever Sirije bi značajno pojačao postojeća trvenja dva saveznika u NATO i zaprijetio ne samo kurdskim, već i američkim trupama u regionu, ocijenio je časopis Forin polisi (The Foreign Policy).
Turska je kao dio južnog krila NATO i dom američke vazdušne baze Indžirlik, ključni partner SAD u evropskoj bezbjednosti i u borbi protiv ekstremizma, ali je to savezništvo, ukazuje Forin polisi, oslabilo poslednjih godina, posebno poslije neuspjelog vojnog udara u Turskoj 2016, podrške SAD sirijskim Kurdima i sve toplijim odnosima Turske s Rusijom. Poslednji u nizu sporova je turska kupovina ruskog raketnog sistema zbog kojeg je Pentagon izbacio Ankaru iz programa naprednih aviona F-35.
Mada američki ministar odbrane Mark Esper ranije ove nedjelje nije eksplicitno zaprijetio vojnim odgovorom, on je snažno sugerisao da bi SAD djelovale ako Turska napadne Sirijske demokratske snage (SDF), pretežno kurdsku organizaciju koju predvode YPG.
“Vjerujemo da bi svaka jednostrana akcija (Turske) bila neprihvatljiva”, rekao je Esper.
Iako je Esper pokušao da umanji tenzije, naglašavajući zajedničke interese SAD i Turske na sjeveru Sirije i priznavanjem dugogodišnjih bezbjednosnih bojazni Turske u vezi s Kurdima, poslednje gomilanje turskih trupa na granici s Sirijom je bio novi znak intenziviranja spora dva saveznika iz NATO, ističe Forin polisi i dodaje da bi otvoreni napad na sjeveroistoku Sirije zategao krhke odnose dvije članice NATO do tačke pucanja.
