EU u nedoumici: Zašto veliki dio svijeta ne vjeruje Zapadu

Francuski predsjednik Emanuel Makron povjerio se da je bio veoma iznenađen velikim nepovjerenjem prema Zapadu, na koje je naišao tokom nedavne posjete nekim važnim zemljama u svijetu, prenio je novinarima šef evropske diplomatije Žozep Borelj.

To je, pored starog refleksa i „istorijskog sjećanja“ na doba kolonizacije, ali i nedavne ratove Zapada u Avganistanu, Iraku, Libiji, Siriji i bombardovanje Jugoslavije, bilo posebno uočljivo kad su u pitanju gledanja i stavovi prema ratu u Ukrajini.

Zemlje izvan zapadne sfere uticaja, koje u EU i SAD nazivaju „Globalnim jugom“, nisu voljne da oštro i izričito osude rusku vojnu intervenciju u Ukrajini, i štaviše, stavljaju do znanja da su SAD, NATO i EU takođe bili upleteni u događaje koji su doveli do ratnog sukoba u Ukrajini.

„Globalni jug“ poglavito traži da taj rat u Evropi bude zaustavljen, jer je opasno poremetio svjetsku privredu, trgovinu i bezbjednost, i predočava da za sada ni Rusija, ali ni Zapad, budući da šalje sve više modernog naoružanja Kijevu, očigledno ne žele ni da se oružani sukob prekine, ako ne može baš odmah da dođe do mirovnih pregovora.

Makron, Borelj i drugi čelnici EU i SAD krenuli su da obilaze Aziju, Afriku i Latinsku Ameriku u nastojanju da tamošnje političke elite i javnost ujvere u to da je Rusija isključivi krivac za rat u Evropi, svjetsku inflaciju, skok cijena hrane i energije i poremećaj svjetske stabilnosti.

Za sada nema dokaza da su se uvjerenja na „Globalnom jugu“ pomjerila ka viđenjima Zapada, a francuski list „Mond“ u redakcijskom osvrtu „Ukrajina: jedan rat, dva viđenja svijeta“, najprije kaže da Vašington i Moskva svaljuju krivicu isključivo jedan na drugog.

List upozorava da je to „Evropu gurnulo pola vijeka unazad, u hladni rat, dok su zapadne zemlje ujedinjene, a sučeljene s veoma podijeljenim svijetom, što nikako nisu predviđale kad je prestao hladni rat“.

U analizama u EU se navodi da su za Kinu, Indiju, Južnu Afriku, Brazil i druge zemlje „Globalnog juga“ pravi ciljevi rata u Ukrajini dosta zamagljeni, uz veliko podozrenje da je tu riječ o pokušaju Zapada, prvenstveno Amerike, da povrati koliko može prevlast u multipolarnom svijetu, dok Rusija nastoji da očuva svoje geostrateške interese i po cijenu rata.

U osvrtima stručnjaka i medija, poput njemačkog Dojče velea, zaključeno je da se veliko nepovjerenje „Globalnog juga“ prema Zapadu uočljivo ispoljilo na nedavnom sastanku šefova diplomatija država Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija (G20).

Ne samo zato što nije usvojen nikakav stav o ratu u Ukrajini i osudi Rusije, već i zato što je, prema viđenju zemalja u razvoju i nekih u vidnom usponu na svjetskoj pozornici, Zapad sve svoje napore na zasijedanju G20 usredsrijedio na rusko-ukrajinski sukob.

A to je odvuklo međunarodnu pažnju od velikog svjetskog poremećaja u ekonomiji i trgovini, od rasta inflacije, posebno oštre krize oko đubriva i žitarica (čiji su ključni svjetski izvoznici Rusija i Ukrajina), skoka cijena hrane i energije koju su izazvali i pandemija koronavirusa i rat, ukazuje Dojče vele.

Izvještači medija iz EU sa zasedanja G20 su skrenuli pažnju na činjenicu da Indija, Južna Afrika i Brazil snažno pozivaju da se obustavi rat u Evropi, koji vide samo kao „ukrajinsku krizu“.

Namjera Indije, predsjedavajuće G20, bila je da se najmoćnije zemlje planete posvete gorućim svjetskim izazovima poput snabdijevanja hranom, smanjenja siromaštva, ponovnog uspostavljanja razbijenih lanaca snabdijevanja i zaštite klime.

Svjetski poredak koji je nastao prije osam decenija očigledno je propao, ocijenio je indijski premijer Narendra Modi, ukazujući da nije ni spriječio ratove, ni uvrežio postojanu međunarodnu saradnju.

Modi je naglasio da se mora pokrenuti temeljita reforma sistema Ujedinjenih nacija, a stav Nju Delhija, koji dijele mnoge zemlje „Globalnog juga“, jeste da samo multilateralni, demokratizovani svjetski poredak, a ne prevlast velikih sila, može svijet spasti od još težih nevolja i iskušenja.

Na drugačije poglede zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike na „ukrajinsku krizu“ u EU i SAD se gleda s krajnjim iznenađenjem i podozrenjem da je za to kriva i „ruska propaganda“.

Šefica Južnoafričkog instituta za međunarodne poslove Elizabet Sidiropulos objašnjava, međutim, da je „stvar u tome što postoje različiti pogledi na to zašto je došlo do rata“.

„Za vlasti Južnoafričke Republike, ovo je rat preko posrednika“, kaže Sidiropulos, ne krijući da se time misli da je Ukrajina samo istureni pion Zapada.

Pariski dnevnik Mond navodi da je „Rusija, agresor u Evropi, uspjela da se u Africi prikaže kao branilac žrtava imperijalizma, oslanjajući se na istoriju sovjetske podrške bitkama Afrikanaca za nezavisnost“.

Mond ukazuje na to da su „Zapadnjaci, kao da im je teško bilo da prihvate nezavisnost mišljenja Afrikanaca, bili nanovo zatečeni kada je više od polovine afričkih zemalja nedavno u UN odbilo da osudi Rusiju za invaziju na Ukrajinu“.