Evropa

Evropa pozvala Bugare da spase jedno od najvećih komunističkih remek-djela

Izdiže se kao leteći tanjir na vrhu bugarske planine. Buzludža je betonski spomenik podignut prije skoro 40 godina u slavu komunizma.

Neobična kružna zgrada već dvije decenije je prepuštena propadanju i vandalizmu pošto Bugarska nastoji da zaboravi svoju komunističku prošlost, prenosi agencija Hina.

Zapadni stručnjaci, međutim, žele da je sačuvaju.

Struktura visoka 70 metara napravljena je od 70.000 tona betona, 3.000 tona armiranog čelika, 40 tona stakla i izgleda kao da lebdi na 1.440 metara nadmorske visine u centralnoj Bugarskoj.

Unutra je 40 metara široka svečana dvorana u koju može da stane 400 ljudi. Od poda do krova bila je prekrivena mozaikom koji prikazuje istoriju bugarske komunističke partije.

Otvoreno 1981. godine, nakon pada čelične zavjese zdanje je ispražnjeno i prepušteno zubu vremena.

Posljednjih godina samo se strani turisti odlučuju da posjete izolirani spomenik, što je lokale vlasti natjeralo da ga zaključaju kako bi spriječili bilo kakve nesreće.

Bez obzira na to, stručnjaci iz organizacije za kulturno nasljeđe Evropa Nostra pozivaju bugarske vlasti da spasu ono što smatraju “remek-djelom arhitekture, inženjerstva i umjetnosti”.

Tokom Hladnog rata bugarski komunisti su tvrdili da crvena zvijezda na vrhu tornja može da se vidi iz Rumunije na sjeveru i Grčke na jugu.

“Sa svojim brutalističkim stilom, to je izvorno arhitektonsko dostignuće 20. vijeka”, kaže Laurent Levi-Straus, čelnik Evrope Nostre i bivši zvaničnik UNESCO.

Za britanskog arhitektu Grahama Bela, Buzludža je “nevjerovatna građevina, sada nevjerovatno tužna”.

“Spomenik je dio evropskog kulturnog nasljeđa, a većina Evrope ne zna da postoji”, kaže Bel.

U Evropa Nostri su uvjereni da se zdanje može i mora spasiti. Traže hitnu akciju da se zaustavi propadanje i da se proglasi za zaštićeni nacionalni spomenik što bi omogućilo korišćenje EU fondova za obnovu.

“Dobro je da Evropa brine jer Bugarska ne brine”, kaže autor spomenika, 89-godišnji arhitekta Georgi Stoilov.

I stvarno, lokalne vlasti sa svojim ograničenim proračunom nikada nisu Buzludžu smatrali za nešto u šta je važno uložiti, prenosi Hina.

Bugarska arhitektica Dora Ivanova, rođena godinu nakon pada bugarskog komunitičkog režima, najzaslužnija je što se spomenik vratio u fokus zanimanja u Bugarskoj. Ali i ona je za njega saznala “surfujući” internetom prije nekoliko godina.

“Nije moguće da tako sjajan dio arhitekture bude u tako lošem stanju. To je dio bugarske istorije, sviđalo nam se to ili ne”, kazala je.

Ona se zalaže za konzevaciju građevine, a ne njenu obnovu.

“Obnova bi bila glorifikacija komunizma. Ali istorija treba da se sačuva i objasni”, rekla je.

I Levi-Straus priznaje da bi bilo teško obnoviti Buzludžu do nekadašnjeg sjaja. Posebno s obzirom na istorijske kontroverze koje je okružuju.

Ali to ne bi trebalo da spriječi vlasti da je stave u funkciju. Predlaže konferencije, koncerte i edukativne obilaske.

Stručnjak za turizam Rumen Draganov tvrdi da spomenik može da pomogne razvoj turizma u regionu.

Send this to a friend