Evropa

Evropska unija se našla gotovo u stanju uzbune

Merkel

Angela Merkel u Briselu se doživljava kao nezvanični lider Evropske unije, kao sidro i jedro EU.

U zemljama Zapadnog Balkana vide je kao podršku, inspiraciju i kao mentora. Šta će biti nakon njenog povlačenja, pita Dojče vele.

Otkako je njemačka kancelarka Angela Merkel objavila da se neće ponovo kandidovati za predsjednicu Hrišćansko-demokratske unije (CDU), a samim tim i da neće produžiti svoj mandat na čelu Njemačke poslije 2021, Evropska unija našla se gotovo u stanju uzbune, u najmanju ruku u stanju neizvjesnosti. Ta neizvjesnost prelila se i preko granica Unije – na Zapadni Balkan. Zvaničnici, analitičari, ali i građani regiona, poslednjih dana bavili su se mogućim posljedicama povlačenja političarke koja je bila “principijelna podrška“ i “dala svoj lični pečat“ procesu proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan.

“Kancelarka Angela Merkel nije najavila odlazak sa položaja kancelarke Savezne Republike Njemačke, već sa mjesta predsjednice CDU. To znači da, doklegod je ona kancelarka, teško da može da dođe do nekih bitnijih promjena u njemačkoj politici prema Jugoistočnoj Evropi i prema politici proširenja EU. Ja ih ne očekujem“, kaže za DW direktor briselske kancelarije njemačkog Instituta za međunarodna i bezbjednosna pitanja Dušan Reljić.

Kontinuitet njemačke politike

Briselski analitičari koji se bave pitanjem proširenja i uopšte politikom EU prema Zapadnom Balkanu, složni su u ocjeni da takav potez kancelarke neće u velikoj mjeri promijeniti politiku Berlina prema proširenju i regionu. U Centru za evropsku politiku iz Brisela napominju da može doći do izvjesne “promjene duha njemačkih inicijativa kada je u pitanju proširenje.

“Postoje dugoročni kontinuiteti u njemačkoj politici prema Jugoistočnoj Evropi, koji se u velikoj mjeri ostvaruju kroz politiku proširenja u Briselu i kroz NATO. Samim tim, takva politika je užljebljena u međunarodni kontekst i nije podložna bitnim i brzim promjenama“, objašnjava Reljić za DW.

Ono što može biti sklono promjenama – a izazvano najavom povlačenja kancelarke Merkel – jesu interesi onih na Zapadnom Balkanu koji su njemačku kancelarku proklamovali u svojevrsnog mentora. “Neće se promijeniti njihove pozicije, možda samo retorika, i naći će se novi mentor. Angela Merkel se u regionu sluša, ono što ona kaže i radi se uvažava. Ali biće drugih političara kojima će se okrenuti, ako i kada to bude bilo potrebno“, kaže Roza Balfur iz njemačkog Maršalovog fonda u SAD.

Odlazak Merkelove nije najveći problem

U njemačkom Maršalovom fondu u SAD ocjenjuju da je politika Njemačke prema Zapadnom Balkanu određena interesima koji se odnose, kako na stabilnost, tako i na ekonomiju, i da će ti interesi “opstati, bez obzira ko bio na vlasti u Berlinu“. Iako zemlje Zapadnog Balkana nisu značajan spoljnotrgovinski partner Njemačke, njemačke kompanije i fondacije prisutne su u regionu. Njemačka je, sa Angelom Merkel na čelu, i osmislila Berlinski proces, a zatim i plan “Berlin plus“ – sve u cilju da se region ekonomski osnaži i bolje poveže sa EU.

Pitanje koje se postavlja jeste da li će posle Merkelove doći neko ko će imati sličnu posvećenost i inicijativu kada je Zapadni Balkan u pitanju. “Angela Merkel je lično investirala u EU-politiku proširenja, a u trenutku kada je Evropska komisija oslabila u vođenju tog procesa Njemačka je uskočila na to mjesto“, podsjeća Roza Balfur.e“, ali podvlače da se prije svega radi o politici jedne države, a ne politici samo njenog lidera.

Upravo to slabljenje Evropske komisije, izlazak Velike Britanije iz EU i promene vlasti u nekim zemljama Unije, kao što je Italija koja je važila za velikog zagovornika proširenja, Balfurova navodi kao veće prekrenice za politiku proširenja od tek najavljenog povlačenja Merkelove.

Neizvjesnost zbog izbora za Evropski parlament

U njemačkom Institutu za međunarodna i bezbjednosna pitanja upozoravaju pre svega na moguće posljedice predstojećih evropskih izbora po proces proširenja Unije na Zapadni Balkan.

“Trebalo bi obratiti pažnju na izbore koji se sljedeće godine održavaju za Evropski parlament, na formiranje nove Komisije EU i postavljenje novog komesara za politiku proširenja. To su stvari koje, dok se ne realizuju, mogu da dovedu do neke vrste usporavanja i zastoja u onim političkim procesima koji imaju veze sa Briselom i Evropskom komisijom. To bi eventualno moglo da se očekuje u narednim mjesecima“, navodi Dušan Reljić.

On dodaje da su to procesi koji se u ovom trenutku mogu predvidjeti, a da bi bilo neodgovorno sada predviđati i sagledavati šta bi moglo da se dogodi do 2021. godine, kada se očekuje kraj mandata kancelarke Merkel.

Budućnost politike proširenja

I pored toga što Angela Merkel ostaje na čelu Njemačke, analitičari već proučavaju manifeste svih važnijih njemačkih političkih partija, kao i biografije njenih mogućih nasljednika – kako na čelu CDU, tako i za kormilom Njemačke. A sve u pokušaju da utvrde najbolje i najlošije opcije za budućnost politike proširenja i Zapadni Balkan. Tako su već, pored umjerenog krila CDU, izdvojili SDP i Zelene kao “najbolje opcije“, a krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD) kao “najveću potencijalnu opasnost“ za nastavak politike proširenja.

 

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Rolly
Gost
Rolly

Nekad bijase projekat za ponos svih gradjana Evrope, medjutim danas se na zalost pretvorila u fundamentalno anti demokratsku uniju koji bastini vrijednosti novog unilaterizma iliti kako je rekao predsjednik Francuske Makron: Apsolutizma. Takva unija ciji je duhovni vodja bila Angela Merkel je propala onog dana kad je bombardovana Jugoslavija, Libija, Sirija, izvrsena invazija na Irak i Afganistan i kako i… Više »

Send this to a friend