Šanse za dogovor u Velikoj Britaniji oko izlaska iz Evropske unije dodatno su smanjene poslije evropskih izbora pošto su razlike između dvije glavne stranke još veće, pišu svjetski mediji, ukazujući da su vladajući konzervativci i opozicioni laburisti izgleda izvukli suprotne pouke iz uspjeha stranaka koje su za tvrd Bregzit i stranka koje su za ostanak u Uniji.
Teško do dogovora
Rezultati evropskih izbora u Velikoj Britaniji ukazuju koliko će biti teško naći dogovor o Bregzitu koji će zadovoljiti većinu glasača, ocjenjuje u analizi na BBC-ju profesor politikologije na univerzitetu Stratklajd Džon Kertis (John Curtice).
Bregzit partija Najdžela Faraža (Nigel Farage) je ubejdljivo pobedila s 32 odsto glasova i s Ukipom koji se takođe zalaže za tvrd Bregzit, ukupno 35 odsto glasača je pokazalo da nema problema s izlaskom iz EU bez dogovora. S druge strane, ukazuje Kertis, 35 odsto glasača je podržalo tri stranke koje su za drugi referendum – Liberaldemokrate, Zeleni i Čejndž Ju-Kej (Change UK). Ako se njima dodaju glasovi velške Plaid Kamri (Plaid Cymru – Partija Velsa) i Škotske nacionalne partije (SNP), u kojoj ipak ima i pristalica Bregzita, procenat glasova za ostanak je nešto iznad 40 odsto.
Glavne stranke, Konzervativna partija i Laburistička partija, zajedno su osvojile 23 odsto glasova, što je njihov najgori kombinovani rezultat u istoriji, daleko ispod drugog najgoreg od 43,5 odsto 2009. godine, ukazuje Kertis i ocjenjuje da će rezultati glasanja prošlog četvrtka pored nedoumica oko Bregzita, nametnuti i pitanja o dvopartijskom sistemu u zemlji.
Konzervativci su osvojili devet odsto glasova, što je njihov najgori rezultat u skorašnjoj istoriji, dok su liberaldemokrate dobile 20 odsto – njihov najbolji rezultat na evropskim izborima. I Zeleni su dobro prošli s 12 odsto. Laburisti, koji su pokušali da zadrže i glasače koji žele izlazak i koji žele ostanak, osvojili su 14 odsto, što, kako piše Kertis, sugeriše da su izgleda izgubili podršku među obje grupe.
Daleko od jasne presude, rezultati prosto podvlače koliko će teško biti naći ishod za Bregzit koji će zadovoljiti većinu glasača, zaključuje Kertis u analizi na BBC-ju.
Produbljene podjele
Podjele oko Bregzita produbljene su na evropskim izborima u Velikoj Britaniji, ističe u komentaru Tereza Rafael (Theresa Raphael), urednica “Mišljenja” u Blumbergu (Bloomberg) i podvlači da se obje velike stranke, poslije poraza na izborima, suočavaju s egzistencijalnim odlukama o stavu prema Evropi.
Mada je primamljivo zaključiti da su stranke koje su za ostanak u EU imale bolje rezultate na izborima od onih koje su se zalagale za Bregzit bez dogovora i da su se stavovi Britanaca preokrenuli u odnosu na referendum iz 2016, glasanje je pokazalo veću podijeljenost britanske javnosti, piše urednica u Blumbergu.
Sam Faraž, ukazuje se u tekstu, ljutito je odgovorio na sugestiju da je prvo mjesto njegove stranke bilo zapravo drugo. “Ako pogledate u cijeloj zemlji, to je oko 52:48 (odsto) — mi smo uglavnom tamo gdje smo bili prije tri godine”, rekao je on za televiziju ITV i dodao: “Stvari se nisu promijenile, ljudi nisu promijenili mišljenje.”
Izbori su pokazali da ne postoji centar u britanskoj politici kada je u pitanju Bregzit, podcrtava Rafael i dodaje da sada umjesto stare razlike lijevo-desno koja je omogućila dominaciju dvije velike stranke, glasači sebe sve više identifikuju s grupama prema tome da li i kako napustiti EU.
Evropski izbori utoliko postavljaju centralno pitanje i konzervativcima i laburistima: kakav Bregzit, ako uopšte, oni žele, ocjenjuje se u tekstu. Torijevci će vjerovatno poentirati na neuspjehu odlazeće premijerke Tereze Mej (Theresa May) i uspjehu Bregzit partije kao dokazu da se mora brzo izaći iz EU. S druge strane, rješenje laburista za loše rezultate moglo bi biti podržavanje takozvanog potvrdnog referenduma za ostanak u EU sa specifičnom opcijom za izlazak, ali je pitanje kojom pošto parlament nije mogao da se usaglasi ni o jednoj verziji Bregzita.
Konzervativci zaoštravaju stav o Bregzitu
Vodeći kandidati za lidera konzervativaca, poslije najave ostavke premijerke Mej za početak juna, podržali su Bregzit bez dogovora kako bi odbili prijetnju od Faražove partije nakon što su evropski izbori udaljili obje partije od kompromisa, piše londonski Tajms (The Times).
Grupa kandidata na čelu s bivšim ministrom spoljnih poslova Borisom Džonsonom (Johnson), piše Tajms, tvrdi da je odlučan izlazak do 31. oktobra sada važniji od izbjegavanja izlaska bez dogovora, dok je lider laburista Džeremi Korbin (Jeremy Corbyn) promijenio politiku i rekao da sada želi da svaki dogovor o Bregzitu bude potvrđen na drugom referendumu – u pismu svojim poslanicima naveo je da se zastoj u parlamentu može izbjeći samo opštim izborima ili drugim javnim izjašnjavanjem o Bregzitu.
Sličnu ocjenu iznosi Fajnenšl tajms (The Financial Times) koji piše da konzervativci poniženi na izborima idu ka mnogo čvršćem stavu o Bregzita, dok laburisti idu ka čvršćem stavu za ostanak pošto su ih nadmašile liberaldemokrate.
Ubjedljiva pobjeda Bregzit partije povećala je pritisak za izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, s panikom među vladajućim torijevcima, ističe Fajnenšl tajms, ali i ukazuje da postoji dio političara među konzervativcima koji su protiv Bregzita bez dogovora.
Šef diplomatije Džeremi Hant (Jeremy Hunt) rekao je da će svaki premijer koji pokušava da izvuče Veliku Britaniju iz EU bez dogovora izazvati opšte izbore na kojima bi Konzervativna partija mogla da “izumre”. Ponavljajući komentar ministar finansija Filipa Hamonda (Philip Hammond), Hant je rekao da će parlament blokirati Bregzit bez dogovora, što bi nagovijestilo pad vlade i opasnost da Velika Britanija dobije “prvog marksističkog premijera”.
Imajući u vidu snažne evroskeptične stavove oko 106.000 članova Konzervativne partije koji će izabrati sljedećeg premijera, većina torijevaca očekuje da će novi lider usvojiti stav o Bregzitu kako bi neutralizovao pretnju od Faraža, piše Fajnenšl tajms, ali i ocjenjuje da će pokušaj novog konzervativnog premijera da ispuni obećanje o Bregzitu bez dogovora podijeliti partiju, budući da proevropski konzervativci privatno kažu da će oboriti vladu da bi izbjegli takav ishod.
Drugi referendum jedini izlaz?
Jedini izlaz iz sadašnje situacije bi bilo organizovanje drugog referenduma o Bregzitu, ocjenjuje u Gardijanu (The Guardian) kolumnistkinja Poli Tojnbi (Polly Toynbee), ističući da će novi premijer koji zamijeni Terezu Mej naslijediti problem s kojim se ona suočavala – paralisani parlament.
Uspjeh Bregzit partije i liberaldemokrata uništio je iluziju srednjeg puta i kompromisa, dok s uspjehom Faražove stranke postoji bojazan da će Džonson biti novi lider, piše kolumnistkinja lista koji se zalaže za novi referendum. Ona podvlači da će manjak legitimiteta novog konzervativnog premijera biti ozbiljna slabost, imajući u vidu da je njegova partija osvojila najmanji procenat glasova od 1832.
S istim poslanicima, novi premijer će naslijediti parlamentarni lavirint – “Ešerov crtež nemoguće hiperboličke geometrije gdje sve stepenice vode natrag ka beskonačnom početku”, ističe Tojnbi i ukazuje da ministar finansija obećava da će oboriti sopstvenu vladu ako pokuša Bregzit bez dogovora, ali da će novi lider biti izabran upravo na obećanju da će krenuti tim putem.
Pošto će novi lider naslijediti paralisani parlament koji dosad nije mogao da se usaglasi o predlozima za Bregzit, izlaz je ponovo obraćanje biračima, ističe kolumnistkinja Gardijana. Referendum će za obje velike partije biti manje uznemirujući nego opšti izbori, zaključuje ona i dodaje da je to jedini način da se spali rana nacionalne podjele i suoči jednom za svagda sa svim mračnim pitanjima oko Bregzita.
Ona ocjenjuje da su pristalice ostanka pobijedile na evropskim izborima i da bi pobijedile na drugom referendumu i postavlja pitanje zašto se inače zagovornici izlaska iz EU žestoko opiru manjoj poteškoći kakav je drugi referendum.
