Prema izvorima socijalista i zelenih u Evropskom parlamentu postoji predlog da Slovenac Janez Lenarčič zamijeni u dijelu političkih snaga u Evropskoj uniji osporavanog mađarskog kandidata za evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Lasla Tročanjija.
Razmišlja se i da Tročanji možda samo zamijeni mjesto s Lenarčičem, koji je predložen za komesara za rješavanje kriza, ali se ocjenjuje da će vlada u Budimpešti učiniti sve da spriječi ovakav rasplet, jer bi inače priznala da je učinila ozbiljnu grešku.
Protivnici izbora Tročanjija za komesara upućuju oštre zamjerke predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, uz tvrdnju da je ona time išla na ruku i euroskeptičnim vladama na istoku Unije, koje su njoj pružile dragocjenu podršku pri izboru za čelno mjesto u Komisiji.
Navodi se, i osporava, i to što je Ursula fon der Lajen jedan resor nazvala “odbrana našeg evropskog načina života”. Smatra se da je to ustupak snagama sumnjičavim prema jačanju Unije i naročito nespojivo sa stavkom “migracija” kao sastavnim dijelom tog resora.
Tvrdi se i da bi vlada Viktora Orbana mogla da, ako Tročanji ne bi prošao na saslušanju u Evropskom parlamentu, eventualno ponudi nove kandidate.
Kao moguće zamjene spominju se mađarska ministarka za EU Enike Đere i uticajni član Orbanove stranke Fides i europoslanik Tamaš Dojč koji je izjavio da “Tročanjija izuzetna karijera čini potpuno valjanim kandidatom za komesara”.
Upućeni diplomatski zvaničnici u EU kažu da tek treba sačekati da Tročanji 1. oktobra obrazloži svoj program u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta i podvlače da njegovo iskustvo kao ministra pravosuđa, sudije u ustavnom sudu i advokata nikako ne smije da se potcijeni.
Tročanji, član stranke Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, rekao je i sam Orban, će naići na ozbiljne kritike, ali i moguću podršku iz stranaka desno od centra i poslanika iz istočnih članica EU.
Glavne zamjerke naročito iz redova socijalista i partija lijevo od centra u EU su da je Tročanji bio ministar pravde u trenutku kad su u Mađarskoj usvojeni zakoni za koje su Evropska komisija i Savjet ministara ocijenili da krše temeljne vrijednosti i odredbe EU o vladavini zakona i nezavisnosti pravosuđa.
Zato je EK protiv Budimpešte, a s istim obrazloženjem i protiv Poljske, pokrenula kazneni postupak saglasno članu 7. temeljnog akta Unije, Ugovora iz Lisabona.
Smatra se da će zato iz istih razloga na ozbiljno protivljenje u EP naići i poljski kandidat za komesara za poljoprivredu Januš Vojčehovski.
Predsjednica EK je navela da je za komesara za proširenje imenovala Tročanjija zato što Mađarska, isto kao i ona, kao čelnica EK smatra da Zapadni Balkan iz bezbjednosnih, geopolitičkih, ekonomskih i razloga da tudji uticaji tamo ne preovladaju, treba što više da bude približen Uniji.
Mađarski ministar inostranih poslova Peter Sijarto je, štaviše, izjavio da u EU vlada velika dvoličnost kad je riječ o političkoj volji da se u članstvo prime zemlje sa Zapadnog Balkana, jer, kako je rekao, njegove “kolege iz zapadnih država Unije su na riječima za ulazak novih članica sa Zapadnog Balkana, ali kad se odlučuje oni su protiv”.
Predsjednica EK Fon der Lajen u smjernicama za resor Tročanjia podvukla da je cilj “vjerodostojna perspektiva Zapadnom Balkanu da uđe u EU”, a prioritet je da se “podrži i ubrza taj napredak u idućih pet godina, na temelju procjene o zasluzi svake zemlje kandidata”.
Novi komesar mora raditi, podvukla je čelnica EK, na tome da se u regionu “ubrzaju strukturne i institucionalne reforme, pospješe ekonomski razvitak i preustrojstvo državne uprave”, uz borbu protiv korupcije i bilateralno rješavanje sporova.
