Finska je Rusima otežala postupak dobijanje viza, tvrdeći da je u pitanju rutinski potez usklađivanja s politikom EU, dok Rusi smatraju da je razlog zapravo politički i da može naštetiti odnosima dviju zemalja.
Rusima koji se nadaju da će putovati u Finsku, cesta je postala neugodnija, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Od 1. septembra Finska je pooštrila pravila za Ruse koji apliciraju za vize. Helsinki tvrdi da je u pitanju administrativni potez kako bi se zemlja uskladila sa zahtjevima Šengenskog prostora Evropske unije, zone sastavljene od 26 evropskih zemalja koje su službeno ukinule graničnu kontrolu između svojih teritorija.
No, dok mnogi u Rusiji ovu promjenu smatraju iskorakom, drugi sumnjaju da iza odluke Helsinkija stoji politika.
“Viza je prepreka turizmu i poslovanju. Meni se čini da je to relikvija iz hladnog rata”, rekao je za RSE Valerij Šliamin, koji je 15 godina bio trgovinski predstavnik Rusije u Finskoj.
Veze Rusije i Zapada pogoršale su se zbog niza pitanja, uključujući i moskovsku ilegalnu aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine i njenu kasniju podršku separatistima koji se bore na istoku Ukrajine, što je odnijelo više od 13.000 života u posljednjih pet i po godina.
S obzirom na nesigurnu geografiju Finske – ona dijeli granicu od 1.340 kilometara s Rusijom – Helsinki se ponašao oprezno u odnosima s Moskvom. Međutim, otkad je Rusija zauzela Krim, ova članica EU je preduzela korake da se uskladi s NATO-om, zapadnom vojnom alijansom koja se dugo držala po strani zbog straha da će naljutiti Rusiju.
Zauzeta granica
Prekogranična putovanja između Finske i Rusije su brza, naročito iz ruske regije Karelija, koju je Finska pod prisilom ustupila 1940. nakon poraza u takozvanom Zimskom ratu sa Sovjetskim Savezom.
Prema izvještaju Barenc Obzervera, finska ambasada i konzulat u Rusiji obradili su 769.000 zahtjeva za vizu u 2018. godini, uglavnom u konzulatima u Sankt Peterburgu i Petrozavodsku, regionalnoj prijestolnici Karelije.
U prošlosti je građaninu Rusije, koji je želio da putuje u Finsku, trebalo samo da ispuni jednostavan obrazac i dostavi fotografiju i dokaz o zdravstvenom osiguranju. Sada će Rusi trebati da dostave plan putovanja i dokaze da imaju sredstva za finansiranje boravka.
Tarvo Nieminen, finski konzul u Petrozavodsku, rekao je da su promjene u skladu s ostalim propisima EU-a, ističući kako Rusi nisu izuzetak.
“Novi zahtjevi uvedeni su tako da je paket dokumenata potreban za podnošenje zahtjeva za vizu ujednačen za sve zemlje iz Šengenskog sporazuma. U prošlosti se stav Finske po tom pitanju razlikovao od ostalih zemalja šengenske grupe”, objasnio je Nieminen za RSE.
“To se trebalo dogoditi prije ili kasnije i više nismo mogli odgađati,” dodao je diplomata, napominjući da su promjene odloženo do septembra kako bi se Rusima olakšala ljetovanja.
Prema Udruženju turističkih agencija Rusije, Finska je 2018. godine Rusima izdala oko 71.400 turističkih viza.
Nieminen je odbio komentarisati mogu li promjene uticati na turizam, poslovanje i trgovinu između Rusije i Finske.
Šliamin, bivši ruski trgovinski predstavnik, uvjeren je da Rusija plaća cijenu aneksiranja Krima i zbog “unutrašnjih dešavanja u Ukrajini”.
“Kriza koja je nastala uticala je na trgovinu i tokove turista. I dalje ima uticaja”, rekao je Šliamin za RSE, naglašavajući da su razgovori o stvaranju bezvizne zone između Karelije i Finske stvar prošlosti.
Potez Finske kritikuje i Aleksej Cikarev, koji je direktor Centra za podršku autohtonog stanovništva i javne diplomatije, nevladine organizacije sa sjedištem u Kareliji.
“Po mom mišljenju, ruska strana je oduvijek pravila pozitivne iskorake, od liberalizacije graničnih propisa za navijače za vrijeme Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine do nuđenja potpunog ukidanja viza”, rekao je Cikarev.
“Najnovija inicijativa za otvaranje Sankt Peterburga i Lenjingradske regije uz pojednostavljenu aplikaciju – besplatnom elektronskom vizom – najavljena je gotovo istovremeno sa zatezanjem vijaka od strane finske strane.”
Finska se tokom hladnog rata nalazila u međuprostoru između Sovjetskog Saveza i Zapada. U zamjenu za suverenitet nad svojim unutrašnjim poslovima, Finska se složila da neće provoditi neprijateljsku vanjsku politiku prema Moskvi. Međutim, rusko zauzimanje Krima 2014. godine natjeralo je finskog predsjednika Saulija Niinista da prorijedi kontakte s Rusijom i sankcionira je u skladu sa širom politikom EU. Niinisto je takođe izrazio spremnost da Finska jednog dana pristupi NATO-u. Tokom proteklih pet godina, zemlja je započela modernizaciju svoje vojske oružjem kompatibilnim s NATO sistemima.
Dok se nekim Rusima čini da se Helsinki igra politikom, drugi pokazuju nezadovoljstvo novim viznim pravilima.
Aleksandr Barbašin vozi autobuse svakodnevno iz Petrozavodska do glavnog grada Finske, Helsinkija, nekih 735 kilometara zapadno. Sumnja da će strožija pravila za dobivanje finskih viza negativno uticati na njegov posao.
“Veliki postotak putnika ima dozvolu boravka u Finskoj, vizu za studiranje ili finsko državljanstvo. Dakle, nova pravila neće uticati na ove ljude. Teško je predvidjeti daleko u budućnost, ali vjerovatno će biti mnogo promjena”, rekao je Barbašin za RSE.
Tatjana Islamajeva, šefica Centra za finski jezik u Kareliji i bivša savjetnica za poslovna pitanja Rusije u Finskoj, izjavila je da je Finska nemoćna da odloži promjene koje će biti u skladu s drugim zemljama EU.
“Sigurnosna politika EU diktira određene akcije u njenim pograničnim dijelovima. Finska ne može sama odlučivati o viznim pitanjima. Mora slijediti politiku EU. Hoće li to uticati na protok ruskih turista? Možda, ali ruski turista koji često putuje u Finsku će se naviknuti na nova pravila”, objasnila je Islamajeva.
