Evropa

Frontex – šta rade evropski graničari?

Foto: Twitter

Evropska unija je riješena da “zaštiti” granice pred izbjeglicama. Grčku vojsku i policiju podržaće i stotine graničara Frontexa. Šta je zadatak ove evropske agencije i zašto je stalno na meti kritika?

<<<Sirijske izbjeglice i haotični prizori na pragu Evrope<<<

<<<Nuhodžić: Sa FRONTEX-om ćemo još brže reagovati na ilegalne migracije<<<

Frontex – ta riječ uvijek pada tokom haotičnih scena na spoljnim granicama Evropske unije. Tako je i ovog puta: grčka Vlada je zatražila pomoć Frontexa, a ova agencija za zaštitu granica je odgovorila potvrdno. Ta služba je već prisutna na grčko-turskoj granici, ali će sada pojačati prisustvo.

Kada treba negdje “gasiti požar”, Frontex može da reaguje sa najviše 1.500 graničara koje članice EU moraju staviti na raspolaganje u roku od pet dana. Prema ključu, Njemačka šalje petnaest odsto graničara, najviše od svih država.

Graničari Frontexa na licu mjesta ne djelaju samostalno već, kako objašnjava ova služba, “po uputstvima i u prisustvu graničnih službenika članice EU koja je tražila pomoć“, u ovom slučaju Grčke.

Tako bi grčka strana sa Frontexom izradila plan misije gdje se regulišu detalji, recimo koje oružje smije da se nosi i kako se koristi. Frontex ima i vozila, brodove i tehniku za nadgledanje granica.

Ne radi se samo o zaštiti granice – u misijama su najčešće i stručnjaci za falsifikovana dokumenta kao i oni koji registruju potražioce azila.

Znatno veći budžet

Frontex je dramatično dobio na značaju od kada je osnovan 2004. godine sa sjedištem u Varšavi. Prema sopstvenim navodima, cilj je da „evropske granice ostanu otvorene i bezbjedne“. Šef Frontexa Fabris Legeri kaže: “Ukoliko želimo da se krećemo bez granica u Šengenskom prostoru, treba nam baš zajedničko upravljanje spoljnim granicama”.

Na vrhuncu izbjegličke krize krajem 2015. i početkom 2016. godine brzo je postalo jasno da pojedine države ne mogu da podnesu ogromne brojeve ljudi koji prelaze granice. Zato su dovedene u pitanje otvorene unutrašnje granice, jedna od temeljnih ideja EU. Do danas u EU nije pronađen kompromis za raspodjelu izbjeglica.

Posljedica je bila promjena paradigme – više je počelo da se razmišlja o tome kako da se zaustavi “neregularna” migracija. Tako su porasla očekivanja od Frontexa koji bi do 2027. godine trebalo da raspolaže sa 10.000 graničara. Budžet je znatno porastao na 1,6 milijardi eura godišnje.

Kritike sa raznih strana

Humanitarne organizacije optužuju graničare Frontexa da krše međunarodno izbjegličko pravo ili da tolerišu kada to rade njihove kolege iz pojedinih članica EU.

Do 2014. su Frontexovi brodovi sprječavali prolaz izbjegličkim čamcima u Sredozemnom moru, ne dopuštajući ljudima da zatraže azil. Tadašnji direktor Frontex Ilka Latinen priznao je da je bilo takvih slučajeva i od tada su pravila pooštrena.

Već godinama Frontex ima savjetodavno tijelo u kojem su predstavnici humanitarnih organizacija, Crvenog krsta i Ujedinjenih nacija. Štefan Kesler, šef tog tijela, u jednom razgovoru za DW je rekao: “Kontrolu nad Frontexom imaju države članice koje su u upravnom savjetu i dva službenika Evropske komisije koja su u tom savjetu. Kod Frontexa ne postoji efikasna spoljna kontrola.“

Kritike se čuju i danas. Sebastijan Koh, portparol inicijative za ljudska prava “Morski most”, kaže: “Ne možemo samo da gledamo kako grčka vojska i Frontex na turskoj granici ispaljuju suzavac, zaslepljujuće granate i vodene topove na djecu, žene i muškarce.“

Ipak, EU djeluje riješena da ovog puta spriječi nekontrolisani ulazak migranata. Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u utorak u Grčkoj: “Naš apsolutni prioritet sastoji se u zaštiti spoljne granice.“

Send this to a friend