Rezerve gasa u EU trenutno su na 71 odsto, što je za devet odsto manje od cilja koji je blok postavio ranije ovog ljeta. Brojne zemlje EU, uključujući Njemačku i Francusku, smislile su planove za uštedu energije.
Francuska
Većina mjera francuske vlade još uvijek je u fazi nacrta i trebalo bi da budu predstavljene do kraja septembra. Ministarka Anjes Panije-Runaher već je nagovijestila da vlada ima cilj da zabrani prodavnicama da ostavljaju vrata otvorena dok rade klima uređaji i grijanje. Takođe, namjera je da se zabrani osvjetljenje reklama u svim gradovima od 1.00 do 6.00 ujutro. Novi plan treba da smanji potrošnju energije u Francuskoj za 10 odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Politiko.
Španija
Španija je preuzela radikalniji pristup od drugih država EU. Ove nedjelje je izdala dekret kojim preduzećima se nalaže da podese rad klima uređaja na 27 stepeni ljeti i grijanje na 19 stepeni tokom zime. Vlada je naložila prodavnicama da instaliraju automatske brave kako bi spriječile da vrata ostanu otvorena dok sistemi grijanja rade i da se postaraju da njihovi izlozi budu u mraku od 22 sata. Slične mjere su na snazi i za javne zgrade. Mjere su, za sada, fakultativne kada su domaćinstva u pitanju.
Njemačka
Uprkos tome što je jedan od najglasnijih zagovornika uštede energije, Berlin još uvijek nema obavezujući plan za smanjenje potrošnje. Krajem jula, izdala je niz preporuka od kojih će neke postati pravno obavezujuće. Vlada je pozvala javne i poslovne zgrade da prestanu da griju prostorije u kojima ljudi ne provode vrijeme, kao što su hodnici i sale. Takođe je preporučeno da velike industrije sprovode mjere uštede energije koje će se ekonomski isplatiti u roku od dvije godine.
U nedostatku obavezujućih pravila, određen broj gradova i država u Njemačkoj je usvojio mjere, na primjer, gašenje ulične rasvjete i postavljanje temperaturnih ograničenja u javnim zgradama. Glavni grad gasi reflektore koji osvjetljavaju 200 istorijskih zgrada i spomenika, dok je Bavarska izdala sopstveni plan za uštedu energije u zgradama javne uprave. Njemačka je posebno zavisna o ruski gas koji čini oko trećinu njenog snabdijevanja gasom.
Italija
Italija, za sada, nema jasan plan iako je u EU u vrhu zavisnosti od ruskog gasa. Italija je prošle godine uvezla oko 40 odsto gasa iz Rusije. Sa jedne strane, ministar za ekološku tranziciju Roberto Čingolani kaže da neće biti drakonskih mjera, a sa druge strane, dok je vlada u Rimu u julu objavila da pravi plan za hitne uštede koji bi mogao da uključi ograničavanje grijanja na 19 stepeni zimi i hlađenja na 27 stepeni ljeti, isključivanje rasvjete noću i rano zatvaranje prodavnica.
Poljska
Varšava nema zvaničan nacionalni plan za uštedu energije. Premijer Mateuš Moravjecki u julu je apelovao na Poljake da se izoluju svoje domove uoči “teške” grijne sezone. Rekao je da će zemlja izdvojiti dodatne milijarde za program čistog vazduha, pružajući subvencije vlasnicima kuća za bolju izolaciju i kupovinu čistih sistema grijanja. Poljska se oslanja na Rusiju za oko 40 odsto gasa, ali nedostatak uglja bi mogao teže da pogodi ovu zemlju.
Češka
Ni Češka nema jasan plan. Prošlog mjeseca ministarstvo trgovine objavilo “priručnik za uštedu energije” u kojem se, između ostalog, nalaze i savjeti za zatvaranje prozora i gašenje svijetla. Šuška se i da se spremaju neke izmjene propisa, uključujući i skraćivanje grijne sezone.
Češka je skoro potpuno zavisna od gasa iz Rusije, pri čemu najveći dio odlazi u industriju, a jedna četvrtina se koristi za grijanje domaćinstava. Prosječna potrošnja gasa po stanovniku je oko 20 odsto veća od prosjeka EU. Prag je rekao da će povećati korišćenje uglja u hitnim slučajevima, dok zvaničnici traže od Holandije više tečnog prirodnog gasa (LNG) i ohrabruju prelazak na toplotne pumpe.
