Od zabrane plastičnih slamki preko reformi autorskih prava do kraja “rominga”, samo su neki od stotina zakonskih akata koje je Evropska unija usvojila u posljednjih pet godina.
Nedavno je, krajem marta, usvojena zabrana plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, u proceduri kraćoj od godine dana, što je znak širokog konsenzusa u tom pogledu, podsjeća AFP.
Slamke, štapići za miješanje kafe i štapići za čišćenje ušiju, držači za balone, ali i ambalaža za hranu od ekspandiranog polistirena (odnosno stiropora, dobro poznatog svima koji naručuju hranu iz restorana) biće zabranjeni u EU od 2021. godine.
Kada je riječ o plastičnim bocama, moraće bolje da se recikliraju, dok će duvanska industrija morati da doprinosi podmirivanju troškova prikupljanja i recikliranja opušaka.
Reforma “izaslanog” rada usvojena je 2018. godine, kako bi se stalo na kraj zloupotrebama.
Riječ je o šemi koja će evropskom radniku da omogući da privremeno radi u nekoj drugoj članici i istovremeno bude vezan uz socijalni sistem svoje zemlje.
Zaštita autorskih prava
Reformom, koju je popratio sukob između zapadnoevropskih i istočnoevropskih zemalja, želi da garantuje “jednaku platu za jednaki rad”.
Maksimalno dopušteno razdoblje “izaslanog” rada propisuje se na 12 mjeseci, a može se produžiti za šest mjeseci.
Još se pregovara o posebnim odredbama za autoprevoznike.
Reforma autorskih prava usvojena je 2019. godine, nakon bitke između medija i umjetnika, s jedne, i internetskih divova i boraca za slobodu interneta, s druge strane.
Jedna od ključnih odredbi internet platforme čini zakonski odgovornima za sadržaj koji se na njima objavljuje, pa moraju voditi računa o tome da poštuju autorska prava.
Druga uvodi autorskom pravu srodna ili susjedna prava odnosno takozvani porez na linkove, po kojem novine, časopisi i novinske agencije moraju da dobijaju naknadu za autorska prava kada Google News ili druge internetske stranice dijele poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.
EU je učinio velik korak usvojivši skup pravila za zaštitu ličnih podataka Evropljana u digitalnom dobu.
Riječ je o Opštom statutu o zaštiti ličnih podataka – GDRP, koja se primjenjuje od kraja maja 2018. godine.
Konačno kraj roaminga
Njime su osnažena neka prava, poput prava korisnika interneta da zna ko obrađuje njegove podatke i u koju svrhu i da bude informisan o bilo kakvoj krađi podataka.
Kompanije koje to ne namjeravaju da poštuju jako riskiraju – sankcije mogu dostići četiri posto njihovog globalnog prometa.
Kraj troškova za “roaming” jedna je od najkonkretnijih reformi posljednjih godina za evropske potrošače. Od juna 2017. godine oni mogu da koriste nacionalne mobilne tarife na području cijele Unije bez dodatnih troškova.
Korišćenje saobraćajnih podataka poraslo je 12 puta, a broj poziva putnika udvostručio se u odnosu na navike potrošača prije stupanja na snagu reforme.
Podstaknut haosom zbog masovnog dolaska migranata na grčke obale 2015. godine, EU je značajno povećala ovlašćenja i sredstva Frontexa, agencije zadužene za koordinaciju zaštite spoljnih granica.
Kako bi pomogao svakoj zemlji članici koja se suoči s iznenadnim migrantskim talasom, Frontex će do 2027. imati na raspolaganju stalni kontigent od 10.000 graničnih čuvara koje će u većini slučajeva u misiju slati države članice i moći će da posjeduju vlastite brodove ili avione.
Komisija želi još više i brže, ali je naišla na rezervisanost država članica u vezi finansijskih pitanja te bojazni za njihov suverenitet.
Borba protiv terorizma
Evropski registar putnika u vazdušnom saobraćaju – PNR novi je alat u borbi protiv terorizma usvojen 2016. godine.
Vazdušni prevoznici obavezni su da sistemski prenose podatke o svojim putnicima na letovima u treće zemlje ili iz njih, nadležnim vlastima država članica.
Cilj je da se omogući otkrivanje osoba koje nikada nisu bile osumnjičene za terorizam, ali za koje analiza njihovih podataka sugeriše da bi mogli biti upleteni u takva djela.
Evropske zemlje treba da razmjenjuju rezultate eventualnih istraga pokrenutih na toj osnovi.
