Ljudi najviše vjeruju papi i Angeli Merkel

Istraživanje sprovedeno u 50 zemalja pokazuje da se povjerenje u političare širom svijeta smanjuje, a da su nade uperene u Evropu. Šef Instituta za istraživanje tržišta i javnog mnjenja Gallup International Association GIA Kančo Stojčev objašnjava zašto su Angela Merkel i papa Franjo još popularni.

“Kada pogledamo Global-Leaders-Rating, najvažnija tendencija je da se ocjene političara pogoršavaju i to širom svijeta, skoro bez izuzetaka. Dakle, registrujemo krizu liderstva koja se pogoršava. To je prilično opasno, jer smo tražili da se ocijeni dvanaest lidera, oni koji predstavljaju više od četiri milijarde ljudi, dakle više od polovine svjetske populacije. To je ozbiljan problem”, ocjenjuje on.

Na vrhu ljestvice su papa i njemačka kancelarka, oni i dalje imaju najpozitivnije ocjene.

“To je bila jasna poruka ljudi širom svijeta – da više vole promišljeni i umjereni pristup, odgovornije djelovanje. Papu doživljavaju kao neku vrstu referentne figure, a ne kao političku ličnost. On je duhovni vođa. Kancelarka Angela Merkel je, u poređenju sa ocjenama od prije tri godine, izgubila pet procenata. Ipak, i dalje ima najbolje ocjene od svih svjetskih lidera. To jasno pokazuje kakvo globalno ponašanje ljudi žele.

Politički lideri svjetskih sila dobili su loše ocjene.

“Neki politički lideri su ozbiljno izgubili povjerenje i ugled: Na primjer indijski premijer Modi, ali i ruski predsjednik Putin i neki drugi vrhunski političari. Trampov rejting se nije promijenio – negativan je kao i prije tri godine. On je još na dnu ljestvice dvanaest svjetskih lidera”, naglasio je Stojčev.

Ocjenjuje da se nalazimo u vremenu u kome uočavamo dvije tendencije: “Ja-prvi” je svjetska tendencija koja promoviše nacionalizam, itd. i tendencija “Mi-smo-svijet” odnosno – povezani smo.

“Ako svijetom dominira jedna supersila, to odmah dovodi do globalizacije, jer uzajamna zavisnost raste. Slikovito rečeno: ako u gradu postoji samo jedan policajac, ravnoteža snaga se ne mijenja. Ali više nemamo takvu situaciju. Svijet ima najmanje četiri ozbiljne supersile: Sjedinjene Države, Rusiju, Evropu i Kinu. U toj situaciji, proces globalizacije se nije samo usporio, već je istovremeno započeo novi proces – proces regionalizacije, ne samo u geografskom, već i u političkom i kulturnom smislu”, dodaje on.

Kako kaže, kao i uvijek, postoje dvije strane medalje – Evropa je širom svijeta daleko ispred ostalih kao velika stabilizaciona sila, a sa druge strane, Evropa ima brojne probleme, poput Bregzita.

“Evropa je možda posljednja velika nada čovječanstva kada se radi o racionalnom, odgovornom i mirnom razvoju svijeta – s njenom čuvenom “mekom silom“ (kultura, političke vrijednosti diplomatija, prim ur). Problem je u tome što ta meka sila možda više nije dovoljna”, ocjenjuje Stojčev.

Kada je riječ o glavnim trendovi u pogledu slobode i mira, on ističe da je trend pozitivan u dugoročnom posmatranju.

“Galup radi na tim anketama već 73 godine. Prije 73 godine, rat je bio nešto normalno svuda – i to ne samo u glavama ljudi, već i u njihovoj svakodnevnoj stvarnosti. Danas je mir prihvaćena norma. A isto se odnosi ne samo na normativno ponašanje ljudi u vezi s mirom, već i na činjenicu da je privredni rast norma. Znamo da privrednog rasta nije oduvijek bilo. Čovječanstvo se mijenja. Ali, nažalost, ne samo što se mijenja, već se suočava i sa novim izazovima. Kad pogledamo globalnu političku sliku, vidimo da danas konfrontacija raste. A u svijesti masa raste strah da taj novi svjetski poredak koji moramo uspostaviti neće uspjeti dovoljno brzo”, ističe.

U tom kontekstu, kaže, važno je uočiti da u svijetu raste nada da će Evropa igrati važniju ulogu u svjetskoj politici.

“Jasna poruka je da evropski političari to ne bi trebalo samo da shvate, već i da pokušaju da što brže prevaziđu svoje unutrašnje borbe i probleme, da se reorganizuju kako bi što prije počeli da rešavaju globalna pitanja. Najbolje već sjutra”, zaključuje Stojčev.

Kančo Stojčev je predsjednik Instituta za istraživanje tržišta i javnog mnjenja Gallup International Association GIA sa sjedištem u Cirihu. Tu organizaciju ne bi trebalo miješati s američkom firmom istog naziva Gallup Organization sa sjedištem u Vašingtonu, koja se u medijima često navodi samo kao Galup.