Makronove penzione reforme i protesti bez kraja

Francuski sindikati najavljuju nastavak protesta kako bi prisilili vladu da odustane od najveće penzione reforme u zemlji nakon Drugog svjetskog rata.

Francuski predsjednik Emanuel Makron ne odustaje od promjene komplikovanog penzionog sistema kojeg naziva zastarjelim i nepravednim, te će se predlog reformi naći pred skupštinom sljedećeg mjeseca, dok sindikati radnika širom zemlje nastoje ustrajati u otporu organizujući najduži protest radnika u Francuskoj od 1968. godine, pišu svjetski mediji.

Odlučnost predsjednika i sindikata

Iako je napravio ustupke nekim sindikatima, francuski predsjednik Emanuel Makron ne odustaje od svoje reforme koja je službeno predstavljena Vijeću ministara u Jelisejskoj palati, ističe Rojters (Reuters).

Lideri sindikata priznaju da je trenutak za djelovanje “sada ili nikada” prije nego što nacrt zakona bude upućen u parlament gdje Makronova stranka ima većinu, i koji bi, ističe agencija, do ljeta mogao biti usvojen.

Predstavnici sindikata kažu da će zbog reforme ljudi morati duže raditi za punu penziju.

Sindikati su u petak izveli na ulice hiljade demonstranata – u sedmom krugu demonstracija u cijeloj državi, naglašava Rojters ističući kako su na protestima nošeni transparenti s natpisima “Još uvijek vjerujem u našu borbu” i “Moramo prevladati”.

Francuski sindikati zaprijetili su nastavkom protesta ali i industrijskih akcija u narednim mjesecima, tražeći način da prisile Makrona da odustane od najveće penzione reforme u zemlji nakon Drugog svjetskog rata, piše Frans 24 (France 24).

Nakon kratkog predaha, francuski sindikati su 24. januara organizovali nastavak demonstracija kako bi pokazali svoju “odlučnost” da zaustave Makronov plan.

“Naša odlučnost nije pokolebana”, rekao je novinarima Iv Verije (Yves Veyrier), lider Sindikata Radna esnafa (Force Ouvrière), prije uličnog marša u Parizu. “Pred nama su sedmice i mjeseci protesta.”

U petak je premijer Francuske Eduard Filip (Edouard Philippe) predstavio novi plan koji će februaru biti upućen na raspravu Narodnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta, dodaje Frans 24.

Najduži protest od 1968.

Nakon unošenja nacrta zakona, u Narodnoj skupštini će biti uspostavljena komisija za ispitivanje reformi i saslušanje sindikata i poslodavaca, piše londonski Indipendent (The Independent) dodajući da će rasprave o nacrtu započeti 17. februara dok se vlada nada da će zakon biti usvojen do početka marta.

Industrijske akcije, čiji nastavak sindikati najavljuju, prošle sedmice uključivale su trodnevnu protestnu šetnju lučkih radnika u luci Rouen, kao i zatvaranje najveće francuske hidroelektrane u blizini Grenobla. Premijer Filip optužio je radnike koji su narušili kritičnu infrastrukturu za “nepoštivanje demokratije i zakona”, dok je šef sindikata CGT-a Filip Martinez (Philippe) rekao da vlada “odbija priznati nezadovoljstvo”.

Umjerenija konfederacija sindikata CFE-CGC istakla je da će se zbog članova koje je teško mobilizovati i koji imaju svoje odgovornosti “odmoriti nakon akcije od prošlog petka” kada su obustavljene velike transportne mreže i druge javne usluge.

Sindikat CGT nabrojao je više od 350 protesta koji su se održali u cijeloj zemlji u petak, kada je održan 51. dan štrajka što je, ukazuje Indipendent, najduži protest radnika u Francuskoj od 1968. godine.

Uprkos poremećajima, podrška javnosti za štrajkove i dalje je snažna, dodaje list. Prošlosedmična anketa BFM TV je pokazala da 61 odsto Francuza smatra da bi Makron trebao uvažiti proteste i povući prijedloge.

Osvojena radnička prava

Reforma predsjednika Makrona ima za cilj pojednostavljivanje sve skupljeg sistema koji nekim ljudima omogućava odlazak u penziju već u 50-im godinama žiota. No, predložene reforme sindikati vide kao napad na teško osvojena radnička prava i način života u Francuskoj, ukazuje Asošijetid pres (The Associated Press).

Prijedlog zakona koji je Makronova vlada predstavila u petak ostavlja mnoga pitanja bez odgovora ističe AP dodajući da su ministri u vladi izbjegli pitanja o centralnoj problematici: hoće li se dob za penzionisanje povećavati i za koliko. Trenutno, francuski radnici mogu ostvariti punu penziju sa 62 godine.

Vlada je, ističe agencija, početkom ovog mjeseca odustala od planiranog povećanja životne dobi za ostvarivanje pune penzije na 64, barem zasad. Umjesto toga, premijer Filip pristao je pregovarati sa sindikatima koji će započeti ove sedmice kako bi novi penzioni sistem bio finansijski održiv – a to će vjerovatno zahtijevati konačno povećanje dobi za penzionisanje. Vlada je prethodno pregovarala s raznim sektorima – uključujući pilote, pripadnike vojske i policije – koji će se još uvijek moći povući ranije od ostalih.

Makronov penzioni plan će usmjeriti 42 sistema u jedinstveni penzioni sistem koji se odnosi na sve radnike i u javnom i u privatnom sektoru. Plan će ukinuti posebne odredbe za određene radnike, uvest će prikupljanje penzionih bodova kao i minimalnu mirovinu. Novi sistem prikupljanja bodova stupit će na snagu 2022. za najmlađe radnike, a potom i postepeno za starije radnike. To će uticati samo na one rođene nakon 1974., dodaje Asošijejtid pres.

Makron tvrdi da je stari sistem bio nepravedan, zastario i preskup za zemlju s rastućim životnim vijekom. U posljednje tri decenije vlade su nastojale promijeniti penzioni sistem, ali svaka je reforma doživjela velike demonstracije – i nijedna ih nije uspjela pojednostaviti, zaključuje agencija.

Hronično neraspoloženje

Iako više od 50 dana protesta nije uspjelo uništiti radikalnu reformu haotičnog francuskog penzionog sistema Emanuela Makrona, nesuglasice su daleko od okončanja, ocjenjuje novinar Džon Ličfild (John Lichfield) u komentaru za briselski Politiko (Politico), ističući da je neizvjesno hoće li francuski predsjednik ustrajati na hrabroj, ali loše obrazloženoj i generalno nevoljenoj reformi.

Spor o penzijama otkrio je stepen animoziteta i histerije nezabilježen u protekle dvije decenije, naglašava Ličfild dodajući da je pokret Žuti prsluci možda izblijedio ali je unutrašnji antimakronizam još uvijek jak.

Dok su francuski društveni mediji preplavljeni otrovnom mržnjom prema Makronu, njegov tabor više zabrinjava to što se otpor penzionoj reformi proširio izvan antikapitalističke ljevice i populističke krajnje desnice, navodi se u komentaru kojeg objavljuje Politiko.

Pravnici, baletni plesači, muzičari, učitelji, visoki državni službenici – klasa tolerantnih ljudi koji Makronu trebaju da osvoji još jedan mandat 2022. – i dalje su odlučni držati se svojih penzionih režima. Sumnja u novi univerzalni sistem ostaje duboka i široko rasprostranjena, ističe Ličfild procjenjujući da će protesti i kratki ciljani štrajkovi trajati sedmicama, barem do usvajanja zakona, odnosno da će trajati dvije preostale godine Makronovog mandata.

Ovaj novi oblik društvenog pokreta – hronični, ali ne osakaćeni protest bez kraja, kojeg su pokrenuli Žuti prsluci – dijelom je simptom našeg gnjevnog i polarizovanog vremena, ističe Ličfild dodajući da francusko loše raspoloženje nije počelo s Makronom. Iako je prije tri godine izmijenio pravila predsjedničke politike, ni on nije imun na prevrtljivu, političku istoriju svoje zemlje – onu u kojoj je francusko biračko tijelo prvom prilikom odbilo svakog predsjednika u posljednjih 46 godina, zaključak je komentara objavljenog na portalu Politiko.