Evropa Sa kakvim će se sve teškoćama susresti nova šefica EK?

Mala većina za velike izazove Ursule fon der Lejen

Nova šefica Evropske komisije Ursula fon der Lejen potvrđena je u Evropskom parlamentu tankom većinom koja ističe podjele u Evropskoj uniji, kao i teškoće s kojima će se suočiti novo liderstvo u odnosima sa SAD, Kinom i Rusijom, ali i u održanju vladavine prava i demokratije kod kuće.

Tanka većina kojom je u Evropskom parlamentu potvrđen izbor fon der Lejen za šeficu Evropske komisije ističe podjele koje razdiru Evropsku uniju, ali i teškoće s kojima će se suočiti novo liderstvo u Briselu u rješavanju izazova u odnosima sa SAD, Kinom i Rusijom, kao i održanju vladavine prava i demokratije kod kuće, pišu svjetski mediji.

Izbor Fon der Lejen za najmoćniju funkciju u EU potvrđen je neizvjesnim glasanjem u Evropskom parlamentu koje je ogolilo evropske podjele, ocjenjuje Vašington post, dodajući da rezultat ističe gubitak većine među tradicionalnim partijama lijevog i desnog centra koje su sada primorane da se bore s nizom novih partija koje traže drugačiji pristup evropskim pitanjima.

Bivša njemačka ministarka odbrane je dobila 383 od 733 glasova, za devet više od minimalnih 374 i to, kako ističe američki list, paradoksalno uz podršku evroskeptične poljske partije Pravo i pravda koja je u posljednjem trenutku najavila da će je podržati.

Prva žena na čelu Evropske komisije i dugogodišnja saveznica njemačke kancelarke Angele Merkel na novoj funkciji će morati da se bavi trgovinskim ratom sa SAD, nepouzdanim odnosom s Kinom, izlaskom Velike Britanije iz EU i nizom evroskeptičnih lidera koji žele da razbiju Uniju iznutra i spolja, ukazuje Vašington post.

Većina evroskeptika je glasala protiv nje, kao i mnogi poslanici zelenih i lijevog centra koji se žale da evropski lideri potiskuju volju evropskih glasača postavljanjem kandidatkinje koja nije spominjana tokom izbora za Evropski parlament u maju, dodaje list i ističe da zbog toga kritičari upozoravaju da će se evropski građani osećati još udaljenije od moćne Evropske komisije, čiji je unutrašnji način rada i dalje većinom neproziran.

U prvom govoru posle izbora ona je govorila o rivalima EU i u istom dahu je odbacila pokušaje Kine da kupi uticaj i protekcionizam predsjednika SAD Donalda Trampa.

“Neki se okreću autoritarnim režimima. Neki kupuju globalni uticaj i stvaraju zavisnost investiranjem u puteve i luke, dok se drugi okreću protekcionizmu. Ništa od toga nisu opcije za nas. Mi želimo multilateralizam. Mi želimo poštenu trgovinu. Mi želimo poredak zasnovan na pravilima zato što znamo da je to bolje za nas. Mi želimo da uradimo to na evropski način”, rekla je Fon der Lejen.

Fon der Lejen dolazi na čelo Evropske komisije i 32.000 članova osoblja u srcu evropskog projekta, dok je Unija rascepkana unutrašnjim podjelama podstaknutim rastom nacionalizma i sve upletenija u borbe moći s Rusijom, Kinom, SAD, Iranom i drugim državama, piše Njujork tajms.

Iako je jedva dobila potvrdu u Evropskom parlamentu, što znači da će u novembru početi posao s hendikepom, dodaje list, Fon der Lejen je zvučala samouvjereno i opušteno.

“Povjerenje koje ulažete u mene je povjerenje koje ulažete u Evropu, poverenje u ujedinjenu i snažnu Evropu, od istoka do zapadu, od juga do sjevera”, rekla je ona.

Ipak, mnogi u Evropskom parlamentu, jedinoj instituciji u EU za čiji sastav građani direktno glasaju, smatraju da je nominacija Fon der Lejen ciničan dogovor Francuske i Njemačke – aranžman s ukusom Stare Evrope – što uznemirava nove i manje članice, ocjenjuje njujorški dnevnik i ukazuje na ocjene stručnjaka da turbulentan proces koji je doveo do izbora Fon der Lejen odražava “realnost Unije”, kompromise političkih partija i država članica.

U vreme uspona populizma, dok su pohabani globalni sistem trgovine i liberalna demokratija, Fon der Lejen je strastvena globalistkinja i odbacuje izolacionizam kao neprimjeren Evropi, što bi je, prema ocjeni Njujork tajmsa, moglo dovesti u sukob s pojedinim članicama, posebno na istoku i jugu EU, koji Brisel vide kao nametljivu stranu silu koja dovodi u pitanje njihov suverenitet.

Fon der Lejen je podrškom socijalista i liberala, uz njene konzervativce, dobila snažniji mandat da rješava pitanja kao što su klimatske promjene, trgovina i održanje demokratije u EU, ocjenjuje Rojters.

Podrška od 52 odsto glasova poslanika Evropskog parlamenta je u skladu s nedavnim trendovima, ukazuje agencija. Sadašnji šef Evropske komisije Žan-Klod Junker je dobio 56 odsto, dok je njegov prethodnik Žoze Manuel Baroso za drugi mandat dobio 52 odsto, a 56 odsto za prvi mandat.

Zeleni, međutim, nisu bili ubijeđeni planovima Fon der Lejen i doveli su u pitanje mogućnost da ispuni svoja obećanja, pošto, kako ukazuje Rojters, neki od njenih planova treba da dobiju podršku članica koje su obično podozrive prema prepuštanju ovlašćenja izvršnom tijelu EU.

Fon der Lejen je iznijela ciljeve klimatske politike, koji idu dalje od sadašnjih mjera kako bi pridobila socijaliste i liberala. Njeni planovi uključuju da Evropa bude prvi ugljenično neutralan kontinent u svetu do 2050, pokretanje Zelenog dogovora za Evropu u prvih 100 dana mandata, kao i pretvaranje djelova Evropske investicione banke u Klimatsku banku.

S druge strane, ocjenjuje The Financial times, glasanje u Evropskom parlamentu, gdje su izgleda antiestablišmentske grupe donele većinu novoj šefici Komisije, ističe političke teškoće pred administracijom Fon der Lejen.

Na neki način sada Brisel ima bolji osećaj izazova s kojim se suočava sledeća Komisija u izgradnji većine u parlamentu i usvajanju zakona, ocjenjuje britanski list, dodajući da Fon der Lejen jeste dobila podršku lidera političkih blokova koji teoretski imaju više od 500 glasova, ali i da činjenica da je dobila samo 383 glasa predstavlja razlog za uzbunu.

Pažnja je inicijalno na partijama izvan evropskog mejnstrima čiji su glasovi napravili razliku – oko 40 poslanika poljske Pravo i pravda i italijanskog Pokreta pet zvezda – i pitanje je da li Fon der Lejen ima obavezu prema njima, ističe Fajnenšl tajms. Zabrinutost oko glasanje je bila tolika da je Merkel pozvala poljskog kolegu da izrazi žaljenje što poslanici Prava i pravde nisu dobili visoke funkcije u parlamentu i Varšava možda očekuje više kada se budu dijelile funkcije komesara, dok su neki poslanici izrazili bojazni da bi to moglo donijeti mekši pristup vladavini prava u odnosima s iliberalnim režimima u Poljskoj i Mađarskoj.

Veća dugoročna briga bi mogla biti aritmetika moći, pošto je Evropski parlament sada fragmentiraniji nego ranije sa slabim naznakama stabilne koalicije tri ili četiri proevropske grupe, a bez funkcionalnog aranžmana, ambicije Fon der Lejen će biti ograničene, ukazuje list.

Biće teško napraviti operativnu većinu s četiri proevropske grupe u parlamentu, ali će ta većina zavisiti od pitanja koja nisu spominjana u poslednje dve nedelje, podvlači Financial times.

Fon der Lejen je izbjegavala da zauzme stav po nekim od najvažnijih i najosetljivijih pitanja s kojima će se EU suočiti u narednim godinama i njen program je uglavnom prenebregao kako EU treba da se postavi između SAD i Kine u globalnom trgovinskom ratu, da li treba reformisati industrijsku i konkurentsku politiku, prihvatiti dalje proširenje Unije ili kako naći konsenzus u pregovorima o budžetu.

Može li Fon der Lejen da premosti razlike?

Fon der Lejen je pokušala da napravi široku koaliciju u Evropskom parlamentu, što je trebalo da bude lako budući da proevropski desni centar, liberali, socijalisti i zeleni imaju 518 od 751 mesta, ali nije uspjela, ocjenjuje časopis Ekonomist, ukazujući da je sada najvažnije pitanje da li nova šefica Komisije može da premosti razlike u EU.

Ona je pokušala je da privuče glasove liberala govorom o strategiji veštačke inteligencije i završetku unije kapitalnih tržišta, socijalista obavezivanjem na osiguranje za nezaposlenost i minimalnim platama, a zelenih obećanjem o Zelenom dogovoru i ambicioznijim ciljevima za smanjivanje emisija gasova s efektom staklene bašte, ukazuje časopis.

Takođe je iznijela i duge prijedloge, kao što su pravo parlamenta da predlaže zakone, ubrzanje poboljšanja kontrole granice, uvođenje kvalifikovane većine umesto dosadašnjeg konsenzusa u spoljnoj politici, kao i novog mehanizma za kršenja vladavine prava.

Sada, daleko od toga ima ubedljivu centrističku većinu, Fon der Lejen se suočava s mogućnošću da je dužna nekim neprijatnijim i nepredvidivijim elementima evropske desnice. Ali, i da je imala ubjedljiviju većinu, to bi, kako piše Ekonomist, samo zamaskiralo podjele, pošto bi takva koalicija pokrivala širok opseg gledišta – od zelenih do desničarskih nacionalista.

Bitnije od te većine je da li Fon der Lejen može da gradi mostove, jer će usvajanje mera koje mogu pridobiti više strana u podijeljenom parlamentu zahtijevati vještu diplomatiju, pravljenje dogovora i ubjeđivanje, ističe časopis. Prvi sljedeći test Fon der Lejen biće sastavljanje Komisije i insistiranja na kandidatima – na osnovu prijedloga nacionalnih vlada – koji će činiti sposoban tim.

Send this to a friend