Mišel predlaže formiranje Evropske geopolitičke zajednice

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel predložio je danas formiranje Evropske geopolitičke zajednice te postupno uključivanje zemalja zapadnog Balkana u pojedine sektorske politike EU-a, skladno njihovom  napretku u procesu pristupanja.

“Postoji geopolitička zajednica koja se proteže od Rejkjavika do Bakua ili Erevana, od Osla do Ankare. Čvrsto sam uvjeren da od toga geopolitičkog prostora treba napraviti političku realnost. I to moramo učiniti odmah”, rekao je Mišel u svom govoru na plenarnoj sjednici Evropskog socijalnog i ekonomskog odbora, jednog od savjetodavnih tijela Evropske unije.

Prije Mišela slične prijedloge nedavno su iznijeli francuski predsjednik Emanuel Makron i bivši italijanski premijer Enriko Leta.

Makron se u svom govoru na Dan Evrope, 9. maja u Strazburu, zauzeo za stvaranje “Evropske političke zajednice” kako bi se povećala saradnja EU-a s drugim evropskim zemljama pošto pristupanje tih zemalja EU-u nije realno u skorijoj budućnosti.

Nekoliko dana prije toga, bivši italijanski premijer Enriko Leta u intervjuu belgijskom listu Le Soir predložio je stvaranje Evropske konfederacije koju bi činilo 27 država članica EU-a, šest zemalja zapadnog Balkana te Ukrajina, Moldavija i Gruzija. Leta je rekao da se takva konfederacija može stvoriti odmah po završetku rata u Ukrajini.

Leta kao i Makron kaže da sadašnji proces proširenja ide presporo, države kandidatkinje godinama pregovaraju, uvijek neko nekoga blokira.

Isto tako nemoguć je ubrzani proces pristupanja jer bi to dovelo u pitanje jedinstveno tržište i otežalo funkcionisanje Unije. Prema Leti, članstvo u konfederaciji ne bi značilo automatski članstvo u EU-u, jer se može pretpostaviti da neke zemlje to ni ne žele, ali bi bilo preduslov za to.

Mišel kaže da njegov prijedlog ni na koji način nije zamišljen kao zamjena za proširenje.

“Želim biti vrlo jasan od samog početka. Ova inicijativa ni u kojem slučaju ne ide za tim da zamijeni proširenje ili osigura novi izgovor za odugovlačenje. Isto tako, to nije ni jamstvo za one koje učestvuju (u Evropskoj geopolitičkoj zajednici) da će jednog dana biti članice EU-a”, rekao je Mišel.

Tom geopolitičkom zajednicom upravljaće čelnici država koje u njoj učestvuju i koji će se sastajati najmanje dva puta godišnje. Glavno područje saradnje te geopolitičke zajednice biće vanjska politika, kaže Mišel.

Mišel kaže da se već počeo konsultovati s 27 čelnika država članica o toj temi, koju će takođe staviti na dnevni red samita EU-a u junu. Na marginama toga samita organizovaće sastanak čelnika EU-a s čelnicima zapadnog Balkana.

U srijedu popodne iz Evropskog savjeta stigla je potvrda te najave, u kojoj se kaže da su čelnici šest zemalja zapadnog Balkana pozvani na susret s članovima Evropskog savjeta uoči samita 23. juna.

Samit EU-a održava se 23. i 24. juna u Briselu, a susret s čelnicima zapadnog Balkana predviđen je 23. juna ujutro.

Mišel je rekao da će predložiti održavanje konferencije ovog ljeta na kojoj bi se okupili čelnici EU-a i partnerskih zemalja kako bi razgovarali o njegovom prijedlogu nove zajednice.

“Ovaj prijedlog biće posebno koristan za Evropsku uniju i za one koji joj se planiraju pridružiti. On će takođe ponuditi okvir za jačanje političkih odnosa s drugim, nama bliskim, državama”, rekao je on.

Govoreći o procesu pristupanja Uniji, Mišel kaže da ga treba ubrzati, ali da mora biti i reverzibilan, da zemlja koja ne poštuje osnovna načela bude vraćena na početak.

Isto tako predlaže postupno uključivanje država koje pregovaraju o članstvu u pojedine sektorske politike EU-a, a ne da čekaju završetak cijelog pristupnog procesa.

Primjera radi, kada neka država članica zadovolji potrebne kriterijume u nekom sektoru, moći će odmah aktivno učestvovati u radu Savjeta EU-a, zavisno o dnevnom redu i imati pristup nekim programima i finansijskim sredstvima.

Mišel kaže da bi taj novi pristup proširenju podstaknuo i ubrzao strukturne reforme u zemljama koje teže članstvu u EU-u.