Promjena predsjedavanja Evropskoj uniji ovog 1. jula u normalnim okolnostima nije nešto što izaziva posebnu pažnju. Od osnivanja Ekonomske zajednice 1957, svakih šest mjeseci po utvrđenom rasporedu jedna od država-članica preuzima vođenje sastanaka, organizaciju dnevnog reda i vođenje pregovora u svim mogućim političkim oblastima.
“Predsjedavajući Savjetu EU djeluje kao pošteni posrednik”, kaže nepisani briselski zakon. Pronaći kompromise i usaglasiti sve interese glavni je moto predsjedavanja Evropskoj uniji. “To je nekad manje, nekad više uspješno”, kaže jedan iskusni EU-diplomata. U principu tu nema posebnog uzbuđenja?
“Najveći izazov”
Ipak ima! Ovaj put je sve drugačije. Pandemija korona-virusa okrenula je svijet naopačke i dovela do najveće ekonomske krize u posljednjih sto godina.
“Nije pretjerano reći da se suočavamo s najvećim ekonomskim izazovom u istoriji EU. I mjere koje preduzimamo moraju biti u skladu s tim”, rekla je nova predsjednica Savjeta EU, njemačka kancelarka Angela Merkel, uoči preuzimanja predsjedavanja EU.
Slučaj je htio da pod njemačkim predsjedavanjem, pored borbe protiv posljedica korone, mora biti dogovoren i sedmogodišnji budžet EU.
“Ekonomski najmoćnija i najveća država-članica sada predsjedava Uniji i to s Angelom Merkel na čelu, kao iskusnom kriznom menadžerkom. To bi mogla da bude sreća u nesreći”, kaže Sofi Pornšlegel iz briselskog istraživačkog centra Evropski politički centar EPC.
“Njemačka takođe ima izrazito proevropsku vladu, koja želi nešto da preduzme i koja shvata da se ovoga puta radi o velikom zalogaju”, kaže ona.
Korona kao prioritet
“Zalogaj” je ogroman, jer je riječ o fundamentalnoj pomoći za zemlje smlavljene pandemijom. Riječ je o ogromnoj finansijskoj preraspodjeli koja bi trebalo da iznosi 1,85 biliona eura. To je čin solidarnosti bez presjedana, namijenjen tome da se obezbjedi dalje postojanje EU.
“Naš zajednički cilj sada mora biti zajedničko i održivo rješavanje krize s pogledom u budućnost. To će biti vodeći princip našeg predsjedavanja Savjetu EU”, najavila je Angela Merkel.
Zajednički francusko-njemački prijedlog za osnivanje “razvojnog fonda” za ekonomski podsticaj, kao i nacrt sedmogodišnjeg budžeta, Angela Merkel će predstaviti 26-orici šefova država i vlada i pokušati da ih pridobije za njega – za nekoliko nedjelja, na prvom samitu na kojem će se svi lično pojaviti u Briselu. Evropska unija bi po prvi put od kako postoji trebalo da preuzme zajedničke dugove koje bi države-članice morale da otplate u sljedećih 30 godina.
U razgovoru za DW, njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas pritom je jasno rekao da će Njemačka tokom svog predsjedavanja EU gledati i na sopstvene interese.
“Zemlja poput Njemačke, koja je veliki izvoznik, ima koristi od činjenice da nam je svima u Evropi dobro. Zato želimo da obezbijedimo pomoć zemljama poput Italije ili Španije koje su posebno teško pogođene pandemijom korone, kako bi što brže izašle iz krize. To nije dobro samo za te zemlje, već i za Evropu i za Njemačku”, rekao je Mas.
Velika očekivanja
Zemlje koje će primiti pomoć odobravaju predlog o formiranju “razvojnog fonda”, ali Angela Merkel bi u to tek trebalo da uvjeri države donatore, posebno tzv. “štedljivu četvorku” (Austriju, Švedsku, Dansku i Holandiju). To će biti teško, priznaje kancelarka, kojoj je ovo, inače, drugo predsjedavanje Evropskoj uniji nakon 2007. godine. “Mostovi koje bi tek trebalo da izgradimo su veliki, to je bez sumnje tako”, kaže Merkel.
Janis Emanuilidis iz Evropskog političkog centra ukazuje da su očekivanja od njemačkog predsedavanja u ovim izuzetnim vremenima velika.
“Ako do dogovora ne dođe, EU će se suočiti s još ozbiljnijom političkom krizom. Zato nam je potreban rezultat i zato je važno njemačko predsedavanje EU”, kaže on.
Angela i Ursula
“Muti će to umjeti da odradi”, poručuju pojedine diplomate EU iz Brisela, a potom, ozbiljnijim tonom, ukazuju na ogromno iskustvo Angele Merkel na mjestu šefice vlade s najdužim mandatom u Evropi. Nadimak “Muti” (mama) dali su joj članovi njene demohrišćanske poslaničke grupe u Bundestagu.
I druga Njemica na čelu EU, Ursula fon der Lajen, takođe igra važnu ulogu u potrazi za kompromisom, podsjeća Emanuilidis.
“Činjenica da se Ursula fon der Lajen i Angela Merkel već duže vremena ne samo poznaju, već i da blisko sarađuju, znači i da između njih postoje bliske veze. Pretpostavljam da će se blisko sarađivati i usaglašavati s Berlinom, odnosno Angelom Merkel i mislim da je to neophodno”, kaže Emanuilidis.
Prije odlaska u Brisel prošle godine, Ursula fon der Lajen dugo godina bila je ministarka u vladi kancelarke Merkel.
Kineski samit, životna sredina, migracije i Bregzit 2.0
Ekonomska kriza izazvana koronom zasjenila je ostale projekte kojima je Njemačka željela da se bavi tokom svog predsjedavanja EU. Ipak, sporazum o budućim trgovinskim odnosima, ali i o putničkom saobraćaju s Velikom Britanijom morao bi da bude zaključen do oktobra. Međutim, nakon Bregzita, Britanci ne pokazuju mnogo spremnosti za pregovore. Krajem godine moguć je težak izlazak iz zajedničkog tržišta.
Samit s kineskim rukovodstvom posebno je bio važan za njemačku kancelarku. To je, međutim, na neodređeno vrijeme odloženo, a možda i potpuno otkazano – zbog pandemije i nedostatka napretka oko postizanja sporazuma o zaštiti investicija.
Samit s Afričkom unijom biće održan. Potraga za novim pravilima koja će regulisati pitanja azila i migracije u EU, što traje već godinama, neće biti završena ni pod njemačkim predsjedavanjem Evropskoj uniji. Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer želi da postigne politički dogovor, a da neugodne detalje, poput raspodjele izbeglica, prenese na sljedeću zemlju koja predsjedava – Portugaliju.
Mogao bi da bude postignut i određeni napredak u usaglašavanju oko novih ciljeva u zaštiti klime – iako to nije sigurno.
Tokom predsjedavanja Evropskoj uniji njemačka misija pri EU u Briselu biće povećana za 150 službenika iz svih resora i imaće ukupno 400 ljudi.
Ambasador Njemačke pri EU-institucijama Mihael Klaus upravlja svakodnevnim poslovanjem aparata koji priprema stotine konferencija i sastanaka. Međutim, zbog korona- ograničenja u zgradi Savjeta EU, na raspolaganju za sastanke je samo 25 odsto kapaciteta, odnosno konferencijskih dvorana. Video-konferencije su manje efikasne, a sastanci na kojima će učesnici fizički da prisustvuju počinju u septembru.
“Mašinerija EU radi samo s pola snage, pa ipak bi tokom njemačkog predsjedavanja trebalo da bude donijet veliki broj odluku”, Ambasador Klaus priznaje da zbog toga on već sada noću slabo spava.
