Evropa

Njemačka – recesija, uspon desničara, kraj republike?

Ilustracija

Nakon dugog perioda ekonomskog rasta, u Njemačkoj se sada sve glasnije govori o recesiji. Da li bi desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) mogla da profitira od neke takve nove krize?

Nova kriza mogla bi da zahvati samo jezgro njemačkog ekonomskog modela – automobilsku industriju. To smatra politički ananlitičar Filip Manov sa univerziteta u Bremenu. Na kraju krajeva, “motor sa unutrašnjim sagorijevanjem više nije toliko tražena tehnologija“. A na proizvodnji takvih motora u Njemačkoj je angažovano stotine hiljada radnika. Kontinental, Boš, Ford, Folksvagen i drugi koncerni već najavljuju da će smanjiti broj radnih mjesta. Kao posljedica toga, moglo bi da dođe do “masovnih i jasnih protesta”.

U kom smjeru bi takvi protesti mogli da krenu? Manov je to predvidio još 2018. u svojoj knjizi “Politička ekonomija i populizam”. Prema njegovoj tezi – koju još zastupa – za Alternativu za Njemačku (AfD) glasaju kvalifikovani radnici srednje klase u južnim njemačkim pokrajinama. Dakle oni koji rade u automobilskoj industriji. Manov smatra da su oni svjesni šta bi moglo da im se dogodi: “Dvadeset godina radite u firmi, dobijete otkaz i bez posla ste. A onda, nakon godinu i po dana, završavate na socijalnoj pomoći. A to je, grubo rečeno, novac koji dobijaju i izbjeglice.” Zbog toga, kaže, može da razumije zašto ljudi biraju desničare.

AfD protiv establišmenta

Alternativa za Njemačku se već dugo bavi takvim temama. Ta stranka posljednjih mjeseci često u svojim saopštenjima govori o tome ko je zapravo za sve kriv. Ostale stranke “ne bi uspjele da njemačku privredu prilagode budućnosti”, smatra poslanik AfD Tino Krupala. “Suočavanje sa tim bi trebalo da bude od najveće važnosti.”

Krupala je zamjenik šefa poslaničke grupe AfD u Bundestagu. Ujedno je i jedan je od pretendenata na mjesto predsjednika stranke. Mnogi u Alternativi to vide kao dobro rješenje – ako se Aleksandar Gauland, jedan od dvoje predsjedavajućih stranaka, ne bude više kandidovao. Odluka će biti donesena na kongresu te stranke u novembru.

Novi birači na vidiku?

Njemački desničarski populisti iz AfD-a su politička posljedica brojnih kriza. Kriza eura ih je takoreći porodila – tada je to još  bio građanski protest za finansijsku stabilnost i sigurnost imovine. U izbjegličkoj krizi 2015. i ’16. AfD je bio jedina partija koja je konsekventno kritikovala migrantsku politiku vlade Njemačke. To joj je dalo vjetar u leđa i oni su danas prisutni u svim pokrajinskim parlamentima Njemačke. Ankete međutim u ovom trenutku pokazuju da podrška stagnira – osim u uporištima AfD u istočnoj Njemačkoj.

Sada bi međutim moglo da dođe do nove krize. Automobili na benzin ili dizel važe kao “ubice klime”. Istovremeno, oni su najvažniji dio onoga se širom svijeta prepoznaje kao “Made in Germany”. Automobilska industrija je ključni faktor njemačke privrede i ujedno veoma zavisi od izvoza.

U stvari se radi o klimi

“Aktuelna debata o klimi više veže birače za AfD, nego strahovi od ekonomskog pada”, kaže Renate Keher direktorka Instituta za demoskopiju Alensbah. Jer, “kada se radi o pitanjima klime, AfD se veoma razlikuje od drugih stranaka”.

Političari AfD u Bundestagu, naime, poriču da je ljudski uticaj na klimu mjerljiv. “Većina njih smatra da je debata o klimi pretjerana i klimatsku politiku drugih stranaka posmatraju veoma kritički”, kaže Keherova. Ona smatra da se tema klima u “krugovima AfD u ovom trenutku identifikuje – iako ne tako žestoko – s temom izbjeglica 2015/16”.

Slijeva udesno

Zar nisu, međutim, posao i socijalna pitanja u stvari teme za proteste ljevičara? Politikolog Manov kaže da on teško u ovom trenutku može da zamisli takve proteste ljevičarskih partija, npr. SPD , Zelenih ili Ljevice. Istovremeno, Krupala smatra da je sada hitno potrebno “socijalno ograđivanje globalizacije”.

Dok se stvarala čitava paleta super-bogatih, prije svih je patila srednja klasa. Krupala krivicu prebacuje i na ljevičare “koji su potpuno zakazali”. Jer, deregulacija finansijskih tržišta – centralno pitanje globalizacije – bio je u Njemačkoj u stvari “socijaldemokratski projekat”. To je u Njemačkoj bio cilj kancelara iz redova SPD-a, Gerharda Šredera (1998-2005).

Kao prije sto godina?

Da li se dakle istorija ponavlja? Recesija, uspon desničara, kraj republike – tako je to bilo u Njemačkoj 1920-ih i ’30-ih godina? Manov upozorava da ne bi trebalo padati u histeriju, jer to političkoj klimi čini sve drugo samo ne dobro.

Poređenje s 1933, dakle krajem Vajmarske Republike i preuzimanjem vlasti nacionalsocijalista, on smatra “budalaštinom i intelektualnim lakoumljem”. Situacija je tada bila znatno ekstremnija. AfD je tu, smatra on, više nekakav znak da problemi postoje. “Trebalo bi da dođe do političkog suočavanja s tim”, kaže Manov.

Situacija je neuporediva, smatra i Keher iz Instituta za demoskopiju. Ekonomska i politička situacija danas je potpuno drugačija. Ukoliko bi došlo do ekonomske krize reakcija građana zavisila bi od toga da li se vladajuće partije pragmatično i ubjedljivo nose sa situacijom, objašnjava Keher. “A kada je o ekonomskoj kompetentnosti riječ, građani kao i ranije najviše povjerenja imaju u Demohrišćane (CDU/CSU).”

Novi podaci o ekonomskom učinku u Nemačkoj biće objavljeni 14. novembra. Eksperti računaju s daljim padom. Do “tehničke recesije” dolazi kada se dva kvartala uzastopno bilježi pad – to bi onda bilo to. A kako bi se stvari nakon toga razvijale? Eksperti tu nemaju jedinstveno mišljenje.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Ivan
Gost
Ivan

Okreće se kolo sreće. Ne mogu ni Njemci do beskonačno da se razvijaju i napreduju, mora sad malo da se stagnira tj da se slabi,kao što je i bilo i kao što će biti. Sve ima svoj početak i kraj, pa i ovo.

(18)➕
Gost
(18)➕

Vidimo da je u Britaniji neki novi Čerčil, u Rusiji neki novi Staljin. Čekamo novog Adolfa, pa da igre počnu.

Au revoir
Gost
Au revoir

Pa vidite svuda u Evropi jačaju desne snage.Takođe i u regionu: hrvatska,srpska,bošnjačka,crnogorska i albanska desnica. Sve to ne sluti na dobro.

Send this to a friend