Njemačka konzularna predstavništva u zemljama zapadnog Balkana nisu u stanju da obrade zahtjeve za radnim vizama, čiji broj se u prvoj polovini ove godine udvostručio, javlja Spiegel.
„U prvoj polovini 2018. u šest zemalja zapadnog Balkana postavljeno je 52.000 zahtjeva za radnim vizama što je dvostruko više nego u istom periodu 2015“, javlja Spiegel, pozivajući se na interne spise Ministarstva vanjskih poslova.
„Broj zahtjeva za vizama uveliko je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava, što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika privrede, politike i civilnog društva“, navodi se u internom dokumentu.
Istovremeno se procjenjuje da bi, ukoliko se želi savladati ovaj problem, broj zaposlenih u pogođenim konzularnim predstavništvima trebalo učetvorostručiti, a predlaže se i prebacivanje obrade zahtjeva na institucije u Njemačkoj, poput kancelarija Ministarstva unutrašnjih poslova.
“Izdavanje viza u inostranstvu je ključni instrument kontrole useljavanja od kog ne želimo da odstupimo”, saopšteno je iz njemačkog MUP-a.
A iz ministarstva vanjskih poslova poručuju da je na njihovu ustanovu pao preveliki teret otkako je pojačana njemačka potraga za stručnjacima iz inostranstva.
“Kritika na račun ministarstva je neopravdana. Ukoliko Njemačka želi da postane moderna useljenička zemlja moraju se obezbijediti odgovarajuće birokratske strukture i u samoj Njemačkoj“, rekao je državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Mihael Rot.
Njemačka je 2016. Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Albaniju proglasila sigurnim zemljama, čime su šanse za sticanje prava na azil za građane ovih zemalja u Njemačkoj smanjene na najmanju moguću mjeru.
Istovremeno, Njemačka je olakšala pristup kvalifikovanim radnicima iz ovih zemalja svom tržištu rada.
Najviše radnih viza do sada je izdato za sektore građevinarstva, gastronomije i njege osoba.
Njemačkoj, prema procjenama Savezne kancelarije za rad, nedostaje oko 800.000 stručnih radnika.
