Novi produžeci ili tvrdi Bregzit?

Britanski parlament je treći put odbio sporazum o Bregzitu. U Briselu se razmatraju još samo dva scenarija: ili novo produženje roka ili odlazak bez dogovora. A u tom slučaju ostaje pitanje da li će London platiti ceh.

I šta sada? Donji dom parlamenta u Londonu u petak je po treći put glasao protiv sporazuma britanske Vlade i Evropske unije, ovog puta sa 344 glasa protiv i 286 za. Nije pomoglo ni što je premijerka Tereza Mej obećala ostavku i “novi početak” u slučaju prihvatanja sporazuma. Time takozvani tvrdi Bregzit postaje sve izvjesniji. Rok je za sada 12. april.

Takav ishod ne odgovara nikome u Briselu. Da su britanski poslanici prihvatili dil, Bregzit je mogao biti pomjeren do 22. maja, pred evropske izbore. Na snagu bi tada stupio prelazni period do kraja iduće godine – do tada bi Velika Britanija ostala na zajedničkom tržištu.

Iz perspektive glavnog pregovarača EU Mišela Barnijea britanska premijerka ima samo još dvije opcije: ona može u Briselu tražiti produženje pregovora i nakon 12. aprila ili pak tada njena zemlja može izaći iz EU bez ikakvog dogovora.

“Pokucaće oni na naša vrata. Spremni smo za razgovore i savjetovanje”, rekao je Barnije u Varšavi, odakle je tokom jedne posjete pratio glasanje u Londonu.

Produžeci do evropskih izbora?

Ako Britanci žele produženje roka, onda ono treba da bude prilično dugo, rekao je po ko zna koji put predsjednik Savjeta EU Donald Tusk u Briselu.

On je poslije glasanja u Londonu najavio posebni samit EU za 10. april.

Do sada je Tereza Mej odbijala da traži duže produženje roka. Naime, od 23. do 26. maja se održava glasanje za Evropski parlament – ako Britanci tada još budu u EU, onda bi morali da glasaju na tim izborima.

Sa druge strane, britanski parlament se više puta izjasnio i protiv izlaska iz EU bez ikakvog dogovora. Tereza Mej prema najavama namjerava da ostane na vodećoj poziciji u Dauning stritu 10. Rekla je da njena vlada želi da radi na “uređenom Bregzitu” te da je parlament “došao do svojih granica”.

EU očekuje da Mej na sljedećem samitu predstavi moguće rješenje.

“Moguće je da Britanci prvo dobiju kratko produženje, do 22. maja ili 30. juna”, rekao je za Dojče vele jedan diplomata u Briselu.

Kraj juna se pominje jer se Evropski parlament konstituiše tek početkom jula, ali je i taj datum pravno sporan.

“Prije nego što dopustimo da Britanci izlete iz EU uz haos, pokušaćemo da nađemo pravno utemeljeno rješenje za ovaj problem”, dodao je on.

Mišel Barnije je pak najavio da će se EU sada još intenzivnije pripremati za izlazak bez dogovora. Posebno je u fokusu granica Republike Irske i Sjeverne Irske koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Barnije je nagovijestio da bi granične i carinske kontrole u slučaju tvrdog Bregzita mogle da se obavljaju ne na samoj granici, nego dublje u teritoriji.

Barnije zapravo najavljuje neku vrstu ostanka Sjeverne Irske u carinskoj uniji sa EU, što je scenario koji London i sjevernoirski protestanti strogo odbijaju. Sa druge strane, ponovno uvođenje vidljive irsko-irske granice budi strah od novih konflikata. O tom problemu će sljedeće sedmice njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron pričati sa irskim premijerom Leom Varadkarom.

Šta je sa cehom?

Ambasadori članica pri Evropskoj uniji su još u srijedu razmatrali brojne scenarije i utvrdili da se u slučaju tvrdog Bregzita sa Britancima može razgovarati o budućim odnosima samo ukoliko London uplati ranije traženu cijenu “razvoda”. U sporazumu koji britanski parlament odbija kaže se naime da je Velika Britanija dužna 39 milijardi eura koje treba uplatiti u zajedničku kasu EU.

Kako su ustanovili ambasadori, ukoliko sedam dana nakon Bregzita ne budu stigle garancije Londona da će novac uplatiti, svi razgovori o budućim trgovinskim odnosima ostrva i kontinenta idu na led. Mnogi britanski poslanici to pak kategorički odbijaju, tumačeći da u slučaju tvrdog Bregzita njihova zemlja ne smije imati ni finansijske obaveze prema EU.

Holandski premijer Mark Rute upozorio je da je neuređeni Bregzit sada najizglednija opcija. Ipak, diplomate u Briselu pretpostavljaju da će šefovi država i vlada EU na samitu ipak pokušati da načine još koji ustupak Terezi Mej.

“Oni ne žele da budu krivci ako Britanci 48 sati nakon samita izlete iz EU”, kaže jedan diplomata upućen u razgovore.