Mađarski parlament ove sedmice razmatra prijedlog zakona o vanrednom stanju koji bi premijeru Viktoru Orbanu dao mogućnost da vlada dekretom bez jasnog vremenskog okvira što je prema kritičarima opasno naročito za slobodu štampe ali i demokratski sistem, koji je u Mađarskoj u protekloj deceniji znatno narušen, pišu svjetski mediji.
Mađarska vlada zatražila je od zakonodavaca da pooštre vanredno stanje uslijed širenja korona virusa i uvedu zatvorske kazne za one za koje se smatra da šire lažne informacije, piše Blumberg (Bloomberg) ističući da je glasanje u parlamentu planirano ove sedmice.
Premijer Viktor Orban mogao bi objaviti mjere za obuzdavanje pandemije putem dekreta sve dok vlada smatra da je to potrebno, navodi se u prijedlogu zakona objavljenom u petak. Širenje lažnih informacija koje ometaju napore vlasti nosilo bi zatvorsku kaznu od čak pet godina, dodaje Blumberg.
Potez ka suzbijanju protoka nekih informacija kritikovali su nezavisni mediji i opozicione grupe koje ocjenjuju da kabinet premijera uskraćuje detalje i pokazuje nedosljednosti u upravljanju krizama, ističe Blumberg i dodaje da je Mađarska već pod istragama Evropske unije zbog kršenja određenih evropskih normi.
Erozija slobode štampe
Mađarska vlada nastoji produžiti vanrednu situaciju na neodređeno vrijeme, zbog čega neki strahuju od neopravdanog zauzimanja vlasti i erozije slobode štampe, napisao je Asošijetid pres (The Associated Press) ističući da osim predviđene zatvorske kazne do pet godina za širenje lažnih informacija o epidemiji, nacrt zakona predviđa i kaznu zatvora do osam godina za one koji se miješaju u napore za suzbijanje širenja korona virusa.
Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović izrazila je zabrinutost zbog nedostatka “jasnog krajnjeg roka” i drugih zaštitnih mjera u predloženom zakonu, naglasivši kako je i u kriznim situacijama “potrebno poštivati Ustav, osigurati parlamentarni i sudski nadzor i pravo na informisanje”.
Reagovao je i Međunarodni institut za štampu iz Beča koji, ističe AP, smatra da je novi prijedlog Orbanove vlade prijetnja novinarima i drugima koji bi mogli biti optuženi za širenje “lažnih vijesti”, što je “korak ka potpunoj kontroli informacija i daljnjem suzbijanju sloboda štampe u zemlji”.
“Iako su u pandemiji možda neophodna ograničenja individualnih sloboda, sve takve mjere moraju biti neophodne, proporcionalne, privremene i ograničene za rješavanje trenutne zdravstvene krize – kriteriji za koje se čini da mađarski prijedlozi ne ispunjavaju”, navodi se u saopštenju Instituta koji ukazuje na napore mađarske vlade u uklanjanju slobode štampe od Orbanovog povratka na vlast 2010. godine.
Premalo testiranja
Zbog širenja korona virusa mađarska vlada je 11. marta proglasila vanredno stanje koje je vrijedilo 15 dana i sada želi da ga produži, piše agencija Rojters (Reuters) i dodaje da su opozicione stranke u subotu zatražile obuhvatnu raspravu o prijedlogu zakona prije nego parlament održi sjednicu.
Ministarka pravde Judit Varga u petak je predala nacrt zakona parlamentu koji će vanredne situaciju produžiti na neodređeno vrijeme pojasnivši da je cilj prijedloga zakona da omogući vladi da “kreira i održi svoje posebne odredbe na snazi” čak i ako parlament ne održi sjednicu zbog korona virusa tokom 2020. godine.
Prijedlog je izrazio zabrinutost jer će dati praktično neograničene ovlasti vladi bez jasnog vremenskog okvira, ističe budimpeštanska nevladina organizacija Politički kapital.
Kao mjere ograničenja Orban je zatvorio škole, granice za strane državljane i ograničio radno vrijeme prodavnica i restorana. Broj potvrđenih slučajeva u ponedjeljak je bio 167, a sedam osoba je umrlo. Dio razloga za niže brojke mogao bi biti mnogo niži nivo testiranja, ističe Rojters napominjući da je Mađarska – s oko 10 miliona stanovnika – do sada testirala samo oko 4.000 ljudi.
Rojters podsjeća da je 2015. godine, tokom vrhunca migrantske krize, Mađarska proglasila vanredno stanje zbog masovne migracije i koja je na snazi od tada, iako je broj migranata koji dosegnu mađarsku ogradu na južnoj granici opao.
Pandemija i migracije
Iako mađarska vlada kaže da je novi zakon neophodan odgovor na korona virus, kritičari ga označavaju opasnim i podložnim zloupotrebi plašeći se da bi to Orbanu dalo mogućnost da vlada dekretom bez jasnog krajnjeg roka, ukazuje Gardijan (The Guardian).
U nedjelju su četiri mađarske nevladine organizacije, uključujući Helsinški odbor, pozvale vladu da hitnim mjerama dostavi klauzulu o krajnjem roku.
“Ne možete imati potpuno neograničen mandat za vladu”, rekla je Marta Pardavi, kopredsjedavajuća mađarskog Helsinškog odbora ocjenjujući kako sadašnji nacrt “u osnovi daje karte za neograničeni mandat”.
Vladi je potrebno četiri petine glasova da donese zakon u ovoj sedmici, ali ako ne dobije podršku opozicionih stranaka, može proći sedam dana kasnije s dvotrećinskom većinom, koju Orbanova stranka Fides ima u parlamentu.
Dio alarma je nastao zbog Orbanove politike u protekloj deceniji, dodaje Gardijan naglasivši da su kritičari i čuvari demokratije optužili njegovu vladu da umanjuje demokratske norme i narušava vladavinu zakona.
Posljednjih nekoliko godina, dodaje Gardijan, Orban je upravljao na izrazito nacionalističkoj platformi za borbu protiv migracija, koje je već doveo u vezu sa širenjem virusa izjavivši ranije ovog mjeseca: “Vodimo rat na dva fronta, jedan front se zove migracije, a drugi pripada korona virusu. Postoji logična veza između to dvoje, jer se šire kretanjem”.
Pokriće za represivne akcije
Vlade širom svijeta sprovode razne mjere za zaustavljanje širenja bolesti uvodeći ograničenja kako bi se smanjio broj putovanja, istovremeno se zalažući za nabavku medicinskih potrepština i bolničkih kreveta. No, čini se da neki lideri iskorištavaju pandemiju za svoje političke ciljeve, piše u svojoj analizi Vašington post (The Washington Post) ukazujući na primjere u Izraelu, Boliviji, arapskim monarhijama, Rusiji, SAD i Mađarskoj.
Osvrčući se na novi prijedlog Orbanove vlade, kritičari upozoravaju da je to tek zadnja subverzija Orbanovog višedecenijskog preuzimanja demokratskog sistema u zemlji.
“Korak po korak, vladajuća većina ugasila je profesionalnu, organizacijsku i finansijsku autonomiju javnih institucija, istovremeno postavljajući takve mehanizme kontrole koji osiguravaju moć premijera da odlučuje u svim značajnim oblastima politike”, napisao je David Vig, direktor organizacije Amnesti Internešenel (Amnesty International) u Mađarskoj.
Iako su brige za javno zdravstvo i dalje najvažnije, analitičari sve više upozoravaju na rizik od erozije vladavine zakona, ukazuje Vašington post napominjući da je u pismu objavljenom prošle sedmice grupa UN-ovih stručnjaka za ljudska prava objavila podsjetnik vladama da “bilo koji hitni odgovori na korona virus moraju biti proporcionalni, potrebni i nediskriminatorni”.
“Proglašenja vanrednog stanja usljed epidemije [korona virusa] ne bi se trebale koristiti kao osnova za ciljanje pojedinih grupa, manjina ili pojedinaca”, navodi se u njihovoj izjavi. “Ne bi trebale funkcionisati kao pokriće za represivne akcije pod krinkom zaštite zdravlja niti bi se trebale koristiti za utišavanje rada zaštitnika ljudskih prava.”
