Evropa

Politico: Četrnaest žena koje bi mogle da preuzmu EU

Merkel

S porastom svijesti o položaju žena, zahvaljujući kampanjama poput #MeToo, inicijative kao što je Briselski spisak ili demonstracija građana protiv autoritarnih vlada, kao i obećanjem predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska da će se težiti većoj jednakosti u izboru kandidata za visoke pozicije u EU, Politico.eu sastavio je listu 14 žena koje bi mogle da „preuzmu Evropsku uniju“.

Prva na listi je svakako Angela Merkel, za koju Politico.eu piše da, iako „Kraljica Evrope“ napušta mjesto njemačke kancelarke 2021. godine, nije velika vjerovatnoća da će se prihvatiti posla vođenja Evropske komisije ili Savjeta EU. Ona je podržala Manfreda Vebera, glavnog kandidata EPP za predsjednika Komisije, mada njeno ime nastavlja da iskače kada se pokrene pitanje visokih pozicija u EU, pogotovo jer je poznato da je njen vatreni pristalica Martin Zelmajer, generalni sekretar Komisije, navodi Politico.eu.

Kao potencijalnu zamjenu za predsjednika Savjeta EU Donalda Tuska, Politico.eu navodi aktuelnu predsjednicu Litvanije Daliju Gribauskajte, nazivajući je jednom od najiskusnijih političarki u EU. Ona, međutim, ne pripada nijednoj većoj evropskoj partiji, nije mnogo poznata van Brisela i Litvanije, a nema ni podršku Višegradske grupe, što umanjuje šanse za novu poziciju.

Margaret Festager iz danske Socijal-liberalne partije za mnoge progresivne eurokrate iz Brisela prvi je izbor za šefa Komisije, piše Politico.eu. Kao njena snaga, navode se umješnost u odnosima s tehnološkim gigantima SAD poput „Epla“ i „Gugla“, kao i podrška iz partije mađarskog premijera Viktora Orbana Fides, ali se ne čini vjerovatnim da će je njena rodna Danska nominovati za ovu poziciju.

Politico.eu je na listu stavio i Kristalinu Georgievu, ekonomistu iz Bugarske, navodeći da je ona među rijetkim „dostupnim“ kandidatima iz istočne Evrope i da je veoma poštovana u Briselu.

Kao sljedeća potencijalna kandidatkinja pominje se Kristin Lagard, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i pred svake evropske izbore, konstatuje Politico.eu. Iako je prošle godine za „Fajnenšel tajms“ izjavila da nije zainteresovana za taj posao, mnogi zvaničnici i dalje smatraju da bi ona trebalo da svoje iskustvo stavi u službu EU.

Natali Luazo, koja se priključila Emanuelu Makronu u trci za predsjednika Francuske, iako nema praktično iskustvo, pominje se kao potencijalna predsjednica Evropskog parlamenta. Ona će, međutim, morati da se takmiči sa Gajom Ferhofstatom, koji se kandidovao za predsjedavajućeg Komisije 2004. i 2014. i bio je veoma zapažen kao koordinator Bregzita u Parlamentu.

Za Majrid Mekginis Politico.eu piše da je već bacila oko na poziciju predsjednice Evropskog parlamenta. Kao irska potpredsjednica Parlamenta i članica EPP-a, Mekginis ima profil koji je automatski čini vodećom kandidatkinjom za tu poziciju, budući da ima podršku svoje vlade i da se mnoge zemlje solidarišu sa Irskom zbog Bregzita. I njen protivkandidat će, međutim, biti Ferhofstat.

Bivša premijerka Danske Hele Torning Šmit još jedno je ime koje stalno „iskače“ u Briselu. Politico.eu navodi da kao bivše članica Evropskog parlamenta ima iskustvo potrebno za predsjedavanje Savjetu ili Komisiji. Torning je i sama izjavila da je vrijeme za više žena i „pravih evropskih“ Skandinavaca na najvišim položajima u EU.

Kao potencijalne komesarke, na listi stoje i njemačka ministarka pravde Katarina Barli iz Socijaldemokratske partije, Vera Jourova, evropska komesarke za pravdu, koja ima podršku češkog premijera Andreja Babiša da ostane na toj poziciji, Beata Sidlo, bivša premijerka Poljske, konzervativna katolkinja koja se kandiduje na listi vladajuće partije Zakon i pravda, te Nadia Kalvino, španska ministarka ekonomije i „briselska insajderka“.

Ostala imena na listi su socijalistička portugalska ministarka Maria Manuela Leitao Markes i mađarska ambasadorka u Španiji Eniko Đori, na listi vladajućeg Fidesa.

Send this to a friend