Problemi sa špijunima između Češke i Rusije i navodni plan o trovanju

Sumnjivi ruski obavještajni agent je navodno došao u češku prijestonicu sa smrtonosnom misijom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Imao je zadatak da ubije trojicu lokalnih čeških zvaničnika, uključujući gradonačelnika Praga Zdeneka Hriba, prenosi češki istražni nedjeljnik “Respekt”.

Svaki od trojice preduzeo je ili podržao korake koji su naljutili Moskvu, uključujući uklanjanje statue kontroverznog sovjetskog generala i imenovanje trga ispred ruske Ambasade u Pragu po ubijenom kritičaru Kremlja Borisu Nemcovu.

Jedna od navodnih meta, Ondrej Kolar, okružni gradonačelnik u Pragu, bio je direktan, rekavši da su mu češke vlasti poručile da je Rus poslan da “likvidira” njega i još dvojicu.

Po dolasku osumnjičeni obavještajni agent odvezen je do ruske ambasade u stambenoj četvrti Praga prekrivenoj lišćem, prenosi Respekt, koji je pokrenuo priču 26. aprila.

Respekt je napisao da je ruski državljanin ušao u zemlju s koferom u kojem se nalazio otrov ricin. Taj je kofer mogao izbjeći carinsku inspekciju prema diplomatskom protokolu.

Nekoliko je drugih detalja u izvještaju Respekta koji su, međutim, izazvali gnjev u Pragu i poricanja u Moskvi, koja je u prošlosti optuživana za slične zavjere uključujući trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja Škripalja, 2018. godine u Britaniji.

Češki premijer Andrej Babiš rekao je da “nije prihvatljivo – ako je to istina – da strane države preduzimaju akcije protiv naših građana ovdje”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je izvještaje, rekavši da “izgledaju kao novinarske patke”.

Ruski “špijunski rat”

Ali zapadni obavještajni stručnjaci smatraju navodnu zavjeru mogućom, pogotovo zbog broja ruskih špijuna za koje je prijavljeno da djeluju izvan Češke.

Za Džona Šindlera (John Schindler), stručnjaka za sigurnost i bivšeg analitičara Agencije za nacionalnu bezbjednost i službenike kontraobavještajne službe, skandal s ricinom označio bi opasnu eskalaciju špijunskih aktivnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina na Zapadu.

“Ruske obavještajne službe osjećaju se sigurno djelujući vrlo agresivno u Pragu, i sam sam iskusio njihov grub tretman tamo, ali stvar s ricinom je luda, suluda čak i za Kremlj. Putinove rukavice su već skinute”, kazao je Šindler za RSE.

Putin je 2006. pokrenuo svoj “špijunski rat” protiv NATO-a i Evropske unije, postepeno povećavajući broj špijuna koji djeluju u inostranstvu, rekao je Šindler.

“Sada su kadrovi ruskih špijuna u zemljama NATO-a veći nego čak i u najgorim danima hladnog rata, a u Pragu ih ima više nego možda bilo gdje drugdje na Zapadu”, napisao je Šindler u članku iz 2017. u Observeru.

Već godinama češka kontraobavještajna služba BIS objavljuje izvještaj po izvještaj upozoravajući na prijetnje koje predstavljaju ruski špijuni.

BIS je rekao da su na češkoj teritoriji otkrivene sve ruske obavještajne službe, uključujući rusku Obavještajnu službu (SVR), Vojnu obavještajnu službu (GRU), kao i odjeljenja Federalne službe bezbjednosti (FSB).

BIS i drugi bezbjednosni stručnjaci složili su se da je ruska ambasada u Pragu, s procijenjenih 140 članova osoblja, košnica ruske špijunske aktivnosti.

“Dugoročni sigurnosni problem ostaje predimenzionirana ruska diplomatska misija u Češkoj, koja predstavlja sve veću prijetnju češkim državljanima koji stupaju u kontakt s obavještajnom službom strane sile”, navodi BIS u svom posljednjem godišnjem izvještaju objavljenom u novembru 2019.

“Ruska ambasada ostaje ključno mjesto za mnoge njihove aktivnosti u Evropi,” izjavio je u telefonskom razgovoru s RSE Ladislav Stiča, portparol BIS-a.

David Štulik, viši analitičar praškog Evropskog centra za bezbjednosne politike sa sjedištem u Pragu, rekao je da poslovanje pod diplomatskim pokrićem “uvelike olakšava” rusku špijunažu.

“Podrivaju naše institucije, prikupljaju informacije i čine Republiku Češku faktički bazom ruskih obavještajnih službi za šengensko područje”, objasnio je Štulik, pozivajući se na bezviznu putničku zonu EU.

Osoblje ambasade

Nakon otkrića iz izvještaja Respekt, češki Senat za vanjske poslove u osudi navodne zavjere takođe je pozvao na akciju vlade da smisli plan za smanjenje broja deklarisanih ruskih diplomata u zemlji.

Posljednji put kada je Češka protjerala bilo kakve ruske diplomate, bilo je 2018. godine zbog trovanja Škripalja nervnim agensima. Prag je izbacio trojicu zaposlenih u ruskoj ambasadi kao dio koordinisanog zapadnog odgovora.

S više od 150 ruskih diplomata koje se protjerani iz dvadesetak država, to je bio najveći talas protjerivanja nakon hladnog rata. Rusi su kao odgovor najavili vlastita protjerivanja.

Kasnije iste godine, češki ministar vanjskih poslova Tomas Petricek u novembru je za češku TV rekao da su Prag i Moskva razgovarali o smanjenju osoblja ruske ambasade. Petriček je rekao da bi taj broj trebao “odgovarati broju stanovnika i važnosti države”.

Ruska ambasada u Pragu, međutim, brzo je izdala demant. Tada je ambasada putem Tvitera (Twitter) saopštila da nema “intenzivni dijalog” s Pragom oko mogućeg smanjenja diplomatskog osoblja. Naveli su da do takvih razgovora ne samo da “nije došlo”, već i da do njih “neće” ni doći.

Stiča je odbio reći da li je BIS preporučio vladi da zatraži smanjenje zaposlenika, naglasivši da je češka kontraobavještajna agencija više puta isticala veliki broj Rusa s diplomatskim statusom u zemlji.

“To nije odluka za nas. To je politička odluka”, rekao je Stiča.

Nedostaje politička hrabrost?

Jakub Janda, izvršni direktor Centra evropskih vrijednosti sigurnosne politike, rekao je da sumnja da postoji politička volja u Češkoj za preduzimanje drastičnih mjera sličnih onima koje je preduzimala Britanija u prošlosti kako bi se zemlja otarasila sovjetskih ili ruskih špijuna.

“Britanija je 1970-ih prekinula gotovo sve špijunske mreže KGB-a u toj državi, protjeravši gotovo svo diplomatsko i obavještajno osoblje”, rekao je Janda za List.cz 2018. godine.

“Mogli bismo praktično protjerati svo diplomatsko i obavještajno osoblje u Češkoj, na što bi Moskva uzvratila”, kazao je Janda. “Osim toga, razbili bismo većinu ruskih špijunskih mreža u Češkoj, što je glavni cilj takvog poteza. Međutim, za to je potrebna politička hrabrost vlade, koja danas zavisi o Rusiji preko predsjednika i komunista.”

Smatra se da je češki predsjednik Miloš Zeman imao bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, doveo u pitanje tačku sankcionisanja Rusije zbog njene podrške separatističkom sukobu u istočnoj Ukrajini i moskovske aneksije Krima.

Češki strah od uzvratnih poteza – da bi Rusija smanjila broj osoblja češke ambasade u Rusiji ako bi Prag pokrenuo akcije protiv ruske diplomatske misije u Češkoj – možda će kočiti Češku od preduzimanja akcija, objasnio je Štulik.

“Češka Republika ima svoje interese u Rusiji: ekonomske, ali i održavanje grobova čehoslovačkih legionara”, dodao je Stulik, pozivajući se na Čehe i Slovake koji su se borili u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata i u Ruskom građanskom ratu na strani Bijele armije.

Međutim, Šindler je rekao da navodni zaplet s ricinom može poslužiti kao buđenje češkim političkim liderima. “BIS, iako je preplavljen skalom prijetnje ruske obavještajno bezbjednosne agencije, razumije uloge i radi protiv toga, ali Zeman i ostali nisu oduševljeni ovdašnjim pritiskom na Kremlj”, objasnio je Šindler u komentarima e-poštom.

“Incident s ricinom je toliko drzak, poput napada Novičokom u Velikoj Britaniji, da se možemo nadati promjenama. Možda”, kazao je Šindler.