Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je 30. decembra da očekuje da kineski predsjednik Xi Jinping doputuje u državnu posjetu Rusiji na proljeće 2023. godine što bi predstavljalo javno iskazivanje solidarnosti Pekinga usred ruskog rata u Ukrajini.
Iako su zapadne zemlje Rusiji uvele sankcije bez presedana, Kina se suzdržala od osude Moskve. Međutim, Peking je do sada pazio da ne pruži onu vrstu direktne materijalne podrške koja bi mogla izazvati sankcije Zapada protiv Kine.
U zanosnim uvodnim napomenama sa video konferencije između dva lidera emitovane na državnoj televiziji, Putin je takođe rekao da ima za cilj jačanje vojne saradnje sa Kinom, piše Reuters.
Putinova izjava, koja je trajala oko osam minuta, naglasila je dramatični zaokret Rusije od zapadnih sila koje su je ekonomski i politički izopćile zbog njenih akcija u Ukrajini, i dale Ukrajini oružje, ka udvaranju rastućoj globalnoj moći dugogodišnjeg rivala Kine.
“Očekujemo vas, dragi predsjedniče, dragi prijatelju, očekujemo vas sljedećeg proljeća u državnoj posjeti Moskvi”, rekao je Putin Siju. “Ovo će pokazati cijelom svijetu snagu rusko-kineskih veza po ključnim pitanjima.”
Putinove primjedbe bile su u suprotnosti sa daleko kraćom izjavom Xija, koji nije spomenuo posjetu Moskvi, prema službenom prijevodu na ruski.
Njih dvojica su u februaru potpisali strateško partnerstvo “bez ograničenja”, na osnovu zajedničkog nepovjerenja prema Zapadu, nekoliko dana prije nego što je Rusija poslala svoje oružane snage u Ukrajinu u, kako ona naziva, “specijalnoj vojnoj operaciji”.
Putin je rekao Xiju u petak: “Vi i ja dijelimo iste stavove o uzrocima, toku i logici tekuće transformacije globalnog geopolitičkog pejzaža, suočenog sa neviđenim pritiskom i provokacijama sa Zapada.”
Otkako su evropske zemlje prekinule veze s Rusijom zbog invazije, Rusija je pretekla Saudijsku Arabiju kao najveći kineski dobavljač sirove nafte.
U petak je rusko ministarstvo finansija udvostručilo maksimalni mogući udio kineskog juana u svom Fondu nacionalnog bogatstva (NWF) na 60 posto, dok Moskva pokušava okončati ovisnost o “neprijateljskim” nacijama, uključujući Sjedinjene Države, članice Evropske unije, Britaniju i Japan.
Moskva je takođe javno podržala Xijev stav o Tajvanu i optužila Zapad da pokušava da izazove sukob oko statusa samoupravnog ostrva, za koje Kina tvrdi da je njeno.
Međutim, Xi je s vremena na vrijeme djelovao hladnokrvno u pogledu ruske invazije na Ukrajinu. Kina se uzdržala od osude, umjesto toga naglašavajući potrebu za mirom, ali je Putin u septembru javno priznao da je njegov kineski kolega “zabrinut” zbog ruskih postupaka.
Iako je Xi Putina nazvao “dragi prijatelj”, njegova uvodna izjava, oko četvrtine dužine Putinove, bila je daleko suzdržanija u tonu.
On je, međutim, rekao da je Kina spremna da poveća stratešku saradnju sa Rusijom u kontekstu, kako je rekao, “teške” situacije u svijetu uopšte.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da još nije određen datum Xijeve posjete.
