Evropa

Ruski Vrhovni sud odbacio žalbu antiratnog kandidata na diskvalifikaciju za učesće na izborima

Foto: AFP/Vera Savina

Vrhovni sud Rusije u srijedu je odbacio posljednju žalbu antiratnog predsjedničkog kandidata Borisa Nadeždina na odluku Centralne izborne komisije (CIK) da mu onemogući učešće na predsjedničkim izborima sljedećeg mjeseca.

Šezdesetogodišnji akademik i bivši poslanik, rođen u Uzbekistanu, uložio je žalbu na konačnu odluku Centralne izborne komisije da mu onemogući učešće na izborima od 15. do 17. marta, prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.

CIK, koji rutinski odbija da registruje potencijalne opozicione kandidate pod izgovorom da su predali nedovoljan broj validnih potpisa, diskvalifikovao je hiljade potpisa koje su Nadeždinovi predstavnici sakupili širom zemlje da bi dostigli prag od 100.000 potpisa koliko je potrebno da se registruje kandidatura.

“Vrhovni sud Ruske Federacije odbio je da prihvati moj tužbeni zahtjev za osporavanje odbijanja registracije. Uložiću žalbu na odluku u roku od pet dana. Sud će 26. februara razmatrati žalbe na prva dva tužbe”, naveo je Nadeždin u objavi na Telegramu.

Isti sud je prošle nedjelje odbacio dvije druge žalbe koje je podnio na odluke CIK-a u vezi s prikupljanjem potpisa. Na odluku donijetu u srijedu može se uložiti žalba Odboru za žalbe Vrhovnog suda.

Prva žalba se odnosila na obrazloženje CIK-a da je odluku zasnovao na činjenici da su mnogi Nadeždinovi predstavnici koji su prikupljali potpise imali punomoćja ovjerena kod notara u regionima u kojima nijesu prikupljali potpise.

Nadeždin insistira da je CIK zloupotrijebio svoja ovlašćenja jer nijedan ruski zakon ne kaže da punomoćja sakupljača potpisa moraju biti ovjerena kod notara u regionima u kojima se potpisi prikupljaju.

U drugoj žalbi, Nadeždin je doveo u pitanje dokumenta CIK-a o provjeri potpisa njegovih pristalica, navodeći da CIK nije priložio pisane zaključke stručnjaka za rukopis u protokole o kontroli potpisa.

Nadeždin, kojeg je za kandidata predložila stranka Građanska platforma, jedini je političar s predsjedničkim ambicijama koji je javno osudio rusku invaziju na Ukrajinu i kritikovao aktuelnog predsjednika Vladimira Putina.

Izbori u Rusiji su pod strogom kontrolom Kremlja i nijesu ni slobodni ni pošteni, ali ih vlada smatra neophodnim da bi stvorila osjećaj legitimnosti.

Izbore prate isključivanje opozicionih kandidata, zastrašivanje birača, ubacivanje glasačkih listića u kutije i druga sredstva manipulacije.

Čvrsta vlast Kremlja nad ruskom politikom, medijima, organima reda i drugim polugama moći znači da će Putin, koji je vladao Rusijom kao predsjednik ili premijer od 1999. godine, sigurno pobediti, osim ako ne dođe do nekog velikog neočekivanog razvoja događaja.

Međutim, iznenađujuća podrška malo poznatom Nadeždinu, čija platforma navodi da je invazija na Ukrajinu bila “fatalna greška” i koji optužuje Putina da vuče Rusiju u prošlost umjesto da gradi održivu budućnost, komplikuje ambiciju Kremlja da ojača percepcije Putinovog legitimiteta.

Političari za koje se očekivalo da će biti glavni Putinovi rivali na izborima su ili zatvoreni ili su pobjegli iz zemlje iz straha za svoju bezbjednost.

Alekseju Navaljnom, vodećem opozicionom lideru koji je pokušao da se kandiduje protiv Putina 2018. godine, CIK je onemogućio učešće na izborima zbog osude u slučaju prevare, što se naširoko smatra politički motivisanom osudom.

Navaljni je umro u zatvoru 16. februara nakon što se navodno srušio dok je izlazio iz ćelije. Vlasti nijesu dale zvaničan uzrok smrti, koje su odbile da predaju tijelo porodici pod obrazloženjem da su potrebne dvije nedjelje da ispitaju “hemijsku forenziku”.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Istorija uči
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Istorija uči
Gost
Istorija uči

Zapanjujuća je sličnost sa Hitlerovim nacističkim režimom u Njemačkoj 30-ih godina. Pobijedio je na izborima, pohapsio opozicione političare, uzdigao Njemačku u svakom smislu i onda sve zapalio.

Send this to a friend