Slovenija će, uprkos rezervama koje je prije sedam dana javno izjavila u vezi s globalnim dogovorom UN-a o regularnim migracijama, učestvovati na konferenciji u Marakešu u decembru, potvrdio je nakon redovne sjednice Vlade u četvrtak ministar spoljnih poslova Miro Cerar.
“Slovenija će u Marakešu učestvovati prilikom prihvatanja dogovora UN-a o migracijama”, kazao je nakon sjednice vlade Cerar, dodavši da je predviđena tzv. Marakeška deklaracija politički dokument koji od država koji se deklaraciji pridruže ne zahtijeva promjene nacionalnog zakonodavstva, a dopušta da svaka država i dalje očuva “punu suverenost” kad je riječ o njenoj imigracijskoj politici.
Odbacujući kritike opozicije kako se predviđenom deklaracijom iz Marakeša ukida razlikovanje između zakonitih i nezakonitih migracija te briše razlika između izbjeglica i ekonomskih migranata, Cerar je rekao da je globalni dogovor UN-a o regularnim migracijama pozitivan korak, prenosi Hina.
Između ostalog, on nam omogućava da zajedno s drugima sprječavamo ilegalne migracije kojima smo svjedočili 2015. godine u vrijeme velike migracijske krize, dodao je slovenački ministar spoljnih poslova.
Cerar: Ne nasijedajte na zastrašivanje migrantima
Prema Cerarevim riječima, globalni dogovor ne stvara ni novu kategoriju migranata, kako to tvrdi desna opozicija u Sloveniji, niti uspostavlja migracije kao pitanje ljudskih prava, a pritom jasno dijeli legalne migracije od ilegalnih.
Budući da opozicija, koja se protivi odlasku slovenskih predstavnika na konferenciju u Marakešu, želi da se zemlja povuče iz dogovora i tvrdi da o njemu “javnost nije bila obaviještena”, Cerar je kazao da poziva javnost da ne nasijeda na zastrašivanje migrantima koje desna politika podstiče iz unutašnjopolitičkih razloga i da su njeni argumenti bez realne i istinite osnove.
Globalni dogovor o sigurnim, reguliranim i zakonitim migracijama, što je službeni naziv dokumenta koji je donešen na nivou UN-a u julu, a trebao bi biti potvrđen u Marakešu, definiše 23 cilja u procesu sigurnijeg i uređenijeg protoka ljudi.
U Marakešu bi trebao biti potvrđen aklamacijom i države koje mu pristupaju neće ga potpisivati. Slovenačka vlada prošle nedjelje je najavila da će o dokumentu još jednom raspravljati zbog “promijenjenih” okolnosti, pri čemu se pozivala na činjenicu da se je s dokumentom složila prethodna, a ne sadašnja vlada, te da je više zemalja iz srednje i istočne Evrope, među njima i Austrija kao predsjedavajuća EU-om, u međuvremenu iz dogovora istupilo ili najavilo jake rezerve na njegovo provođenje.
Na zahtjev slovenačke opozicije, koju čine tri stranke desnice, idućeg utorka će o dokumentu raspravljati i parlament. Vlada, međutim, nije danas prihvatila prijedlog ministarke i bivše premijerke Alenke Bratušek da, umjesto danas, odluku u vezi s Marakeškom deklaracijom vlada donese sljedeće nedjelje, nakon što parlament o tome bude održao raspravu, kako se ne bi dalo povoda desnici da to pitanje koristi u političkoj kampanji protiv vlade.
Junker: Da su pročitali, ne bi se povukli
U ponedjeljak se Bugarska pridružila rastućem broju članica Evropske unije koje se protive Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama.
Poljska, Češka, a sada i Bugarska, takođe ne namjeravaju potvrditi Marakešku deklaraciju, a i Vlada Austrije donijela je odluku o povlačenju te zemlje iz globalnog kompakta Ujedinjenih nacija o migrantima.
Portparol EK-a Margaritis Šinas je, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše rastući broj zemalja članica koje ne prihvataju Globalni kompakt, citirao predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera, koji je u Berlinu izjavio da “one zemlje koje su napustile kompakt ne bi to učinile da su ga pročitale”.
