U interesu Evropske unije je što skoriji početak pregovora sa SAD kako bi se izbjegao trgovinski rat. Nakon što su države-članice dale zeleno svjetlo, evropska komesarka Cecilija Malmstrom nada se uspjehu, piše Dojče vele.
To je situacija u kojoj su na dobitku obje strane, rekla je evropska komesarka za trgovinu Cecilija Malmstrom u vezi s početkom pregovora s američkom vladom o smanjenju carina. Prošlog ljeta, predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker uspio je da postigne “čudo u Vašingtonu” kada je, nakon zajedničkog sastanka, Donald Tramp odložio povećanje carina na izvoz evropskih automobila.
U međuvremenu je retorika američkog predsjednika ponovo postala agresivnija – zato je krajnje vrijeme da se potraže rješenja.
Nema ponovnog uvođenja TTIP
Iako je Evropska unija zadužena za sklapanje trgovinskih sporazuma svih država-članica, njoj je za to potreban specijalni mandat koji mora biti usvojen odlukom većine. Komesarka Malmstrom dobila ga je u ponedjeljak (15.4).
“To je vrlo ograničen nalog”, objasnila je.
Predviđeni sporazum trebalo bi da bude ograničen na industrijsku robu i pojednostavljenje provjera usklađenosti uvezene robe, kako bi se olakšao život preduzećima s obje strane Atlantika. Izostavljeni su poljoprivredni proizvodi i javni tenderi, naglašava Malmstrom.
Stručnjaci pak očekuju da će takav dogovor donijeti prednosti za obje strane: izvoz iz EU u SAD mogao bi da poraste za osam odsto, a u suprotnom smijeru se računa s povećanjem od devet procenata.
Malmstrem ističe: “Ovo nije uvođenje TTIP, taj sporazum ostaje na ledu”.
TTIP (Transatlantsko trgovinsko i investiciono partnerstvo) je 2017. godine, poslije talasa protesta širom Evrope, prestao da bude tema kada je, nakon inauguracije Donalda Trampa, postalo jasno da su sukobi između dvaju strana postali nepremostivi.
Sada bi ograničeni okviri trebalo da omoguće kompromise. Cilj EU jeste prije svega smanjenje carina, poput onih za motorna vozila i automobilske dijelove.
Francuska se protivi
Francuska je jedina država-članica Evropske unije koja se trenutno protivi otvaranju pregovora. Pariz to zvanično opravdava izlaskom američke vlade iz Pariskog sporazuma o klimi. Organizacije za zaštitu životne sredine takođe su se pridružile tom otporu, ističući: Evropa se u ovom slučaju mora pokazati principijelnom i, kao što je dogovoreno, ne bi trebalo da pregovara s takvim državama.
U stvari, u slučaju francuske vlade, vjerovatno je riječ o strahu od predstojećih evropskih izbora. Stranke na ljevici i ekstremnoj desnici mogle bi da iskoriste trgovinske pregovore sa SAD kako bi podstakle nezadovoljstvo predsjednikom, a time i nove demonstracije. I svejedno šta se nalazi u pregovaračkom mandatu, sama tvrdnja da bi moglo da dođe do nekakvog novog TTIP može biti dovoljna da mnogi Francuzi ponovo izađu na ulice.
Socijaldemokrate u Evropskom parlamentu takođe kritikuju.
“Ulazak u trgovinske pregovore pri trenutnoj klimi je neprihvatljiv”, objašnjava izvjestilac parlamentarnog Odbora za trgovinu Bernd Lange.
“Trampova administracija ne ulaže nikakve napore da razmotri svoje nelegalne carine za aluminijum i čelik. Sve glasnije su prijetnje američkog predsjednika da će nametnuti i nelegalne carine na automobile, a u sporu oko Erbasa iz Vašingtona se čuju ekstremno agresivni tonovi.”
Evropski parlament se zbog te kritike ni nakon dugih rasprava nije složio o pozitivnom glasanju za novi krug trgovinskih pregovora sa SAD. Mandat za pregovore na početku daju države-članice, ali za njihove rezultate važno će biti odobrenje Parlamenta.
Najprije odrediti datum početka
“Mi još uvijek nemamo datum”, priznaje Cecilija Malmstrom koja će sada stupiti u kontakt sa svojim kolegom, američkim ministrom trgovine Robertom Lajthizerom.
Na pitanje o izgledima za uspjeh, ona je uzdržana.
Poznato je da američki Kongres, istakla je, u trgovinske pregovore sa EU želi da uključi i poljoprivredu, ali to za Evropljane nije predmet rasprave.
Inače, Malmstrom se oslanja na brz uspjeh, ističući da postoje osjetljiva područja. Ipak, polazi od toga da se do početka novembra može postići rezultat, tj. prije nego što novoizabrana Evropska komisija stupi na dužnost.
Brzina bi mogla da bude odlučujući faktor, jer nakon nedavnih Trampovih prijetnji, Evropljani pripremaju nove kontramjere protiv najavljenih američkih carina na desetine proizvoda iz EU. Još tokom ove nedjelje u Briselu bi trebalo da bude objavljena lista tih predloženih kontramjera. Evropska unija se ipak nada da će se novim sporazumom s Vašingtonom izbjeći mogući carinski rat.
