Turska opozicija u uzletu, Erdogan pod pritiskom

Vladajuća stranka u Turskoj, AKP, predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, navikla je na uspjeh. Ali sada se, nakon gotovo dvije decenije neprikosnovene vladavine i dominacije turskom politikom, nalazi u neuobičajenoj situaciji: njihova koaliciona vlada s ultra-nacionalističkom strankom MHP u posljednje vrijeme izgubila je podršku dobrog dijela biračkog tijela. To potvrđuju istraživanja gotovo svih važnijih turskih instituta za demoskopiju.

Glavni razlog za gubitak popularnosti je ekonomska kriza, ali i kriza valute koja traje već duže vrijeme. Nekoliko političkih odluka donijetih u posljednje vrijeme, poput sniženja kamata Turske centralne banke, snažno su uticale na pad vrijednosti turske lire. Početkom godine za dolar se plaćalo šest, a danas dolar vrijedi osam turskih lira. Neki ekonomisti, poput Stiva Hankea s američkog univerziteta Džon Hopkins, vjeruju da je inflacija još i veća. Turska vlada je u septembru stopu inflacije procjenjivala na 11,75 odsto, ali Hanke za DW kaže da smatra da ona iznosi 37 procenata.

Sumnje u zvanične korona-podatke

Uz nezadovoljstvo ekonomskom situacijom širi se i nepovjerenje u vladu kada je u pitanju upravljanje korona-krizom. Nedavno se otkrilo da je Ministarstvo zdravlja manipulisalo brojevima zaraženih. Tako je ministarstvo u korona-slučajeve ubrajalo samo one kod kojih su simptomi bili vidljivi, što je uljepšavalo statistike.

U takvoj atmosferi opozicija skuplja bodove. U njenu korist ide i činjenica da je opozicioni blok jedinstven kao nikada do sada. Najveća opoziciona stranka, socijaldemokratska CHP, pokušava da pod sloganom „Vladati s prijateljima“ pridobije veoma različite snage, kao što je ultra-nacionalistička IYI, ali i ljevičarska HDP. Cilj je: preuzimanje vlasti na sljedećim izborima.

Erdoganov partner kao cilj napada

Predsjednik CHP Kemal Kiličdaroglu želi da iskoristi povoljan trenutak i insistira na prijevremenim izborima. Obrativši se nedavno Devletu Bahčeliju, predsjedniku MHP koja vlada sa Erdoganovom partijom, Kiličdaroglu je izjavio da je Turske trenutno bez vlade. „Spas ove zemlje je u što bržem održavanju izbora. Ako volite ovu zemlju, sjutra ujutro ćete sići s vlasti i reći: Dosta je bilo!“

Javnost je nakon toga počela da spekuliše o razlozima tog direktnog napada na MHP. Ozgur Ozel, potpredsjednik poslaničke grupe socijaldemokrate za DW objašnjava da postoje dobri razlozi za napade na MHP. „Ta stranka je najavila da će smanjiti nezaposlenost, ali je ona porasla“. Opozicioni političar spominje i „čudovište inflacije koje je napalo zemlju“. Zato su, kaže Ozel, prijevremeni izbori „jedino rješenje“.

Taktika CHP je očigledna: pritisak na manjeg koalicionog partnera kako bi AKP izgubio većinu. Pritom se apeluje i na nacionalističku strnu MHP: „Ako zaista vole svoju zemlju kako tvrde, omogućiće nove izbore“, zaključuje Ozel.

Opozicija se ujedinjuje

I ostatak opozicije podržao je socijaldemokratske zahtjeve za prijevremenim izborima. „Mi smo spremni“, kaže predsjednik nacionalističke IYI Meral Aksener. Socijaldemokrate mogu da budu zadovoljni i zbog podrške dvije manje stranke – DEVA i Geleček, koje takođe podržavaju prijevremene izbore i na taj način se solidarišu sa CHP. „Aktuelna vladajuća koalicija nije u stanju da vodi zemlju. Narod je sve siromašniji i prijevremeni izbori su neophodni“, rekao je za DW predsjednik stranke Geleček Selčuk Ozdag.

Te dvije novoosnovane stranke u istraživanju javnog mnjenja uživaju podršku od tri do pet odsto, ali ipak mogu da budu veoma opasne po predsjednika Erdogana. Stranke koje su osnovali pojedinci iz Erdoganove AKP, nezadovoljni njegovim radom. Oni ciljaju na razočarane birače Erdoganove stranke i mogli bi da se pridruže opozicionom bloku i tako utiču na ishod izbora. Sastanci s CHP već su održani.

Turskoj vladi, naravno, ne odgovaraju prijevremeni izbori. „Rasprava o prijevremenim izborima je gubitak vremena. Naš kandidat se zove Erdogan, ali tek za dvije i po godine“, rekao je predsjednik MHP Bahčeli.

Ni predsjednik Erdogan, naravno, ne podržava zahtjeve opozicije. I poručuje: „Izbori će biti održani, ali 2023, kao što je i planirano.“