Evropa

Turska ponovo uvodi smrtnu kaznu?

Ilustracija

Turska je 2005. godine ukinula smrtnu kaznu. Za neke „jastrebove“ to je bila greška. Za ponovno uvođenje smrtne kazne naročito se zalažu Erdoganovi ultranacionalistički koalicioni partneri.

S tim da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan funkciju predsjednika države često obavlja bez kompromisa, javnost u toj zemlji suočava se posljednjih 17 godina, koliko je on na vlasti. Ali postoji jedan političar u Turskoj koji se čak i više od Erdogana može nazvati „jastrebom“. To je Devlet Bahčeli, predsjednik ultranacionalne Partije nacionalističkog pokreta (MHP), stranke koja je koalicioni partner Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP).

Čovjek, čije ime (Devlet) u prevodu znači „država”, redovno naglašava svoj tradicionalni i konzervativni stav – i to sa spornim zahtjevima. Sada se recimo u jednom emotivnom govoru u turskom parlamentu založio za ponovno uvođenje smrtne kazne. Ta kazna je 2004. godine izbrisana iz turskog krivičnog zatvora.

Turski mediji navode da se Bahčeli za to zalaže prije svega zbog sve većeg broja slučajeva zlostavljanja žena i djece. Međutim, rukovodstvo MHP smatra da bi smrtna kazna trebalo da se izriče u slučajevima „seksualne zloupotrebe djece“, „zločina protiv seksualnog integriteta“, ali i „nasilnog pokušaja rušenja ustavnog uređenja“.

“Raskid sa zapadnim svijetom”

Opozicija taj predlog kritikuje. To je samo pokušaj da se skrene pažnja sa ekonomskih problema u zemlji, smatra Faik Eztrak, portparol najveće turske opozicione Republikanske narodne stranke (CHP). Rukovodstvo pro-kurdske Demokratske partije naroda (HDP) čak tvrdi da je jedna takva inicijativa isto što i puč.

Pravni eksperti iz Turske upozoravaju da bi ponovno uvođenje smrtne kazne rezultiralo konačnim raskidom sa Zapadom. Prema mišljenju stručnjaka za ustavno pravo Ibrahima Kaboglua iz CHP, ponovno uvođenje smrtne kazne predstavlja i kršenje međunarodnog prava. On podsjeća da je Turska članica Savjeta Evrope još od 1949. godine i da je i na taj način povezana sa osnovnim pravnim normama Savjeta. A u to spada i Evropska konvencija o ljudskim pravima koju je ratifikovala i Turska, i koja u protokolima 6 i 13 predviđa potpuno ukidanje smrtne kazne.

Turska bi dakle morala da povuče svoj potpis kako bi uvela smrtnu kaznu, objašnjava Kaboglu. „Ako se to dogodi, Turska će biti isključena iz Savjeta Evrope.“ A pored toga, navodi Kaboglu, ona bi u potpunosti raskinula veze sa civilnim pravom zapadnog svijeta i svojim najvećim dostignućem u području ljudskih prava.

Smrtna kazna samo uz ustavne amandmane

Za ponovno uvođenje smrtne kazne turska vlada bi morala da otkloni brojne prepreke i na unutrašnjepolitičkom planu. Za to su potrebne i promjene Ustava i referendum. Pritom bi referendum mogao da bude organizovan samo ako 360 poslanika bude glasalo za njegovo održavanje. U ovom trenutku AKP i MHP imaju međutim samo 328 mjesta u turskoj Skupštini. Promjena Ustava bi dakle morala da bude podržana glasovima iz drugih stranaka, ali u ovom trenutku se ne čini da te podrške ima.

Ukoliko turski predsjednik i njegova vlada krenu trnovitim putem održavanja referenduma uprkos otporima na unutrašnjem planu, to bi, prema mišljenju advokata Turguta Kazana, značilo „početak mračnog vremena“. Ukoliko bi na referendumu dobila podrška, vlada se onda ne bi ustezala od primjene smrtne kazne protiv političkih protivnika, strahuje Kazana.

Činjenica je da turska vlada ipak ne ostavlja utisak da želi da ide toliko daleko. Naprotiv, do sada se prema toj temi odnosila neuobičajeno diplomatski. Predsjednik poslaničke grupe vladajuće AKP Naci Bostanci podsjeća da je smrtna kazna ukinuta zahvaljujući nadpartijskom konsenzusu. Za ponovno uvođenje bi, dakle, ponovo bio potreban nadstranački konsenzus, kao i društveni. Pritom se turski predsjednik Erdogan do sada uopšte nije izjasnio o zahtjevu koalicionog partnera Bahčelija.

Send this to a friend