Njemačka ekonomija je zabilježila pad od 0,2 odsto na kraju prošle godine, saopštio je njemački Zavod za statistiku, prenio je Tanjug pisanje Bloomberga.
Američka agencija navodi da je to lošiji rezultat od očekivanog i da je nagli rast inflacije opteretio potrošnju njemačkih domaćinstava, kao i da se, imajući u vidu rastuće račune za energiju, recesija čini sve izglednijom.
Brojke koje je objavio njemački Zavod u suprotnosti su sa procjenom iznesenom ranije ovog mjeseca, prenosi Tanjug pisanje Bloomberga, koji dodaje da to takođe znači da bi ekonomska kontrakcija do marta i dalje mogla biti uzrok recesije u najvećoj ekonomiji Eurozone.
Rastuće povjerenje u Njemačku
Nekoliko pokazatelja posljednjih sedmica ukazuje na rastuće povjerenje u Njemačku nakon blage zime i dobro snabdjevenih skladišta prirodnog gasa, što je eliminisalo rizik od nestašica tokom perioda grijanja.
Veleprodajne cijene robe, nakon perioda rekordnog rasta, počele su da padaju, što je ulilo nadu da će se inflacija smanjiti ranije nego što se očekivalo.
Međutim, potražnja je manja, a taj trend je uočen i u Švedskoj, čija je ekonomija neočekivano na nižem nivou u četvrtom kvartalu, dodaje Bloomberg.
Kako navodi američka agencija, Belgija je uspjela da ostvari rast od 0,1 odsto, a Litvanija čak za 0,3 odsto, dok ekonomsko povjerenje u Eurozoni nastavlja da raste u januaru, popevši se na najviši nivo od juna.
Ipak, u njemačkom proizvodnom sektoru narudžbe padaju, uprkos velikim zalihama i popuštanju “uskih grla” u lancu snabdijevanja.
Inflacija bi mogla potrajati
Vlada u Berlinu je prošle sedmice prognozirala rast od 0,2 odsto za 2023. godinu, u poređenju sa ranijim predviđanjem smanjenja za 0,4 odsto.
Ministar ekonomije Robert Habeck ipak upozorava na moguću recesiju, jer, kako je rekao, kriza koju je Rusija izazvala invazijom na Ukrajinu nije završena. Izgledi su i dalje neizvijesni, jer bi inflacija mogla da potraje, podstaknuta rastućim zahtjevima za višim zaradama. Radnici pošte su stupili u štrajk tražeći povećanje plata od 15 odsto, dok zaposleni u javnom sektoru traže dvocifrenu povišicu.
Evropska centralna banka (ECB) je odlučna da se restriktivnom monetarnom politikom uhvati u koštac sa porastom cijena. Planirano je podizanje kamatnih stopa ove sedmice za još 50 baznih poena, što je još jedna od mjera u sklopu agresivne politike pooštravanja, prvi put viđene u istoriji ECB-a. Puni uticaj tih mjera tek treba da se osjeti.
