Evropa

Poruke sa samita u Švajcarskoj: Prvi korak ka miru; Fon der Lajen: Zamrznuti konflikt recept za buduće ratove

Ukrajina

Rat u Ukrajini – 843. dan. Verbalni ping-pong Moskve i Kijeva. Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio Kijevu mirovne uslove – povlačenje ukrajinskih trupa iz svih novih regiona Rusije i odsustajanje od članstva u NATO-u. Volodimir Zelenski odgovorio da je to “ultimatum” kome se ne može vjerovati. Iz Kremlja vraćaju loptu u ukrajinsko dvorište tvrdnjom da je riječ o jasnoj mirovnoj inicijativi. Ministri odbrane država NATO-a odobrili plan o dugoročnom snabdijevanju Ukrajine oružjem, vojnom opremom kao i sprovođenju obuka. Dešavanja pratite na CdM-u.

Saliven: Mirovni predlog Rusije apsurdan

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, Džejk Saliven, izjavio je da posljednji mirovni predlog Rusije za Ukrajinu vodi “ka daljoj dominaciji te zemlje” i da se radi o “potpuno apsurdnoj viziji”.

Takođe je rekao novinarima da je odsustvo Kine sa Samita o miru u Ukrajini verovatno rezultat poziva Rusije da ne prisustvuju.

Potpredsjednica SAD: Putin nije pozvao na mirovne pregovore, već na predaju Ukrajine

Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Haris izjavila je na otvaranju globalnog mirovnog samita za Ukrajinu, koji se održava u Švajcarskoj, da ruski predsjednik Vladimir Putin u petak nije pozvao na mirovne pregovore, već, kako je navela, na predaju Ukrajine.

Haris je rekla da učestvuje na mirovnom samitu da bi ponovo potvrdila posvećenost SAD odbrani suvereniteta i integriteta Ukrajine, kao i poštovanju međunarodnog prava i pružanju nepokolebljive podrške ukrajinskom narodu u odbrani od Rusije, objavljeno je na sajtu Bijele kuće.

Haris je navela da SAD brane demokratske vrijednosti i da se “suprotstavljaju diktatorima” i da je takav pristup generacijama obezbjeđivao sigurnost i prosperitet.

Njujork tajms: Predlog mira 2022. nije uključivao raspravu o Krimu i Ukrajinu u NATO-u

Ukrajina i Rusija su u nacrtu mirovnog sporazuma iz 2022. godine, koji nikada nije potpisan, usaglasile da isključe Krim iz sporazuma, ostavljajući ga pod ruskom nadležnošću, kao i da Ukrajina ne priznaje ruski suverenitet nad poluostrvom, objavio je Njujork tajms.

Rusija i Ukrajina održale su neuspješne mirovne pregovore u Bjelorusiji i Turskoj u prvim mjesecima rata 2022. godine i od tada nisu vođeni nikakvi direktni pregovori dvije zaraćene strane.

Nacrt je objavio u cjelosti, na 17 stranica.

Prema tome nacrtu, o statusu teritorija Ukrajine koje je okupirala Rusija, trebalo je da se odluči u kasnijim razgovorima između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsednika Vladimira Putina.

Ukrajina je pristala da odustane od težnji da se pridruži NATO-u ili bilo kojem drugom vojnom savezu, ali je sporazum dozvoljavao Kijevu da uđe u EU.

Rusija je takođe zahtijevala ukidanje svih sankcija Zapada, ukidanje svih ukrajinskih zakona koji se odnose na ruski jezik i nacionalni identitet i ograničavanje ukrajinskih oružanih snaga.

Najveća prepreka bila je u vezi sa bezbjednosnim garancijama pod kojima bi sile, kao što su Velika Britanija, Sjedinjene Države, Kina i Francuska stale u odbranu Ukrajine ukoliko bi bila napadnuta, piše Njujork tajms.

Ruski predstavnici su navodno zahtijevali pravo veta na te garancije, što znači da bi Rusija mogla da blokira međunarodnu intervenciju ako sami odluče da ponovo izvedu vojnu operaciju u Ukrajinu.

Ukrajinski tim zbog toga zahtijeva navodno “nije imao interes za nastavak pregovora”, rekao je jedan ukrajinski zvaničnik za američki list.

Fon der Lajen: Zamrznut konflikt nije rješenje već recept za buduće ratove

Gorovom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Švajcarskoj je i zvanično počeo mirovni samit o Ukrajini.

Fon der Lajen poručuje da zamrzavanje konflikta u Ukrajini nije rješenje, već recept za buduće ratove.

“Umjesto toga, potrebno je podržati sveobuhvatan, pravedan i održiv mir za Ukrajinu. Onaj koji vraća suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajini”, smatra je Fon der Lajen.

Švajcarska: Samit o Ukrajini donosi konkretne korake o miru

Švajcarska predsjednica Viole Amherd poručuje da na mirovnom samitu o Ukrajini očekuje prve konkretne korake ka miru, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ojcenjuje da bi skup mogao da bude “istorijski”.

“Želimo konkretne etape, ali nećemo pregovarati o miru u hotelu u Birgenštoku”, kaže Amherdova na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim pred početak samita i precizira da je prva etapa “zajedničko razumijevanje” principa budućeg mira uspostavljenog Poveljom UN.

Predsjednica švajcarske Konfederacije navodi da će na programu samita biti samo tri tačke mirovnog plana – nuklearna bezbjednost, prehrambena sigurnost i humanitarna pitanja (ratni zarobljenici i povratak ukrajinske djece iz Rusije).

“Te tačke su zajedničke svim mirovnim predlozima koje su iznosile razne zemlje”, smatra Amherdova.

Zelenski izražava zadovoljstvo zbog značajnog učešća i reprezentativnosti “prvog mirovnog samita” za Ukrajinu, na kojem je prisutno, kako kaže, pet kontinenata.

“Nisu prisutne sve zemlje, ali je ideja da se zajedničkim naporima zaustavi rat. Svaka zemlja, na svoj način, može da učestvuje u tom naporu. Danas prisustvujemo prvom uspjehu. Naša poruka je sljedeća – dajmo šansu diplomatiji”, zaključuje Zelenski.

Troje poginulih u ruskom napadu na Donjecku oblast

Troje civila je poginulo, a petoro je povrijeđeno, u ruskom vazdušnom napadu na Volnovahu u Donjeckoj oblasti.

Stradali su 39-godišnji muškarac i dvije žene stare 32 i 30 godina.

Peskov: Nekonstruktivna reakcija Zapada na Putinov predlog o miru

Portparol Kremlja Dimitrij Peskov kaže da zemlje Zapada nisu konstruktivno reagovale na predlog i mirovnu inicijativu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Sabrali smo mnogo reakcija i saopštenja i zaključili da su svi bili nekonstruktivni”, tvrdi Peskov.

Meloni o zajmu G7 za Ukrajinu: EU neće biti direktno uključena

Italijanska premijerka Đorđa Meloni kaže da članice Evropske unije za sada neće direktno biti uključene u zajam vrijedan 50 milijardi dolara, od zamrznute ruske imovine, koje zemlje G7 planiraju da namene za pomoć Ukrajini.

“EU je već dala svoj doprinos obezbijedivši mehanizme garancije za kredit. Pomoć će vjerovatno osigurati Sjedinjene Države, Kanada, Velika Britanija i Japan”, smatra Melonijeva.

Zaharova pozvala Zapad da razgovara o Putinovoj mirovnoj inicijativi

Učesnici ukrajinske konferencije u Švajcarskoj trebalo bi da razgovaraju o mirovnoj inicijativi ruskog predsjednika Vladimira Putina, ako žele da “spasu svijet”, saopštila je saopštila zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Ako želite da spasete svijet, razgovarajte o predlogu Vladimira Putina. Predsjednik Rusije je sve rekao i pokazao pravi put ka miru“, naglasila je Zaharova u intervjuu za Tas.

Dodala da samo oni koji ne žele mir ne mogu da razumiju inicijativu ruskog lidera.

NATO: Još nema konsenzusa o pridruživanju Ukrajine

Da bi se Ukrajina pozvala u NATO, potreban je konsenzus svih država članica, a on još nije postignut. Umjesto toga, već postoji konsenzus o vojnoj pomoći, saopštio je generalni sekretar Jens Stoltenberg, odgovarajući na pitanje da li Ukrajina može da se nada da će na samitu u Vašingtonu dobiti poziv za pridruživanje Alijansi.

“Svi se slažemo da će Ukrajina postati članica NATO-a i podržati prelazak Ukrajine u Alijansu. Neophodno je imati NATO oružje, ispuniti NATO standarde i stvoriti odbrambene institucije. I radićemo zajedno, pomoći ćemo Ukrajini na putu ka NATO-u. Ali za poziv je potreban konsenzus, a mi još nismo postigli konsenzus o pozivu, ali smo postigli konsenzus o vojnoj pomoći. Moramo da radimo u ovom pravcu“, poručio je Stoltenberg.

Ruski “Su 24” narušio vazdušni prostor Švedske

Ruski ratni avion dočekali su švedski borbeni avioni nakon što je juče, nakratko narušio švedski vazdušni prostor istočno od ostrva Gotland.

Švedske oružane snage saopštile su danas da su dva borbena aviona “gripen” krenula u susret ruskom avionu “Su 24” nakon što on nije odgovorio na radio upozorenje vojne službe za kontrolu vazdušnog saobraćaja.

“Pratili smo cijeli lanac događaja i bili na terenu da intervenišemo. Ruske akcije su neprihvatljive i pokazuju nedostatak poštovanja našeg teritorijalnog integriteta“, rekao je komandant švedskog vazduhoplovstva Jonas Vikman.

Incident dolazi u trenutku kada Švedska, najnovija članica NATO-a i nekoliko njenih saveznika učestvuje u pomorskim vježbama u Baltičkom moru.

SAD: Više od 1,5 milijardi dolara za energetski i humanitarni sektor Kijeva

Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris najavila je više od 1,5 milijardi dolara pomoći energetskom i humanitarnom sektoru u Ukrajini u toku rata sa Rusijom.

Iz kancelarije Haris, koja učestvuje na mirovnom samitu o Ukrajini u Lucernu, u Švajcarskoj, saopšteno je da ova pomoć uključuje 500 miliona dolara za energetiku i preusmjeravanje 324 miliona dolara ranije najavljenih sredstava za hitnu popravku energetske infrastrukture i druge potrebe u Ukrajini.

”Ovi napori će pomoći Ukrajini da odgovori na najnovije ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu podržavanjem popravki i obnove, poboljšanjem otpornosti Ukrajine na poremećaje u snabdijevanju energijom i postavljanjem osnova za popravku i proširenje ukrajinskog energetskog sistema“, dodaje se u saopštenju.

Haris je takođe najavila više od 379 miliona dolara humanitarne pomoći Stejt departmenta i Američke agencije za pomoć izbjeglicama i drugima pogođenim ratom. Novac je namijenjen za pomoć u vidu zdravstvenih usluga, skloništa i obezbjeđivanja vodosnabdijevanja, sanitarnih i higijenskih usluga za milione Ukrajinaca.

Zelenski: Okupator tepih-bombama namjerno zastrašuje civile

Rusija ispušta 3.200-3.500 vođenih vazdušnih bombi svakog mjeseca isključivo protiv civilnog stanovništva i infrastrukture Ukrajine, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu italijanskom TV kanalu Skaj TG24.

Prema njegovim riječima, okupatori su namjerno udarali civile kako bi ih zastrašili.

“Oni koriste hiljade ovih bombi da se ljudi uplaše i pobjegnu iz ovog ili onog grada, iz ove ili one zajednice, a Rusija ima mogućnost da zauzme ova sela i gradove, a to je glavni cilj – Hitler je uradio isto – tepih-bombardovanje. Sve je po istom metodu. Tepih-bombardovanje”, naglasio je Zelenski.

Prema Zelenskom, ako se Kina pridruži Sjevernoj Koreji i Iranu u pomoći Rusiji u naoružanju, to će biti “tragedija”.

Rojters: Njemačka spriječila EU da se dogovori o 14. paketu sankcija Rusiji

Evropska unija nije mogla da se dogovori o 14. paketu sankcija Rusiji, zbog toga što Njemačka nije bila zadovoljna klauzulom o odgovornosti evropskih kompanija za kršenje ograničenja, prenosi Rojters.

Naredna rasprava o paketu sankcija Rusiji zakazana je za 19. jun, navodi agencija pozivajući se na evropske diplomate.

Napominje se da zvaničnici iz 27 zemalja EU više od mjesec dana razgovaraju o paketu koji uključuje zabranu pretovara ruskog LNG-a i plan da se operateri EU smatraju odgovornim za kršenje sankcija podružnica i partnera u trećim zemljama.

Mađarska, najbliži saveznik Rusije u EU, izgledala je spremna da prihvati paket sankcija, za šta je potrebno jednoglasnost bloka. Međutim, diplomate EU kažu da je Njemačka izrazila oprez u pogledu uticaja klauzule o podružnicama i partnerima u trećim zemljama na njenu industriju.

Agencije DPA i AFP javile su ranije da Njemačka blokira nove sankcije EU protiv Rusije. Jedan zvaničnik EU rekao je da je Njemačka nedavno ostavila utisak da je “nova Mađarska”. Ranije je Budimpešta usporavala usvajanje novih antiruskih sankcija na nivou EU.

U okviru paketa sankcija, EU je takođe zabranila ulazak brodova u svoje luke koji su doprinijeli vojnim aktivnostima Rusije. To bi moglo da uključi transport robe koja donosi značajan prihod za Rusiju, robe ili tehnologije koje se koriste u sektoru odbrane i bezbjednosti, ili transport goriva van sistema ograničenja cijena G7.

Ruske snage granatirale Nikopolj, povrijeđena djevojka

U ruskom granatiranju Nikopoljskog okruga, u ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj oblasti, povrijeđena je 17-godišnja djevojka, a oštećeni su ugostiteljski objekat i tri kuće, izjavio je načelnik vojne uprave Sergij Lisak.

Dodao je da su ruske snage u napadu koristile dronove-kamikaze i artiljeriju.

”Napadnuta su naselja Nikopolj, Pokrov i Mirove”, naveo je Lisak na Telegramu.

Šolc: Putinovi mirovni predlozi nisu ozbiljni

Lideri Grupe sedam vodećih zapadnih industrijskih ekonomija nisu razgovarali o predlozima ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir u Ukrajini jer su svi znali da su neozbiljni, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.

Govoreći iz Italije neposredno prije odlaska u Švajcarsku, gdje se otvara konferencija o Ukrajini, Šolc je rekao da Putinovi predlozi – da Ukrajina napusti četiri provincije na koje Rusija polaže pravo, prestane da se bori i odustane od svoje ambicije za članstvo u NATO – imaju za cilj samo da odvrate pažnju od konferencije.

“Svi znaju da ovaj predlog nije bio ozbiljno smišljen, već da je imao za cilj da se odvrati pažnja od mirovne konferencije u Švajcarskoj“, rekao je on u intervjuu za televiziju ZDF.

Budanov: Udar na rusku avio-bazu u Rostovskoj oblasti

Načelnik Glavne uprave za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilo Budanov rekao je da su ukrajinske snage napale s najmanje 70 dronova rusku avio-bazu Morozovsk u Rostovskoj oblasti.

Prema riječima Budanova, operacija je pokrenuta sa teritorije Ukrajine.

Šef GUR-a je dodao da je trenutno u toku procjena štete: “Čekamo informaciju” da li je neki avion uništen ili oštećen.

Ovo je bio drugi veliki napad ukrajinskih dronova na Morozovsk u posljednja dva mjeseca.

Budanov je naveo i da će baza ponovo biti napadnuta.

Kijev se već priprema za novi Globalni samit mira, ne isključuje poziv Rusiji

Zamjenik šefa Predsedničke kancelarije Igor Žovkva rekao je da se Ukrajina već priprema da bude domaćin sljedećeg Globalnog samita mira.

Prema njegovim riječima, samit u Švajcarskoj biće inauguracioni, a na sljedećem će se razmatrati rezultati prvog samita.

“Na ovom mirovnom samitu razgovaraćemo na osnovu rezultata prvog samita i rezultata mape puta o tome kako razgovarati o miru u Ukrajini”, rekao je on na nacionalnom teletonu.

Zvaničnik je takođe napomenuo da ne isključuju format takvog samita uz učešće Rusije.

“Ne isključujemo ovo ako su zemlje koje dijele zajednički plan koji je razvio Ukrajina i njeni saveznici spremne da to prenesu zemlji agresoru, a ona neće diktirati svoje uslove, već će slušati zajednicu“, dodao je Žovkva.

Moskva: Oboreni dronovi iznad Rostovske oblasti

Ruski PVO sistemi su tokom protekle noći uništili i presreli tri drona iznad Rostovske oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

“Protekle noći zaustavljen je pokušaj kijevskog režima da izvede teroristički napad pomoću bespilotnih letjelica na objekte na teritoriji Ruske Federacije“, navodi to Ministarstvo.

G7: Rusija mora platiti Ukrajini skoro 500 milijardi dolara štete

Države G7 traže legalne načine da primoraju Rusiju da Ukrajini nadoknadi ratnu štetu od najmanje 486 milijardi dolara, navodi se u saopštenju Samita G7.

Ističe se da Rusija mora da prekine svoj nelegalni agresorski rat i da nadoknadi štetu nanijetu Ukrajini.

“Prema podacima Svetske banke, ovi gubici već premašuju 486 milijardi dolara. Pogrešno je da Rusija odlučuje da li će i kada platiti štetu nanijetu Ukrajini. Obaveza Rusije da plati štetu koju prouzrokuje očigledna je sa stanovišta međunarodnog prava. Zbog toga nastavljamo da razmatramo sve pravne mehanizme da primoramo Rusiju da se pridržava ovih obaveza“, navodi se u dokumentu.

Počinje dvodnevni mirovni samit o Ukrajini

U Švajcarskoj danas počinje dvodnevni mirovni samit o Ukrajini uz učešće 100 delegacija iz cijelog svijeta, ali ne i Rusije.

Sto delegacija je potvrdilo učešće, među kojima su 92 zemlje i osam organizacija. Rusija nije pozvana na samit, ali je švajcarska vlada kao domaćin samita navela da će skup imati za cilj da “zajednički definiše mapu puta” kako da uključi Moskvu i Kijev u budući mirovni proces.

Švajcarska je u januaru pristala da bude domaćin samita, na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, i pokušala je da pridobije podršku za to među zemljama koje imaju bolje odnose sa Moskvom od vodećih zapadnih sila.

Rusija je odbacila samit kao gubljenje vremena, a Kina je saopštila da mirovni pregovori nemaju smisla ako i Rusija i Ukrajina ne učestvuju.

Na samit u hotelu Burgenštok iznad jezera Lucern u centralnoj Švajcarskoj, pored ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog dolaze između ostalog, potpredsjednica SAD Kamala Haris, predsjednik Francuske Emanuel Makron, lideri Njemačke, Italije, Velike Britanije, Kanade, Japana i drugi.

Trebalo bi da se razgovara i o oblastima od širokog međunarodnog značaja, kao što su potreba za nuklearnom i prehrambenom bezbjednošću, sloboda plovidbe, kao i humanitarna pitanja kao što su ratni zarobljenici, saopštio je šef diplomatije Ignacio Kasis.

Ultimatum Putina

Predsjednik Rusije Vladimir Putin istakao je da Ukrajina mora da povuče svoje trupe iz svih novih regiona Rusije kako bi počeli mirovni pregovori.

Naveo je da još jedan uslov za pregovore mora da bude izjava Kijeva da se odriče namjera da uđe u NATO, dodavši da bi tada odmah bio spreman da sjedne za pregovarački sto.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je da su Putinovi uslovi, “ultimatum” kome se ne može vjerovati.

“Vjerujem da Putin ne bi zaustavio svoju vojnu ofanzivu čak i ako bi njegovi zahtjevi za prekid vatre bili ispunjeni”, dodao je Zelenski.

Na riječi Zelenskog uzvratio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov da je jasno da je riječ o “mirovnoj inicijativi i sveobuhvatnom, veoma dubokom i konstruktivnom predlogu”.

Zelenski je, u međuvremenu, doputovao u Švajcarsku gdje se održava dvodnevni mirovni samit na koji predstavnici Moskve nisu pozvani.

Njemačka je predala Ukrajini još jedan veliki paket vojne pomoći, koji uključuje raketne sisteme HIMARS, opremu za PVO i tenkove.

Ministri odbrane država NATO-a odobrili su plan o dugoročnom snabdijevanju Ukrajine oržjem i vojnom opremom kao i nastavku sprvođenja vojnih obuka, rekao je poslije sastanka generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Naveo je da će se pomoć pružati iz američke vojne baze u njemačkom gradu Vizbaden i uključivaće osoblje od 700 ljudi.

I zaključak Samita G7 u Italiji u istom tonu – Ukrajini će se pomagati koliko god to bude potrebno.

Tags

11

avatar
1000
8
3
0
 
11
ZelenskiЋира.Ћира.Ћира.Drago
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Zelenski
Gost
Zelenski

Sklapa se mir u tudje ime.Ovo ce da traje dok god bude vojnika na frontu.Kad se iscrpi taj broj sposobnih za borbu tada ce se mir zasnovati na zatecenom stanju

Ћира.
Gost
Ћира.

Ukrajini su potrebni vojnici a NATO ih ima ,kad će ih dat.pustite te priče o miru kad ne učestvuje glavni akter.

Drago
Gost
Drago

Na samitu za mir se odobravaju milijarde eura Ukraini da ratuje, a istom to samitu ne prisustuje druga strana koja ratuje🫣🫣.

Bolje ne moze
Gost
Bolje ne moze

Hoce li Izrael da plati Gazi?

Ћира.
Gost
Ћира.

Platit će sutra ,prvo da Rusi plate Ukrajincima i NATO Srbima.

Hogar
Gost
Hogar

Do juče,Amerika i svi ostali Nato saveznici izbjegavali su da kažu do kad će podržavati Ukrajinu,obično bi rekli “koliko bude potrebno” itd..
#Bajden je juče ili prekjuče izjavio da će Amerika podržavati Ukrajinu do pobjede.Jako bitni momenti,prelomni.

Ћира.
Gost
Ћира.

Za šta prelomni, misliš na Bajdenovu kandidaturu

Orvelovac
Gost
Orvelovac

Mirovni samit bez jedne zaraćene strane. Ovo je trebalo nazvati ratni samit u kojem se zemlje saveznice jedne zaracene stràne dogovaraju o daljim ratnohuskackim investicijama.

Komnjen
Gost
Komnjen

Hahaha, pa kakva je ovo sprdnja. Sastali se neki zaludnici u Švajcarskoj da odluče o ratu, a Rusiju nijesu zvali. Hahahaha, šou program. Ovo je kao da se zečevi skupe i donesu odluku da međed mora da se iseli iz šume. I to je to, donijeli odluku.

Milo
Gost
Milo

Ne mora ništa

Crnogorac
Gost
Crnogorac

Mora i hoce !!

Send this to a friend