Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavljivala je velike planove oko zaštite klime i pozicioniranja EU na međunarodnoj sceni. A onda je stigla pandemija korona-virusa i ona je postala „menadžerka krize“.
Ona je bila neželjena predsjednica. Favorit demohrišćana bio je njihov nosilac liste na izborima za novi saziv Evropskog parlamenta Manfred Veber. Ali njega je odbacio francuski predsjednik Emanuel Makron, jer Veber, prema njegovom mišljenju, nije imao dovoljno iskustva.
Kompromisni predlog socijaldemokrata nije se dopao istočnoevropskim zemljama i Italiji. Tako je među članicama EU izbila kadrovska svađa koju je upravo Makron okončao iznenađujućim rješenjem. On je bio taj koji je za šeficu Evropske komisije predložio njemačku ministarku odbrane Ursulu fon der Lajen.
Ali Evropski parlament je bilo teško uvjeriti u to rješenje. Nova predsjednica stupila je na dužnost s tijesnom većinom od samo devet glasova. I od samog početka vrlo dobro zna da u Briselu mora da se bori za svaki uspjeh.
Velike ideje
U svom inauguracionom govoru predsjednica Komisije pokušala je da ugodi svima. U svom programu imala je za svaku političku opciju ponešto, od „Zelenog dogovora“ (Green Deal) za Evropu, pa sve do zaštite liberalnih građanskih prava.
Ali stvari zapinju kada je riječ o ostvarivanju tih najava, kaže poslanica Nizozemske u parlamentu EU Sofi in’t Veld. Fon der Lajen je obećala da će biti odlučna po pitanju zaštite vladavine prava, kaže In’t Veld, i pita se zašto onda šefica Komisija nije odlučnija prema Poljskoj? „Može da se priča o vladavini prava, ali ako se ne djeluje, koliko to onda uopšte ima smisla“, pita se liberalna političarka.
Ursula fon der Lajen je imala mnogo predloga, ali malo toga je realizovala. Bez obzira na to da li se radi o zakonima o zaštiti podataka, o kontroli budžeta, o klimatskim ciljevima – ni po jednom od tih pitanja nisu se do kraja poštovala pravila Evropske unije, napominje Sofi in’t Veld. Ona kaže da je pozitivno to što se predsjednica Komisija brine i oko detalja, to što javno i vidljivo komunicira. A šta je sa ženskim pitanjem? „Nema tu u stvari tipičnog ženskog ili muškog pristupa. Ali važno je imati diverzifikovanu ekipu, jer je onda tim kreativniji.“
Korona-kriza
Na početku korona-pandemije u martu ove godine, EU je najprije pokazala svoju najgoru stranu. Zemlje-članice su bez ikakvog dogovora i koordinacije zatvarale granice, nisu htjele jedne drugima da pomognu šaljući zaštitne maske i respiratore. Djelovale su kao nacionalni egoisti.
Fon der Lajen je shvatila da tu mora nešto da se promijeni. I otada se na svim frontovima bori protiv pandemije – a ponekad sigurno i očajava po pitanju (loše) saradnje između zemalja-članica.
Vivijan Reding, bivša komesarka EU iz Luksemburga, koja vrlo dobro poznaje prilike u Brsielu, aktuelnoj šefici Komisije za te napore daje najbolje ocjene: „Ona je imala peh da je zakačila ova kriza. I bilo je važno vidjeti da ima snage da rješava krizu. Pristanak na slanje novca (korona-fondovi) i činjenica da je u ispravnost te odluke uspjela da uvjeri zemlje-članice (…) pravo je malo čudo.“ Vremenom su u glavnim gradovima EU shvatili da je potrebna bolja koordinacija. „I ta sjajna ideja, da se vakcina nabavi zajedno za sve zemlje Unije – to je bila odlična mjera.
Da li je predsjednica Komisije u svojoj prvoj godini mandata napravila i neke greške? Vivijan Reding ne želi da priča o greškama, ali ipak napominje da nije bilo pretjerano uspjeha po pitanju spoljne politike EU. I smatra da je za to odgovorno načelo jednoglasnosti kojim se donose odluke unutar Unije – sve dok važi da „Evropa ne može da ima jak glas u svijetu, uvijek će biti nekih zemalja poput Mađarske i Poljske, koje će praviti probleme“, dodaje Reding.
A ima li bivša članica Komisije iz Luksemburga neki savjet za predsjednicu u idućoj godini? „Trebalo bi da se osloni na svoje srce i svoje iskustvo, a manje na zemlje-članice“, kaže Reding. Isto to smatra i In’t Veld: Fon der Lajen se previše obazire na ono što žele nacionalne vlade, njihovi sukobi interesa mogli bi da je „pregaze“, smatra poslanica.
Zeleni pozitivno o šefici Komisije
Zeleni u parlamentu EU o Fon der Lajen imaju dobro mišljenje: „Uočavamo veliku razliku po pitanju ravnopravnosti u Komisiji“, kaže šefica poslaničke grupe Zelenih Ska Keler. Ali odmah dodaje da to nažalost ne važi i u pogledu poštovanja pravila EU, odnosno ravnopravnosti polova. Zeleni imaju dodatne simpatije za šeficu Komisija i kada je riječ o temi koja je za njih ključna: „Što se tiče zaštite životne sredine i klime, i te kako imamo utisak da predsjednica Komisije misli ozbiljno sa svojim ambicijama da se na tim područjima napravi više – osim, nažalost, u sektoru poljoprivrede“, kaže Keler.
I kakav je onda bilans „krizne menadžerke Fon der Lajen? „Pogotovo na početku korona-krize, svaka zemlja-članica radila je ono što je smatrala da je ispravno, i to bez obzira na komšije. U međuvremenu postoji apel za više koordinacije, ali na kraju krajeva još nijedna zemlja ne želi da se njome koordinira“, napominje Ska Keler. Poslanica Zelenih se žali i na ograničenja virtuelne komunikacije. Politika EU, koja živi od kompromisa, samo ograničeno može da funkcioniše preko Skajpa ili Zuma, kaže Keler.
I njena koleginica iz Finske Heidi Hautala o Ursuli fon der Lajen ima dobro mišljenje: „Dobro se drži u teškim vremenima.“ Otpor razumnim mjerama uglavnom stiže iz zemalja-članica, Evropska komisija često pokazuje manjkavosti po pitanju nadležnosti, a upravo to se pokazalo i tokom korona-krize, smatra finska političarka. Osim toga, Ursula fon der Lajen „sluša i proučava svoje materijale“, to je ono što u današnja vremena rade dobri politički lideri, smatra sagovornica DW.
Težak početak
„Imala je težak početak“, kaže Kristine Verger sa instituta „Žak Delor“. U Evropskom parlamentu šefica Komisije morala je da pridobije različite poslaničke grupe da bi obezbijedila većinu. Upravo zato je i „Zeleni dogovor“ dobio tako važno mjesto u njenom programu, smatra Verger.
I upravo ta činjenica je razlog bijesne kritike koja ne račun Ursule fon der Lajen stiže iz usta poslanika CDU u Evropskom parlamentu, Denisa Ratkea. On prigovara da se predsjednica po pitanju klimatskih promjena premalo brine o „egzistencijalnim strahovima industrijskih radnika“. A upravo to je, kaže Ratke, „ključno pitanje njene političke porodice“. U poslaničkoj grupi demohrišćana, čini se, i dalje su neki distancirani prema „njihovoj“ predsjednici.
Francuskinja Verger pak smatra da je Ursula fon der Lajen sada već učvrstila svoju poziciju. U početku je bilo kritika zato što se u svom štabu okružila brojnim Njemcima. Bilo je problema i sa komesarima, kao i sa glavnim diplomatom EU Žozepom Borelom, koji je u njoj vidio konkurenciju, podsjeća Verger. „Ali Komisija ne funkcioniše poput neke vlade, tu je važan timski rad.“
Korona-kriza je Ursuli fon der Lajen pružila šansu da pokaže svoju jaku stranu: „Ona je dobra kada se radi o komunikaciji. Veoma je profesionalna. U Francuskoj je poznatija od svog prethodnika Žan-Kloda Junkera.“ Dodatni plus, smatra sagovornica DW, jesto to što je ona majka i ljekarka. „Njen sljedeći zadatak jeste upravljanje korona-fondom, to je ogroman izazov.“
Za Ursulu fon der Lajen nema vremena za opuštanje. Ali, kako kaže Verger, „svoju prvu godinu je i više nego preživjela“.
