Samit Ukrajine i EU u petak u Kijevu; Lukašenko: Ako našoj ruskoj braći zatreba pomoć, spremni smo

Rat u Ukrajini – 342. dan. Uzbuna za vazdušnu opasnost u više ukrajinskih regiona. Moskva tvrdi da ruske trupe ostvaruju postepen napredak na frontu na istoku Ukrajine. Kijev uzvraća da je uspješno odbijen napad na Ugledar. London najavljuje da tenkove “čelendžer” neće isporučiti prije maja. Detalje pratite uživo na CdM-u.

23.42 – Visoki ukrajinski zvaničnik: Rusija planira veliku eskalaciju rata

Ukrajina se priprema za veliku rusku eskalaciju koja bi se mogla dogoditi čak i u sljedeće dvije do tri sedmice, rekao je Oleksij Danilov, zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine za Sky News.

Danilov kaže da najteže borbe tek dolaze, te da će sljedećih nekoliko mjeseci biti ključni.

Pozvao je zapadne saveznike da pošalju više oružja, uključujući britanski Typhoon i borbene avione drugih partnera.

21.39 – Velike borbe kod Bahmuta

Kijev je saopštio da su ukrajinske snage odbile ruske napade na putu kod istočnog grada Bahmuta, sprečavajući Moskvu da zadobije kontrolu nad važnom ukrajinskom rutom za snabdijevanje.

“Ruske trupe nisu mogle da presjeku put preko kojeg se snabdijeva ukrajinska vojska, koja dobija sve što joj je neophodno”, rekao je portparol vojske Ukrajine Serhij Čerevati, prenio je Reuters.

Rusija je ranije u toku dana saopštila da su njene snage preuzele kontrolu nad malim selom Blahodatne, sjeverno od Bahmuta.

21.05 – Lukašenko: Ako našoj ruskoj braći zatreba pomoć, spremni smo

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da je njegova zemlja “već spremna” da ponudi više pomoći Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine. Govoreći tokom državne posjete Zimbabveu, savezniku Rusije, Lukašenko je naglasio da Rusiji trenutno nije potrebna “nikakva pomoć”.

“Ako je našoj ruskoj braći potrebna pomoć, uvijek smo spremni da ponudimo takvu pomoć”, rekao je Lukašenko ne precizirajući pritom što će ta pomoć obuhvatati.

20.47 – Samit Ukrajine i EU u petak u Kijevu

Ukrajinski premijer Denis Šmigal najavio je da će se samit Ukrajine i Evropske unije održati u Kijevu u petak 3. februara, dok se ratom razorena zemlja bori da odbije rusku invaziju, objavila je agencija Frans Press.

„Samit Ukrajina-EU održaće se u Kijevu 3. februara“, rekao je premijer Šmigal na sjednici Vlade u utorak 31. januara, ocijenivši da je to izuzetno važan događaj za kandidaturu Kijeva za pridruživanje evropskom bloku:

“Činjenica da će se ovaj Samit održati u Kijevu snažan je signal i partnerima i neprijateljima.”

19.02 – Francuska će isporučiti dodatne topove Cezar Ukrajini

Francuska će Ukrajini obezbijediti 12 dodatnih topova Cezar kalibra 155 milimetara, pored već isporučenih 18, kao i protivvazdušnu opremu, izjavio je danas francuski ministar odbrane Sebastijen Lekorni (Sebastien Lecornu).

Tih 12 topova srednjeg dometa biće isporučeno narednih nedjelja i “finansiraće se kao dio fonda za podršku od 200 miliona eura”, koji je osnovala Francuska, rekao je Lekorni na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim.

Francuska je takođe obećala da će Ukrajini isporučiti radar Ground Master 200 (GM200) koji proizvodi francuska kompanije Tales (Thales).

18.58 – Grčka ne da Ukrajini svoje Leopard tenkove, Brazil ne da granate

Nećemo obezbijediti tenkove Leopard 2 iz jednostavnog razloga što su apsolutno neophodni za našu odbranu“, rekao je grčki premijer za japansku novinsku kuću Nikei Asia.

Dodao je da su uvijek jasno davali do znanja da su voljni da podrže Ukrajinu, ali ne nauštrb svojih odbrambenih sposobnosti.

Sjedinjene Američke Države su 25. januara objavile da će poslati tenkove Abrams u Ukrajinu, dok je Njemačka rekla da će joj isporučiti tenkove Leopard 2 i omogućiti saveznicima da pošalju svoja oklopna vozila njemačke proizvodnje.

Predsjednik Brazila Luiz Injasio Lula da Silva odbio je zahtjev Njemačke za isporuku granata za protivavionske tenkove Gepard koje koristi Ukrajina, objavili su lokalni mediji u utorak.

„Brazil je zemlja mira. I zato Brazil ne želi nikakvu umiješanost u ovaj rat – čak ni indirektno, rekao je Lula na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Braziliji“, prenosi Bild.

Kijevu je hitno potrebna dodatna municija za tenkove Gepard, a Brazil navodno ima do 300.000 komada.

Predsednik Brazila je pozvao na brz početak mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, navodeći da je neophodno “formirati grupu zemalja koja je dovoljno jaka i poštovana da sedne s njima za pregovarački sto”. Lula je naveo Brazil i Kinu kao moguće posrednike u mirovnim pregovorima.

18.11 – Lavrov: NATO je već duže umiješan u hibridni rat protiv Rusije

NATO je već duže umiješan u hibridni rat protiv Rusije, koliko god pokušavao da opravda svoje prekomjerno slanje oružja Ukrajini, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

16.34 – “Sve je počelo na Krimu i tamo će sve završiti našom pobjedom”

Šef ukrajinske obavještajne službe Kiril Budanov, slučajno ili ne, pogodio je tačno vrijeme i datum početka ruske invazije na Ukrajinu. Sada je prognozirao ishod rata koji bukti nepunih godinu dana u ovoj zemlji.

“I Krim će nam biti vraćen. Reći ću vam – sve je počelo na Krimu 2014. i tamo će sve završiti našom pobjedom”, poručuje Budanov.

<<<Tačno je pogodio vrijeme početka ruske invazije, a sada prognozira: Rat će se završiti pobjedom Ukrajine<<<

16.10 – Putin želi zajedničke centre za vojnu obuku s Bjelorusijom

Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je od svoje vlade da pregovara o formiranju zajedničkih centara za vojnu obuku sa Belorusijom, svojim susjedom i retkim saveznikom u podršci ofanzivi protiv Ukrajine.

U ukazu je Putin je zadužio svoje ministre odbrane i spoljnih poslova da pregovaraju sa Minskom o formiranju tih centara. U ukazu nema dodatnih podataka.

Bjelorusija, koja je saveznica Rusije, služila je kao pozadinska baza za ruske trupe u njihovoj ofanzivi protiv Ukrajine, koja je počela 24. februara prošle godine, ali se bjeloruska vojska do sada čuvala da ne ide u borbe na ukrajinskoj teritoriji.

15. 25 – Kuleba: U prvoj isporuci dobićemo između 120 i 140 tenkova

Ukrajina će dobiti između 120 i 140 tenkova u prvoj isporuci koalicije 12 zemalja, rekao je danas ministar vanjskih poslova te zemlje Dmitro Kuleba.

“Tenkovska koalicija sada ima 12 članova. Mogu kazati da će u prvom talasu ukrajinske oružane snage dobiti između 120 i 140 tenkova sa Zapada”, rekao je Kuleba.

Dodaje da je ukupno potvrđen najmanje 321 tenk.

14. 39 – Rusija tvrdi da je preuzela kontrolu nad selom Blagodatnoje kod Bahmuta

Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov saopštio je danas da su ruske snage preuzele kontrolu nad selom Blagodatnoje, oko pet kilometara od Bahmuta u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR).

On je naveo da su u borbama za Blagodatnoje učestvovali dobrovoljci jurišnih jedinica, uz podršku operativno-taktičke i armijske avijacije, raketnih trupa i artiljerije Južne borbene grupe, prenosi TASS.

Oko Bahmuta se proteklih sedmica vode neke od najtežih bitaka u Ukrajini, prenosi Tanjug.

14. 01 – Poljska i Britanija protiv slanja borbenih aviona Ukrajini

Poljska je saopštila da se ne vode pregovori o slanju borbenih aviona F-16 Ukrajini, a ni Britanija ne vjeruje da bi to bilo praktično, prenose agencije.

Moguće slanje poljskih borbenih aviona F-16 Ukrajini nije tema “službenih pregovora”, rekao je u utorak zamjenik poljskog ministra odbrane, dan nakon što je i SAD odbio slanje tih aviona Kijevu, prenosi AFP.

“Za sada ne postoje službeni pregovori o slanju poljskih F-16 Ukrajini”, rekao je Wojciech Skurkiewicz. “To pitanje ne postoji”.

Poljska ima 48 aviona F-16 američke proizvodnje.

13. 35 – NATO i Japan najavili jačanje veze zbog bezbjedonosne prijetnje  

Šef NATO-a Jens Stoltenberg i japanski premijer Fumio Kishida najavili su u danas jačanje veza, rekavši da su ruska invazija na Ukrajinu i njena sve veća vojna saradnja s Kinom stvorili najnapetije bezbjedonosno okruženje od Drugog svjetskog rata.

Komentari su uslijedili u saopštenju izdatom tokom Stoltenbergove posjete Japanu nakon posjete Južnoj Koreji u kojem je pozvao Seul da poveća vojnu podršku Ukrajini i dao slična upozorenja o rastućim tenzijama s Kinom, prenosi Fena.

“Svijet se nalazi na istorijskoj prekretnici u najstrožem i najsloženijem bezbjedonosnom okruženju od kraja Drugog svjetskog rata”, navela su dvojica lidera u saopštenju.

12. 59 – Peskov: Očigledna umiješanost Zapada u sukob

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je očigledna sve veća umiješanost Zapada u sukob u Ukrajini i da Rusija to uzima u obzir, ali da to neće promijeniti tok događaja.

“Očigledan je rast kolektivne umiješanosti Zapada u sukob u Ukrajini. Mi to uzimamo u obzir. Ponavljam još jednom, to ne može da promijeni tok događaja”, naglasio je Peskov, prenio je TASS.

12. 23 – Američka ambasadorka u Moskvi sastala se s Rjabkovim 

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov sastao se s novom američkom ambasadorkom Lynne Tracy i razgovarao o kontroli naoružanja, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova.

Prošle sedmice je portparolka ministarstva, Marija Zaharova, rekla da Tracy neće poboljšati veze između dvije zemlje zbog onoga što je nazvala tekućim “hibridnim ratom” Washingtona protiv Rusije.

11. 51 – Zelenski: Ruski teror mora izgubiti svugdje i u svemu

U svom noćnom obraćanju na Telegramu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kazao da je razgovarao s danskom ambasadom o odbrambenim potrebama njegove zemlje, “o tome što nam može pomoći da oslobodimo našu teritoriju – naš jug, naš istok. I o našim potrebama u kontekstu obnove Ukrajine.”

“Ruski teror mora izgubiti svugdje i u svemu – i na bojnom polju i u nedostatku ruševina u našoj zemlji – kako bismo mogli sve ponovno izgraditi i tako dokazati da je sloboda jača”, rekao je.

Zelenski je dodao da je Danska podržala dogovor o žitu iz Crnog mora i pridružila se inicijativi za žito iz Ukrajine.

“Činjenica da smo postigli znatan napredak u pogledu bezbjednosti hrane dokazuje da možemo napredovati i u drugim tačkama naše Formule mira”, rekao je Zelenski.

11. 25 – Rusija kaznila Twitch sa 57.000 dolara zbog sadržaja o Ukrajini

Ruski sud je 31. januara kaznio interaktivnu aplikaciju za striming uživo Twitch sa četiri miliona rubalja (57.000 dolara) jer nije uklonio, kako je rekao, “neistine” o ruskoj vojnoj kampanji u Ukrajini, prenijela je novinska agencija Interfax.

Twitch, koji je u vlasništvu Amazona, nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Moskva se dugo protivila distribuciji sadržaja od strane stranih tehnoloških platformi koji je u suprotnosti sa njenim ograničenjima, a ruski sudovi redovno izriču kazne.

11. 11 – Rusija spriječila napad na Zaporožje?

Član glavnog ruskog savjeta Zaporoške oblasti Vladimir Rogov objavio je na Telegramu da su pripadnici ruskih snaga tokom prethodne noći odbili pokušaj ukrajinskih napada, koristeći kvadrokopter Mavic sa termovizirom.

Zapravo oni su detektovali kretanje ukrajinskih specijalaca na liniji fronta.

“Neprijateljska grupa je odmah bila pogođena artiljerijom. Samo jedan neprijateljski diverzant je ustao i pobjegao nakon što je bio pokriven automatskim bacačem granata”, naveo je Rogov.

10. 25 – Kijev kritikuje Milanovića zbog izjave o Krimu 

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova kritikovalo je u utorak hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića zbog izjave da se Krim nikada neće vratiti pod ukrajinsku kontrolu, nazvavši njegov komentar “neprihvatljivim”.

Rusija je zauzela Krim 2014.

Milanović je u ponedjeljak poručio da je “posve jasno da Krim više nikada neće biti Ukrajina”.

“Smatramo neprihvatljivim izjave hrvatskog predsjednika koji zapravo dovodi u sumnju teritorijalni integritet Ukrajine” napisao je na Facebooku portparol ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.

10. 01 – U Njemačkoj sve veći rizik od recesije

Njemačka ekonomija je zabilježila pad od 0,2 odsto na kraju prošle godine, saopštio je njemački Zavod za statistiku, prenio je Tanjug pisanje Bloomberga.

Američka agencija navodi da je to lošiji rezultat od očekivanog i da je nagli rast inflacije opteretio potrošnju njemačkih domaćinstava, kao i da se, imajući u vidu rastuće račune za energiju, recesija čini sve izglednijom.

Brojke koje je objavio njemački Zavod u suprotnosti su sa procjenom iznesenom ranije ovog mjeseca, prenosi Tanjug pisanje Bloomberga, koji dodaje da to takođe znači da bi ekonomska kontrakcija do marta i dalje mogla biti uzrok recesije u najvećoj ekonomiji Eurozone.

Opširnije na link-u.

09.42- Bajden: SAD neće isporučiti Ukrajini lovce F-16

Sjedinjene Američke Države nemaju namjeru da isporuče Kijevu lovce F-16″, poručio je američki predsjednik Džozef Bajden.

On je najavio da će posjetiti Poljsku, ali nije precizirao kada, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Mreža NBC je prošle sedmice navela da Bajden razmatra posjetu Evropi, uključujući mogući odlazak u Poljsku koji će se podudariti sa 24. februarom, godišnjicom početka ruske invazije na Ukrajinu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je rekao da ne bi isključio isporuku borbenih aviona Ukrajini, ali je upozorio na opasnost od eskalacije sukoba, javio je AFP.

Opširnije na link-u.

09. 29 – Gazpromov izvoz plina u Evropu preko Ukrajine pao je na istorijski nizak nivo

Izvoz gasa ruskog Gazproma u Evropsku uniju preko Ukrajine dosegnuo je rekordno nizak nivo od 951,4 miliona kubnih metara u prvih 30 dana januara, objavile su ruske poslovne novine Vedomosti pozivajući se na podatke Gazproma.

Gazprom je isporučivao između 41-43 miliona kubnih metara preko Ukrajine dnevno tokom druge polovine 2022. Međutim, od 5. januara dnevne količine počele su naglo padati, sa samo 24,4 miliona kubnih metara isporučenih dnevno do 19. januara.

Pad je prvenstveno rezultat smanjene potražnje za ruskim gsom u Evropi usred neuobičajeno tople i vjetrovite zime, objavile su Vedomosti.

09. 11 – Stoltenberg: Za odbranu demokratija potrebna jača partnerstva

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg apelovao je danas na čvršće veze sa Japanom jer ruski rat protiv Ukrajine povećava globalne opasnosti i pokazuje da su demokratijama potrebna jača partnerstva.

“Rat u Ukrajini takođe pokazuje da je naša bezbjednost blisko povezana”, rekao je Stoltenberg tokom posjete  bazi Iruma sjeverno od Tokija.

“Ako predsjednik (Vladimir) Putin pobjedi u Ukrajini, to će biti tragedija za Ukrajince, ali će takođe poslati veoma opasnu poruku autoritarnim liderima širom svijeta jer će tada ta poruka biti da mogu da postignu svoje ciljeve ako koriste vojnu silu”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima “rat u Ukrajini se tiče svih nas”.

08:10- Još jedan snimak razorenog Marijupolja

Another video illustrating the destruction of #Mariupol by #Russia. pic.twitter.com/ZN8cE3Tomr

— NEXTA (@nexta_tv) January 31, 2023

07:39- Ruska novinarka silovana u Melitopolju?

Major scandal in Russia.

The TV presenter Olga Zenkova from NTV was sent to occupied Melitopol to record a propaganda piece.

While visiting a restaurant, Kadyrov’s nephew Hasan Ibrahimov and men from his unit walked up to her, beat up her camera man and then raped her. pic.twitter.com/csNvw1kaEi

— Visegrád 24 (@visegrad24) January 30, 2023

Prema pisanju pojedinih ukrajinskih medija, Rusiju trese veliki skandal nakon što je u javnost procurio dopis ruske NTV televizije u kojem stoji da je njihova novinarka silovana u okupiranom gradu Melitopolju.

Ruska novinarka Olga Zenkova poslana je u Melitopolj kako bi napravila reportažu iz grada koji su Rusi okupirali već na samom početku rata. Međutim, kako se navodi, naletjela je na zloglasnu čečensku brigadu i vojnici su navodno novinarku silovali, a kamermana pretukli.

Ukrajinci pišu da se za incident saznalo sasvim slučajno jer je u javnost procurila pritužba NTV-a u kojem je Uprava pozvala Istražni odbor Ruske Federacije da istraži slučaj. Službeni dokument poslat je čelniku Istražnog odbora, a iz same televizije nisu hteli ništa da komentirišu kako bi izbjegli “diskreditovanje ruske vojske”.

07:32- Ukrajina danas traži borbene avione od Makrona

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov danas će se u Parizu susresti s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u jeku rasprave među saveznicima Kijeva da li će Ukrajini poslati borbene avione.

Očekuje se da će Reznikov od Makrona tražiti slanje borbenih aviona Ukrajini dan nakon što je američki predsjednik Džo Bajden odbio takvu mogućnost.

06:21-Pripreme za zajedničku vojnu vježbu Rusije i Bjelorusije

Rusija i Bjelorusija započele su obuku osoblja za zajedničko upravljanje svojim regionalnim snagama, saopštilo je bjelorusko Ministarstvo spoljnih poslova, navevši da će obuka trajati nedjelju dana.

Ovaj trening je dio priprema za zajedničke vježbe koje će Rusija i Bjelorusija održati u septembru, navodi se u saopštenju.

06.20

Situacija na frontu posebno je teška u Donjeckoj oblasti i južnim pravcima, koje su, kako saopštava Kijev, pod stalnim ruskim jurišima. U strateški važnom gradu Nikolajevu, boravili su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i premijerka Danske, koja će Kijevu donirati 19 haubica.

“Razgovarali smo o situaciji na jugu Ukrajine, posljedicama ruskih raketnih i bespilotnih napada. Posebno smo razmotrili stanje energetske infrastrukture i tempo obnove”, naveo je Zelenski.

Ruske snage saopštile su da postepeno napreduju na frontu u istočnoj Ukrajini. Proruske vlasti u Donjeckoj oblasti tvrde da su njihove snage obezbijedile uporište u rudarskom gradu, Ugledaru.

Sa druge strane, generalštab ukrajinske vojske saopštio je da su ruske trupe izvele tri raketna udara u poslednja 24 sata, a da je meta jednog od njih bio Harkov.

Kako ističe, uspješno je odbijen napad na Ugledar i Blagodatno, selo sjeverno od Bahmuta.

O tome šta se dešavalo prije početka rata u Ukrajini i Putinovim navodnim pretnjama raketnim udarom, govorio je bivši britanski premijer.

“U jednom trenutku mi je zaprijetio i rekao: ‘Borise, ne želim da te povrijedim, ali s projektilom bi to trajalo samo minut ili nešto slično’. Veselo”, izjavio je Boris Džonson.

Kremlj oštro demantuje. “Nije bilo pretnji raketnim udarima. To je laž. Pitanje je s kojim je ciljem izabrao takvu verziju. Ili je nesvjesna, jer možda nije razumio o čemu je govorio predsjednik Putin”, odgovara portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Iako je bilo najava da bi britanski “čelendžeri” do kraja marta mogli da se isporuče Ukrajini, Ben Volas, ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva rekao je da će tenkovi koje je London obećao Kijevu, biti na liniji fronta prije ljeta, ne dajući tačan datum.

Posebnu pažnju održavanju dijaloga Vašingtona i Moskve želi da posveti nova američka ambasdorka u Rusiji.

Pošto je Lin Trejsi predala akreditive, poruku da nije doborodošla “prenijeli” su joj okupljeni na protestu ispred zgrade Ministarstva spoljnih poslova u Moskvi.