Zelenski: Ne smijemo Putina ostaviti na miru; Putin: Ruska ekonomija se izborila sa spoljnim pritiskom

Rat u Ukrajini – 572. dan. Nastavljaju se vazdušni napadi na obje strane. Kijev tvrdi da su ukrajinske snage ponovo zauzele selo Kliščijevka na južnom obodu Bahmuta na istoku Ukrajine. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage sinoć oborile dva ukrajinska drona nad Krimom, a da je treća bespilotna letjelica oborena nad Belgorodskom oblašću. Dešavanja pratite na CdM-u.

21.56 – Zelenski: Ne smijemo Putina ostaviti na miru

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina ne može Vladmira Putina, predsjednika Rusije “ostaviti na miru” i pozvao svijet da se suprotstavi ruskom predsjedniku kako bi izbjegli treći svjetski rat.

U razgovoru za američku televiziju CBS Zelenski je rekao da je zapadna vojna podrška ključna za obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Zelenski je na putu za SAD gdje će se 19. septembra obratiti na Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku. Skupština dolazi u trenutku kada Kijev tvrdi da su postigli uspjehe u kontraofanzivi protiv ruske vojske koja je u februaru prošle godine pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Očekuje se da će dva dana kasnije Zelenski u Bijeloj kući sastati sa američkim predsjednikom Džo Bajdenom.

“Moramo što je više moguće osloboditi našu teritoriju i krenuti naprijed. Čak i ako je manje od kilometra ili sto metara, moramo to učiniti”, rekao je Zelenski u intervjuu emitovanom 17. septembra.

“Ajde da letimo na mjestima kroz koja ne možemo proći oklopnim vozilom. Ako ne možemo da letimo, hajde da pošaljemo dronove. Ne smijemo ostaviti Putina na miru”, rekao je on.

20.53 – Njemačka najavila paket pomoći Ukrajini od 400 miliona eura

Njemačka će poslati Ukrajini dodatnu municiju, zaštitna vozila i sisteme za uklanjanje mina u sklopu novog paketa pomoći od 400 miliona eura (427,84 miliona dolara), ali još nije donijela odluku o slanju krstarećih projektila Taurus, rekao je njemački ministar odbrane.

Ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da će Njemačka isporučiti raznu dodatnu municiju Ukrajini, uključujući rakete za mine i planove za slanje odjeće i generatora električne energije za nadolazeću zimu.

“Ukupno, paket će biti vrijedan 400 milijuna eura”, rekao je Pistorius za novine Bild.

20.42 – Mask kritikovao ukrajinsku kontraofanzivu: Toliko mnogo smrti za toliko malo

Multimilijarder Ilon Mask komentarisao je ukrajinsku kontraofanzivu kojom se pokušavaju osloboditi djelovi Ukrajine koji su pod ruskom kontrolom.

“Toliko mnogo smrti za toliko malo”, napisao je na društvenoj mreži X (bivšem Twitteru).

<<<Mask kritikovao ukrajinsku kontraofanzivu: Toliko mnogo smrti za toliko malo<<<

19.44 – Putin: Ruska ekonomija se izborila sa spoljnim pritiskom

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je ekonomska situacija u zemlji u nizu ključnih pokazatelja bolja od ranije projektovane.

Stanje u ekonomiji trenutno je stabilno i uravnoteženo, a u nizu ključnih pokazatelja situacija je znatno bolja od prethodnih procjena i prognoza, rekao je Putin na sastanku o nacrtu saveznog budžeta za 2024-2026. godinu, prenosi Tass.

Putin je naveo da bi, suprotno negativnim prognozama, BDP na kraju godine mogao da dostigne 2,8 odsto.

„U početku je predviđeno smanjenje BDP, da bi u aprilu bio progniziran rast od 1,2 odsto. Već sada smo to premašili i rast bi do kraja godine mogao da dostigne 2,5, a možda čak i 2,8 odsto“, kazao je Putin.

On je istakao da se ruska ekonomija izborila sa spoljnim pritiskom, koji je bez presedana, i potpuno se oporavila, pri čemu je BDP dostigao nivo iz 2021. godine.

„Generalno gledano, sada se sa sigurnošću može reći da je faza oporavka ruske privrede završena. Izdržali smo apsolutno nezabilježeni spoljni pritisak nekih vladajućih elita u takozvanom zapadnom bloku, koje nazivamo neprijateljskim“, rekao je Putin.

16.11 – Južna Koreja donira dva oklopna vozila za razminiravanje

Južna Koreja donira dva oklopna vozila za razminiravanje.

Riječ je o vozilima K600 Rhino.

15.19 – UN: Ljudska prava u Rusiji “znatno pogoršana” od početka rata u Ukrajini

Stanje ljudskih prava u Rusiji “znatno se pogoršalo” od invazije te zemlje na Ukrajinu u februaru 2022., navodi se prvom izvještaju izvjestiteljice Vijeća za ljudska prava UN-a Mariane Katzarove, zadužene za praćenje stanja ljudskih prava u Rusiji.

“Situacija se posljednjih dvadeset godina konstantno pogoršava, dijelom i zbog dva rata u Čečeniji koji su završili 2009.”, istakla je stručnjakinja i izvjestiteljica.

Izvještaj, koji će se ove sedmice predstaviti pred Vijećem za ljudska prava, ne sadrži nikakva iznenađenja ni šokantna otkrića, no sama činjenica da je Vijeće imenovalo posebnu izvjestiteljicu označava poraz za Moskvu u sklopu diplomatske borbe saveznika Kijeva na svim UN-ovim forumima od ruske invazije na Ukrajinu.

14.15 – Rusija traži od suda u Hagu da odbaci slučaj o genocidu

Rusija je zatražila od Međunarodnog suda pravde u Hagu da zbog nenadležnosti i “zloupotrebe procesa” odbaci postupak koji je Ukrajina pred tim tribunalom pokrenula zbog navodne ruske zloupotrebe Konvencije o genocidu.

Šef moskovskog pravnog tima pri Međunarodnom sudu pravde Genadij Kuzmin rekao je pred vijećem od 16 sudija da je slučaj Ukrajine “beznadežno pogrešan i u suprotnosti sa dugogodišnjom sudskom praksom ovog suda”, prenio je AP.

U uvodnom govoru, Kuzmin je ponovio ruske tvrdnje o neonacistima u Kijevu i povukao paralele između ruskog napada na Ukrajinu i vazdušnih napada NATO na Srbiju 1999. godine.

“Ukrajina ne optužuje Rusiju da je počinila genocid. Ukrajina, takođe, ne optužuje Rusiju da nije spriječila ili kaznila genocid. Naprotiv, Ukrajina insistira na tome da se genocid nije dogodio”, rekao je Kuzmin.

Prema njegovim riječima, samo to je dovoljno da se slučaj odbaci.

“Jer prema sudskoj praksi, ako nije bilo genocida, ne može biti kršenja Konvencije o genocidu”, istakao je Kuzmin.

Ukrajina je pokrenula slučaj samo nekoliko dana nakon ruskog napada koji je počeo 24. februara prošle godine. Kijev tvrdi da Rusija zloupotrebljava međunarodno pravo kada tvrdi da je napad bio opravdan kako bi spriječila navodni genocid na istoku Ukrajine u regionima Luganska i Donjecka.

Ruski zvaničnici i dalje optužuju Ukrajinu da je počinila genocid.

Rusija je danas ponovila navode da je “rusofobični i neonacistički” režim u Kijevu koristio Konvenciju o genocidu iz 1948. godine, koju su obje zemlje ratifikovale, kao izgovor da se slučaj nađe pred sudom.

Rusija želi da se slučaj odbaci i navodi da sud nije nadležan.

Ročišta koja će trajati do 27. septembra neće ulaziti u meritum slučaja i umjesto toga su fokusirani na pravne argumente o nadležnosti.

Sudskom vijeću međunarodnih sudija vjerovatno će biti potrebne nedjelje ili mjeseci da donese odluku o tome da li se slučaj može nastaviti.

13.44 – UN: Stanje ljudskih prava u Rusiji znatno pogoršano

Stanje ljudskih prava u Rusiji se značajno pogoršalo od napada na Ukrajinu u februaru prošle godine, navedeno je u izvještaju specijalnog izvjestioca Ujedinjenih nacija za ljudska prava Marijane Kacarove.

Ona tvrdi da je došlo do “sistemskog gušenja” civilnog društva i da su ruske vlasti izvele masovna proizvoljna hapšenja kritičara rata.

Onima koji su uhapšeni prijeti smrt zbog “konstantne upotrebe torture i maltretiranja”, navedeno je u izvještaju.

Ovo je prvi put da Savjet UN za ljudska prava, koji postoji 16 godina, ima mandat da ispita postupanje jedne od pet stalnih članica.

Stručnjaci su dokumentovali nedavno usvojene restriktivne zakone koji se koriste za “ućutkivanje civilnog društva i kažnjavanje aktivista za ljudska prava i drugih zbog njihovog antiratnog ponašanja i stavova”, piše u zaključcima izvještaja.

Često nasilna primjena ovih zakona i propisa, kako se dodaje, rezultirala je sistematskim udarom na organizacije civilnog društva i nezavisne medije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ne može da komentariše trenutno ove navode jer još nije vidio izvještaj. Moskva je ranije govorila da neće sarađivati sa istragom, a debata o ovom izvještaju biće održana na sjednici Savjeta u četvrtak u Ženevi.

12.26 – Smijenjena zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar

Zamenjica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar smijenjena je sa dužnosti, zajedno sa još pet zvaničnika, saopštila je ukrajinska vlada.

Malijar je od početka ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine često bila zadužena za objavljivanje informacija o stanju na frontu.

Vlada nije obrazložila odluku o smjenama, koje su uslijedile za imenovanjem Rustema Umerova za novog ministra odbrane.

12.00 – Ukrajina planira da tuži Poljsku, Mađarsku i Slovačku zbog zabrane uvoza hrane

Ukrajina planira da tuži Poljsku, Mađarsku i Slovačku zbog njihove zabrane uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.

Predstavnik ukrajinske trgovinske komore Taras Kačka rekao je u intervjuu za Politiko da će Kijev takođe uvesti recipročne mjere Poljskoj ako Varšava ne obustavi svoje dodatne mjere i kao primjer naveo da će Kijev zabraniti uvoz voća i povrća iz Poljske.

Kijev planira da tuži tri zemlje u Svjetskog trgovinskoj organizaciji, a ne na osnovu sopstvenog trgovinskog sporazuma sa EU.

“Mislim da cijeli svijet treba da vidi kako se članice EU ponašaju prema trgovinskim partnerima i njihovoj sopstvenoj Uniji, jer to može da utiče i na druge države”, rekao je ukrajinski zvaničnik.

Dok je Slovačka jednostavno produžila prethodnu zabranu EU na četiri vrste žitarica, Poljska je tokom vikenda uvela dodatne zabrane na ukrajinsko brašno i stočnu hranu. Mađarska, rekao je Kačka, ide još dalje i zabranjuje dodatnih 25 proizvoda o kojima ranije nije bilo riječi, uključujući meso.

11.45 – U napadima na Herson poginule dvije osobe

Dvije osobe su poginule u Hersonu tokom noćašnjih napada ruskih snaga na Ukrajinu, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Lokalni zvaničnik Oleksandar Prokudin rekao je da su u ruskom napadu u tom regionu poginuli muškarac (72) i jedna starija žena, kao i da su još tri osobe ranjene, ali nije iznio detalje o povrijeđenima.

Naveo je i da su u jutrošnjem napadu dronom na grad Berislav povrijeđene četiri osobe.

Na meti napada našao se i okrug Izmail, gdje se nalaze luke na Dunavu koje se koriste za izvoz žitarica. Uništeno je 11 dronova u tom regionu i pogođen je jedan rekreativni objekat u gradu Vulkovu.

11.00 – Zelenski: Ne damo teritoriju zarad mira, Ukrajina brani vrijednosti cijelog svijeta

Ukrajinski predsjednik Volodimr Zelenski ponovio je da Ukrajina neće ustupiti dio svoje teritorije zarad postizanja mira.

“Ne, to je naša teritorija”, rekao je Zelenski u intervjuu za američku mrežu CBS.

Zelenski je rekao da će Ukrajina napredovati i oslobađati teritorije čak i kada prođe lijepo vrijeme.

Predsjednik Ukrajine je ipak priznao da se ukrajinska vojska suočava sa teškom situacijom na frontu i da kontraofanziva ne napreduje dovoljno brzo.

Zelenski je naglasio i da se u ratu u Ukrajini brani svjetski poredak.

“Ako padne Ukrajina, šta će biti za 10 godina? Ako Rusi stignu do Poljske, šta je sljedeće? Treći svjetski rat?”, zapitao je Zelenski.

Kako kaže, Ukrajina brani vrijednosti cijelog svijeta.

“Ukrajinski narod plaća najveću cijenu. Borimo se za našu slobodu, umiremo. I to nije fikcija, nije knjiga. Borimo se stvarno sa jednom nuklearnom silom koja prijeti da će uništiti svijet”, rekao je Zelenski.

Izrazio je zahvalnost Vašingtonu na vojnoj pomoći od skoro 70 milijardi dolara, ali je dodao da to nije samo podrška Ukrajini.

“SAD podržavaju Ukrajinu finansijski i ja sam im zahvalan zbog toga. Samo mislim da ne podržavaju samo Ukrajinu. Ako Ukrajina padne, Putin će sigurno ići dalje. Šta će SAD uraditi ako Putin stigne do baltičkih država? Ako stigne do poljske granice? A hoće”, istakao je Zelenski.

Kako je rekao, cijeli svijet mora da odluči da li želi da zaustavi Putina ili da počne Treći svjetski rat.

“Ne možemo da promijenimo Putina. Rusko društvo je izgubilo poštovanje svijeta. Oni su ga izabrali, pa su ga ponovo izabrali i napravili drugog Hitlera. Oni su to uradili”, rekao je Zelenski.

09:24-Kijev: Veliki ruski napad dronovima i projektilima na Odesu

Ruske snage su jutro pokrenule veliki napad projektilima i dronovima na Odesu na jugu Ukrajine, saopštila je ukrajinska vojska.

Posljedice napada još se procjenjuju, naveo je Generalštab ukrajinske vojske.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovsto objavilo je da je uništilo 18 od 24  drona koja su letjela prema regionima Nikolajev i Odesa.

Tvrde da su uništili i svih 17 krstarećih projektila koji su lansirani iz ruske jugozapadne regije Volgograd. Projektili su uništeni u regionima Dnjepropetrovsk, Poltava i Kmelmički.

07:47- Evropska unija poziva Poljsku, Mađarsku i Slovačku da budu konstruktivne

Evropska komisija pozvala je Poljsku, Mađarsku i Slovačku da budu konstruktivne nakon što su najavile da će jednostrano produžiti embargo na uvoz žitarica iz Ukrajine uprkos odluci Unije da tu zabranu ukine.

“Svjesni smo najava nekih država članica u vezi sa unilateralnim merama. Ono što je trenutno važno jeste da sve zemlje rade u duhu kompromisa i da se konstruktivno angažuju”, rekla je portparolka Komisije.

Poljska, Slovačka i Mađarska najavile su u petak da će zadržati svoja ograničenja na uvoz ukrajinskog žita uprkos odluci Evropske komisije.

07.41 – Lula pozvao Zelenskog da se sastanu u Njujorku

Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva pozvao je predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog na sastanak tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, potvrdio je predstavnik brazilskog Senata Žak Vagner, koji je dio Luline delegacije u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema riječima senatora, Zelenskom su ponuđene dva termina za sastanak danas i sjutra, kada će se Lula sastati i sa drugim stranim liderima.

Ukrajinska vlada još nije potvrdila učešće Zelenskog.

Lula i Zelenski se nikada nisu lično sreli, ali su u martu razgovarali telefonom. U maju je Zelenski pokušao da se sastane sa Lulom tokom samita G7 u Japanu, ali je brazilska vlada navela da je nekompatibilnost u rasporedima spriječila njihov susret.

Poziv brazilske vlade Zelenskom dolazi u trenutku kritika na račun Lulinih izjava o mogućnosti da primi predsjednika Rusije Vladimira Putina u Brazilu, tokom samita G20 u Rio de Žaneiru, zakazanog za novembar 2024.

Lula je rekao da ruski predsjednik neće biti uhapšen ako otputuje u Brazil, po nalogu za hapšenje koji je protiv njega raspisao Međunarodni krivični sud.

Predsjednik Brazila je prošlog ponedjeljka promjenio ton i rekao da će o eventualnom hapšenju odlučivati sudovi.

Zelenski je zahtijevao da Lula zauzme čvršći stav u vezi sa ratom Rusije protiv Ukrajine.

06.51 – Rat u Ukrajini ušao je u 572. dan. Obje strane nastavljaju s vazdušnim napadima, a zabilježeni su napadi i na ruskoj teritoriji.

Ukrajinske snage ponovo su zauzele selo Kliščijevka na južnom obodu Bahmuta na istoku Ukrajine, izjavio je komandant kopnenih snaga Ukrajine general Aleksandar Sirski. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski čestitao je vojsci na ponovnom uspostavljanju kontrole nad Kliščijevkom.

06.40 – Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage sinoć oborile dva ukrajinska drona nad Krimom, a da je treća bespilotna letjelica oborena nad Belgorodskom oblašću.

Embargo na uvoz ukrajinskog žita u Poljsku ostaće na snazi dok Varšava ne razradi odgovarajući model saradnje sa Kijevom u ovoj oblasti, izjavio je poljski premijer Mateuš Moravjecki.

Evropska komisija pozvala je Poljsku, Mađarsku i Slovačku da budu konstruktivne nakon što su najavile da će jednostrano produžiti embargo na uvoz žitarica iz Ukrajine uprkos odluci Komisije da tu zabranu ukine.