Evropa

Zapad i normalizacija novog antisemitizma po starim obrascima

Džeremi Korbin i Kris Vilijams

Nakon BBC-jevog filma o antisemitizmu u Laburističkoj partiji koji otkriva da su se viši zvaničnici miješali u disciplinske postupke, došlo je do propitivanja ne samo rada partijskog rukovodstva već i narastajućeg antisemitskog diskursa u Zapadnim društvima, pišu svjetski mediji.

Nakon što je britanski BBC u svom programu Panorama emitovao dokumentarni film o zastupljenosti antisemitizma u Laburističkoj partiji prenoseći tvrdnje bivših članova partije da su se viši zvaničnici miješali u disciplinske postupke rješavanja optužbi za antisemitizam, došlo je do preispitivanja ne samo rada ovog partijskog rukovodstva i nezavisnih komisija, već i narastajućeg antisemitskog diskursa u zapadnim društvima, pišu svjetski mediji.

Novi antisemitizam

U zapadnim društvima, porast političkih snaga koje osporavaju uspostavljeni liberalni poredak – i s lijeva i s desna – oživjelo je stare obrasce koji Jevreje predstavljaju kao otjelotvorenja korumpiranih elita koje su krive za probleme u društvu, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), uz ocjenu da je antisemitski diskurs opet normalizovan na Zapadu, s povećanjem broja incidenta protiv Jevreja u SAD i Evropi.

Pojedini stručnjaci ukazuju da populističke politike ili teorije zavjere same po sebi nisu antisemitske, ali da vrlo lako naprave zaokret i postanu antisemitske, ističe list i dodaje da su istovremeno društveni mediji bez filtera antisemitski govor, dugo držan na marginama, gurnuli u mejnstrim javne debate. Po svakom pitanju – od ekonomske nejednakosti preko finansijske krize do imigracije i terorizma – stare i nove teorije zavjere koje krive Jevreje dobijaju zamah, potaknute političkom polarizacijom i opštom krizom povjerenja koje je zahvatilo zapadne demokratije.

Mada su antisemitske predrasude opstajale u nekim oblastima, otvoreni antisemitizam je bio tabu i donedavno je najveća prijetnja dolazila od islamista i otuđene muslimanske omladine. Sada, dodaje američki konzervativni list, novi talas antisemitizma na Zapadu, sve više dolazi iz drugih dijelova društva – s nativističke ekstremne desnice, sa strahom od “drugog” i snovima o rasnoj čistoti, kao i s ekstremne ljevice koja često identifikuje Jevreje s kapitalističkom elitom koju želi uništiti i koja glorifikuje palestinske ekstremiste.

Ključna razlika između današnjeg antisemitima i antisemitizma prije Drugog svjetskog rata je postojanje Izraela. Na jednom nivou, Izrael je garancija sigurnosti ako se stvari pogoršaju za Jevreje u dijaspori. Ali na drugom nivou, Jevreji u Evropi, SAD i drugdje se redovno krive za postupanje Izraela prema Palestincima. Volstrit džurnal ocjenjuje da demonizacija Izraela svakako leži u srcu krize u britanskoj Laburističkoj partiji koja je ranije većinom privlačila glasove Jevreja, ali koju sada 85,6 britanskih Jevreja vidi kao partiju koja gaji značajan stepen antisemitizma.

U skoro četiri godine pod vodstvom Džeremija Korbina (Jeremy Corbyn), žestokog kritičara Izraela i cionizma, laburisti su imali više antisemitskih incidenata u članstvu, dok je u maju mjesecu partija bila pod formalnom istragom Komisije za ravnopravnost i ljudska prava, antirasističkog tijela koje je stvorila prethodna laburistička vlada, ukazuje list. Korbin je za lidere Hamasa i Hezbolaha rekao da su “prijatelji”, dok je, s druge strane, snimljen kako kaže da cionisti ne “razumiju englesku ironiju” iako su cijeli život proveli u toj zemlji. Poslanica Lucijana Berger (Luciana Berger) koja je podnijela ostavku na članstvo u Labursitičkoj partiji, kaže da često dobija pitanja kakav će život Jevreja biti pod Korbinovom vladom. “Hoćemo li morati da odemo iz zemlje?”, navodi ona i dodaje: “To je zastrašujuće”.

Saučesnici u antisemitizmu

Liderstvo laburista je saučesnik u antisemitizmu i reforma partijskih procesa neće riješiti tu toksičnu kulturu, piše Obzerver (The Observer), sestrinski nedjeljnik Gardijana (The Guardian), osvrnuvši se na dokumentarni film u kojem su otkriveni novi navodi o uplitanju zvaničnika iz ureda lidera stranke Džeremija Korbina u nezavisne disciplinske postupke koji su se bavili problemom antisemitizma.

“Apsolutno mi slama srce da kažem, ali ne mislim da je Laburistička partija više siguran prostor za Jevreje”, izjavila je Izi Lenga (Izzy Lenga), članica Laburističke partije u intervjuu emitovanom prošle sedmice u dokumentarnom programu BBC-ja, a čije riječi, piše urednički tim Obzervera, predstavljaju eho osjećaja mnogih jevrejskih zastupnika, članova i pristalica stranke izraženih u posljednjih nekoliko mjeseci, te su užasna optužnica za neuspjeh laburista da se suoče i iskorijene antisemitizam u svojim redovima.

Ustanovljeno je da je još ovog proljeća trebalo riješiti 1000 pritužbi o antisemitizmu, a do sada je, kao rezultat disciplinskih postupaka, iz stranke isključeno samo 15 članova, navodi list dodajući kako su laburisti negirali postojanje problema s njihovim disciplinskim postupcima uz tvrdnju da je stopa kojom se rješavaju slučajevi antisemitizma četverostruko povećana, što kako ukazuje Obzerver, nije potkrijepljeno dokazima.

Prošlog mjeseca, poslanik Kris Vilijamson (Chris Williamson) vraćen je u stranku nakon suspenzije zbog izjave da je stranka “previše apologetska” u pogledu antisemitizma, dok je u maju zbog antisemitizma – po drugi put u 10 mjeseci – suspendovan Pit Vilsman (Pete Willsman) nakon što se pojavio snimak na kojem je on prozivao izraelsku ambasadu da “podnosi” pritužbe protiv laburista. Istraga o Vilsmanu je u toku i on ostaje član Laburističkog nacionalnog izvršnog odbora, navodi britanski list i dodaje kako je to u suprotnosti s brzinom kojom je Alister Kempel (Alastair Campbell) izbačen iz stranke nakon što je rekao da nije glasao za laburiste na evropskim izborima: trebalo je samo dva dana.

List podsjeća da je lider laburista prije više od tri godine bio pod prismotrom zbog načina na koji se njegova stranka bavi slučajevima antisemitizma: 2016. godine, Odbor za unutrašnje poslove je osuđivao disciplinske procese laburista. Ipak, kako za Odbor ovaj problem nije bio prioritetan, ocjenjuje list, ostaju ozbiljna pitanja u vezi s nedostatkom akcija protiv Korbinovih bliskih saradnika koji su optuženi za antisemitizam.

Antisemitizam u doba populizma

Prošla sedmica bila je sramota za laburiste, pošto je BBC-jeva Panorama otkrila da se ured lidera upleo u rješavanje slučajeva antisemitizma u stranci, čak i kada su insistirali da oni nemaju nikakve veze s procesom dovodeći osoblje koje se žalilo u očaj i depresiju, napisao je Džonatan Fridland (Jonathan Freedland), kolumnista britanskog Gardijana.

Ističući kako je čak 30 zviždača spremno svjedočiti pred Komisijom za ravnopravnost i ljudska prava koja provodi zakonsku istragu o antisemitizmu u političkoj stranci, u tekstu se navodi izjava Sema Metjuza (Sam Matthews), bivšeg šefa za sporove u Laburističkoj stranci, koji je rekao da je svjedočio namjernom pokušaju visokih saradnika Džeremija Korbina “da se redefinira antisemitizam modernog vremena”, uglavnom kako bi svoje kolege mogli rasteretiti optužbi.

Antisemitizam je populizam u možda najčistijem obliku koji tvrdi da je politika uistinu bitka između čestitih masa i opake, korumpirane elite – i da su ta elita Jevreji, piše kolumnista Gardijana ističući kako zbog toga antisemitizam nosi toliko distinktivnih karakteristika populizma – od straha od unutrašnjeg neprijatelja do insistiranja da su mediji skloni iskrivljavanju stvarnosti.

Ranije ove godine globalna studija Gardijana, navodi Fridland, utvrdila je da je karakteristika osoba s populističkim svjetonazorom zapravo spremnost da se vjeruje u teorije zavjere – bilo da se radi o klimatskoj krizi, vakcinama ili vanzemaljcima, a antisemitizam nije ništa drugo nego sveobuhvatna teorija zavjere, tvrdi autor teksta.

Demonizacija, dehumanizacija i konspiracija

Sadašnje rukovodstvo Laburističke partije u najboljem slučaju nije u stanju da shvati antisemitizam u svojim redovima, a u najgorem slučaju rukovodstvo ga omogućava te je došlo vrijeme za smjenu vođstva, napisao je Alan Džonson (Johnson), politički teoretičar i aktivista u komentaru objavljenom u londonskom Independentu (The Independent).

Osvrnuvši se na teoriju marksističkog historičara Erika Hobsbouma (Eric Hobsbawm) iz 1980. i upozorenje da se pojavljuje novi oblik antisemitizma koji je sada “odjeven kao anticionizam”, Džonson ističe kako lideri Laburističke partije nisu shvatili karakter tog “novog antisemitizma” jer nisu spoznali razliku između legitimne kritike izraelske politike – uključujući kritiku okupacije teritorija, projekt naseljavanja, aspekte tretiranja manjina u Izraelu te stepen sile koju Izrael koristi protiv Palestinaca – i nelegitimnog diskursa.

Ovaj diskurs, navodi se u tekstu, oslanja se na demonizirajući, dehumanizirajući i konspiracijski jezik kako bi se izjednačilo značenje “Izraela” i “cionizma” i “cionista”, idući tako daleko da svaki pojam postaje prikladan spremnik za slike i ideje klasičnog antisemitizma.

Klasični “rasni” antisemitizam nije nestao, već se miješa s novim antisemitizmom, ističe autor teksta. Dok je stari antisemitizam govorio: “Jevrejin je naša nesreća”, novi naglašava da je “cionist naša nesreća”. Stari su htjeli da svijet bude”Judenrein” – slobodan od Jevreja, dok novi traži da svijet postane “Judenstaatrein” – slobodan od jevrejske države, ističe autor teksta.

Naglašava da tvrdnje da “cionisti” kontrolišu medije ili da je Izrael “novi Treći Rajh” te zahtjeva od svih britanskih Jevreja da preuzmu odgovornost za izraelsku politiku na Zapadnoj obali (ili inače) nisu “kritika Izraela”. To je antisemitizam i laburistima je potrebno novo rukovodstvo koje to razumije i koje će to iskorijeni jednom zauvijek, ukazuje Džonson u svom komentaru za Independent.

Send this to a friend