Evropa Među najtoplijim državama u narednim danima biće Crna Gora

Zašto je Evropa na udaru toplotnog talasa?

Foto: EPA-EFE/Ilustracija

Ovo ljeto pobija sve dosadašnje rekorde u visokim temperaturama u Evropi a toplotni talas zahvatio je i sjeverne djelove kontinenta. Na udaru vreline našla se i Velika Britanija, država u kojoj, zbog nekada tradicionalnih svježih leta, mali broj ljudi ima klima uređaje.

U utorak, 19. jula, prvi put je zabilježeno rekordnih više od 40 stepeni Celzijusa. Londonski Hitrou tokom dana izvijestio je da je na aerodromu oko 13 časova bilo 40,2.

I tu nije kraj, jer temperature konstantno rastu.

Ekstremne vrućine već su zahvatile djelove zapadne Evrope, prije svega Francusku i Španiju gdje bukte šumski požari. Portugal se zbog ekstremnih temperatura, od blizu 47 stepeni Celzijusa, suočava sa sve većom sušom.

I države Zapadnog Balkana ulaze ovih dana u novi vrući talas sa najavljenih više od 40 stepeni u pojedinim državama. Zašto?

Brze klimatske promjene i globalno zagrijavanje jesu uvijek odgovor na sve ekstremne vremenske oscilacije kako ljeti tako i zimi.

Ovoga puta Evropa je već nekoliko dana pod uticajem ciklona u istočnom Atlantiku, objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) Goran Pejanović, klimatolog i pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ).

Ciklon je prvo zahvatio zapad a ovih dana stiže u sjeverne države Evrope. Glavnu pažnju privlači Velika Britanija.

“U principu dolazi do širenja toplijih klimatskih zona prema sjeveru ali karakteristika ovog globalnog zagrijavanja je da se sjeverne geografske širine mnogo brže zagrijavaju nego, recimo, naše umjerene”, objašnjava Pejanović.

Podsjeća da je prošle godine sličan problem imala još jedna država na sjeveru – Kanada u kojoj je tada takođe oboren rekord sa maksimalnih 49,5 stepeni Celzijusa.

Primera radi, kaže Pejanović, u regionu Zapadnog Balkana stopa rasta temperature je 1,5 stepen na 30 godina, dok se na sjevernim geografskim širinama, posljedice globalnog zagrijavanja više osjećaju uz stopu rasta od dva do čak dva i po stepena.

“Tako da dolazi do tih neobičnih iskakanja i sjeverne se brže zagrijavaju od naših (Zapadni Balkan). Naše su pod znatnim uticajem tog vrelog afričkog suptropskog vazduha. Pogotovo u mediteranskim sredinama, gdje svake godine, kao što vidite, gore šume”, objašnjava Pejanović uz zaključak da je to naročito veliki problem.

“Šume bi trebalo da vrše ulogu upijanja ugljen dioksida iz atmosfere a mi zapravo, usljed požara, gubimo sredstva kojim smanjujemo prisustvo ugljen dioksida u vazduhu”, objašnjava on.

Hektari i hektari šuma nestaju u vatri koja je u ovom toplotnom talasu zahvatila gradove Španije, Francuske, Grčke, Portugala a u regionu Zapadnog Balkana i Hrvatsku. Blizu hiljadu ljudi izgubilo je život u talasu vrućine a više desetina hiljada je raseljeno.

U Velikoj Britaniji visoke temperature utiču na svakodnevni život. Vozovi kasne ili se linije otkazuju. Vrućina uzima danak i u oblastima zdravstvene njege, izvještava britanski Skajnjuz (Sky News).

Kako je u državama Zapadnog Balkana?

U narednim danima očekuju se još veće vrućine u odnosu na prethodni talas koji je bio početkom jula. Među najtoplijim državama biće Crna Gora sa temperaturama i do 41 stepena. Slično je i u Sjevernoj Makedoniji.

Goran Pejanović kaže da će ovo ljeto imati još ekstremno toplih talasa. Trenutno su temperature za oko četiri stepena od uobičajenih za ovo doba godine, tvrdi sagovornik RSE.

Takvi periodi će se ponoviti a ovo ljeto će, kaže Pejanović, generalno biti toplije za oko dva stepena.

Kako zaustaviti talase vrućine?

“Polovina čovječanstva je u opasnoj zoni”, upozorio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, 18. jula na događaju posvećenom klimatskim promjenama u Njemačkoj.

On je pozvao države da preuzmu odgovornost i udruže se u borbi “za zajedničku budućnost”.

“Ovo mora da bude decenija odlučne klimatske akcije. Imamo izbor: kolektivna akcija ili kolektivno samoubistvo. To je u našim rukama”, rekao je Gutereš.

Goran Pajović objašnjava da su čak i sa ograničavanjem emisije štetnih gasova klimatske promjene neminovne ali da će ipak biti kontrolisanije i sporije. Cilj Pariskog sporazuma iz 2015. godine podrazumijeva cilj od 1,5 stepen globalnog zagrijavanja.

“Ukoliko se ne bude vodilo računa, do kraja vijeka možemo očekivati porast temperature i za tri ili četiri stepena a to znači još više ekstremnih situacija kao danas”, upozorava Pajović.

Šta raditi tokom toplotnog talasa?

Visoke temperature utiču na zdravlje i mogu izazvati brojne probleme, od glavobolje, dehidratacije i respiratornih problema do težih posljedica sa smrtnim ishodom.

Jedan od savjeta za rashlađivanje tokom ekstremnih vrućina, piše BBC, je da se izbjegava sunce između 11 i 15 časova, kada je najjače, dok prozore treba držati zatvorene sa roletnama ili zavjesama.

Dosta tečnosti a manje alkohola, takođe su važni za dobro podnošenje vrućina. Voda najprije ali se uz nju preporučuje i mlijeko, kokosovo, takođe.

Ishrana treba da je lagana bogata voćem i povrćem. Nutricionisti kažu da je najbolje ono koje u sebi sadrži dosta vode poput jagoda, krastavca, zelene salate, lubenice.

Za one koji moraju da bude napolju za vrijeme toplotnog talasa, važan zaštitni faktor za kožu i što manje vremena provedenih u automobilima koji se na visokim temperaturama brzo zagrijavaju.

Visoke temperature utiču i na mentalno zdravlje, pojačavajući depresiju. To je naročito vjerovatno kod osoba koje već imaju problema. Simptomi mogu da se pojačaju a isto važi i za anksiozne.

Za svaki porast prosječne mjesečne temperature od jednog stepena, smrtnost u vezi sa mentalnim zdravljem se povećava za 2,2 odsto, navodi u svom najnovijem članku akademski portal Konverzejšan (The Conversation).

Pored temperature, i vlažnost može biti dio problema, što se najviše odražava osobe sa bipolarnim poremećajem. Konverzejšan navodi takođe da tokom toplotnih talasa pojedini ljekovi gube na efikasnosti.

Toplota se negativno odražava na sve, naročito može da ima uticaja na kognitivne sposobnosti.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Rep per
Gost
Rep per

Pa zato sto je ljeto pretpostavljam..ne vidim drugi razlog..ljeti je toplo,a zimi je hladno..evo u pg zaropek kao i svake godine,samo stp se sad o tome stalno prica

Exfart
Gost
Exfart

Ja se čudum što sam puka kad ono od vrućine!!!

Send this to a friend