Zašto je svijet toliko zabrinut za ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje?

Užasi ruske invazije su do sada bili usmjereni na ukrajinski narod. Ali intenziviranje borbi oko nuklearne elektrane – najveće u Evropi – moglo bi da dovede djelove kontinenta u opasnost od radioaktivne katastrofe.

Kompleks Zaporožja u gradu Enerhodar na jugoistoku Ukrajine zauzela je Rusija u prvim danima rata, međutim, njom i dalje upravljaju ukrajinski naučnici. Nakon što je elektrana pogođena u granatiranju izazvana je međunarodna uzbuna. Razlog za to je što šest reaktora proizvodi više energije od bilo kojeg takvog objekta u Sjedinjenim Državama, prenose NBC Njuz.

Zapad optužuje Rusiju za nuklearni terorizam, kao i da namjerno stacionira stotine vojnika i skladišta oružja da bi ovu nuklearnu elektranu koristili kao „štit“ za bombardovanje obližnjih ciljeva. Ukrajina takođe kaže da ruske snage direktno napadaju to mjesto.

Mnoge tvrdnje Rusije tokom rata su bile lakovjerne, ali Moskva optužuje Kijev da je više puta napadao fabriku, piše NBC Njuz. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ukrajinsko granatiranje „preplavljeno katastrofalnim posljedicama za ogromne teritorije, za cijelu Evropu“.

Kao rezultat toga, zvaničnici grada Zaporožja, koji je i dalje pod kontrolom Ukrajine, počeli su da pripremaju planove za evakuaciju civila u slučaju curenja radijacije.

Evo zašto su posmatrači toliko zabrinuti:

Šta se desilo?

Sagradio ga je tadašnji Sovjetski Savez 1980-ih, šest reaktora na laku vodu u Zaporožju svrstava ga među 10 najmoćnijih nuklearnih elektrana na svijetu.

Nakon što je invazija počela 24. februara, ratnoj mašini Kremlja je trebalo nešto više od nedjelju dana da zauzme fabriku u Enerhodaru, gradu koji se nalazi oko dva sata vožnje jugozapadno od većeg Zaporožja.

Zauzimanje fabrike od strane ruskih snaga nedjelju dana nakon početka invazije izazvalo je početnu zabrinutost kada je izbio požar na lokaciji nakon granatiranja.

Ta ofanziva je označila prvi put u istoriji da je izbio rat u zemlji sa tako velikom i naprednom infrastrukturom za nuklearnu energiju, navodi Međunarodna agencija za atomsku energiju sa sjedištem u Beču, koja izvještava Ujedinjene nacije.

Ta panika se obnovila ove nedjelje nakon što je granatiranje oštetilo nekoliko zgrada i kabl za napajanje i stavilo jedan reaktor van mreže, navodi Energoatom, ukrajinska nacionalna energetska kompanija.

Fabrika obezbjeđuje Ukrajini više od 20 odsto svoje snage.

Moskva „ucjenjuje cijeli svijet mogućnošću nuklearne katastrofe“, kaže Grigorij Plačkov, bivši šef Državnog nuklearnog regulatornog inspektorata Ukrajine.

Rusija, koja okupira fabriku, razmijenila je optužbe za odgovornost sa Ukrajinom, koja, kako se čini, pokreće novu ofanzivu na jugu zemlje.

Nije poznato koliko od 11.000 predratnih radnika fabrike nastavlja da radi na lokaciji. Jedan bivši radnik rekao je za NBC Njuz da im je „veoma strašno da rade“ pod ruskom kontrolom, usred izvještaja da su neki od njih bili taoci.

NBC Njuz nije potvrdio tvrdnje nijedne strane.

Ali dok su obojica razmjenjivali krivicu, gradsko vijeće Zaporožja pripremalo je kampanju javnog informisanja „kako bi objasnilo pravila ponašanja stanovništva u slučaju vanredne situacije“, rekao je Anatolij Kurtev, njen sekretar u Telegramu u srijedu.

„Međutim, za sada su to samo preventivne mjere“, rekao je on.

Koji su rizici?

Ukrajini, naravno, nije strana nuklearna katastrofa.

Katastrofa u Černobilju iz 1986. smatra se najgorom takve vrste, što je dovelo do evakuacije više od 100.000 ljudi i radijacije koja je otkrivena širom Evrope.

Zvanično, manje od 50 ljudi je poginulo u katastrofi iz sovjetske ere, ali naučnici i ekolozi podsmijevaju tu cifru kao prenisku veličinu, i vjerovatno kao proizvod stroge kontrole informacija od strane SSSR-a u to vrijeme.

Zaporožje je skoro duplo veće, iako su direktna poređenja teška jer su ta dva objekta potpuno različite zvjeri, objasnio je Plačkov.

Černobil je koristio ono što se naziva RBMK reaktori, ili kanalski reaktori velike snage: starija sovjetska tehnologija koja je modifikovana nakon katastrofe i koja se i danas radi u Rusiji uprkos zabrinutosti za bezbjednost.

Moderniji reaktori u Zaporožju bi trebalo da budu ojačani da bi se nosili sa ogromnim silama kao što je avion koji se obruši na njih, kaže Hamish de Breton-Gordon, koji je predvodio hemijske, biološke, radiološke i nuklearne odbrambene snage poznate kao CBRN u britanskoj vojsci i NATO-u.

„Međutim, ovo je ratna zona, koristi se neka municija koja je daleko smrtonosnija od aviona koji ih pogađa“, rekao je on.

„Borba iz nuklearne elektrane je ludnica, to jednostavno nije dobra ideja.“

Situacija je za sada bezbjedna, saopštila je agencija za atomsku energiju UN. Ali generalni direktor IAEA Rafael Marijano Grosi rekao je u četvrtak Savjetu bezbjednosti UN da bi se „ovo moglo promijeniti u svakom trenutku“.

Područje oko elektrane ima silose nuklearnog otpada, a okolno tlo bi moglo osloboditi radijaciju ako bude poremećeno, rekao je de Breton-Gordon.

Ako se ovo zaista zapali ili eksplodira, malo je vjerovatno da će kontaminacija biti izolovana na Ukrajinu“, rekao je on.

„To će vjerovatno uticati na cijelu Evropu – a takođe i na Rusiju.

Ako bi se dogodila dovoljno velika nesreća, to bi moglo da ima posljedice po ljude u ukrajinskoj crnomorskoj luci Odesa, kao i „ljude u Rumuniji, Bugarskoj, Turskoj i Rusiji“, rekao je Huan Metjuz, gostujući profesor na nuklearnom institutu Dalton, na britanskom Univerzitetu u Mančesteru.

On je rekao da su reaktori elektrane na obalama Dnjepra i da bi radioaktivni materijal pobjegao u rijeku, „to ne bi bila dobra situacija za Crno more koje je ćorsokak ili ćorsokak. Dakle, ribarska industrija bi mogla biti uništena za cijelo Crno more, što bi moglo biti pogubno za zemlje u okolini.”

U slučaju topljenja ili napuknute zaštitne jedinice reaktora, „onda biste dobili razne vrste radioaktivnih materijala u obliku prašine i stvari koje će otići u vazduh i imali biste sličnu situaciju kao u nesreći u Černobilju“, Metjuz dodao je.

Šta može da se uradi?

UN su podržale pozive Ukrajine, SAD i drugih zapadnih vlada da se oko fabrike postavi demilitarizovana zona.

U teoriji, to bi podrazumijevalo da Rusija vrati fabriku Ukrajini ili snagama mirovnih snaga UN, koje patroliraju i održavaju druge demilitarizovane zone širom svijeta.

IAEA se takođe zamolila za pristup kako bi omogućila svojim inspektorima da procijene štetu, provjere bezbjednosne sisteme i „preduzmu hitne zaštitne aktivnosti kako bi potvrdili da se nuklearni materijal koristi samo u miroljubive svrhe“, rekao je Grosi Savjetu bezbjednosti tokom sastanka o krizi.

Moskva nije pokazala nikakve znakove da je voljna da napusti fabriku, koja bi zapravo ustupila veliku nagradu u njenom ratu, baš kao što se čini da Ukrajina pokreće čvrstu kontraofanzivu.

Na sjednici Savjeta bezbjednosti održanoj u četvrtak, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja rekao je da je svijet gurnut „na ivicu nuklearne katastrofe, uporedive po obimu sa Černobilom“. Ali on je dodao da bi zvaničnici IAEA mogli da posjete lokaciju već ovog mjeseca.

Ali u ratu u kojem je Moskva bombardovala kuće, bolnice i druga civilna mjesta – baš kao što je to uradila u Siriji i Čečeniji – njeni protivnici trenutno vide njenu taktiku oko Zaporožja kao još jedan ciničan i opasan trik.

„Niko drugi nije koristio nuklearnu elektranu tako očigledno da ugrozi cijeli svijet“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u saopštenju u četvrtak uveče.

„Svijet treba odmah da reaguje da protjera okupatore sa teritorije Zaporoške nuklearne elektrane”.