Alarm koji se oglasio tokom razgovora o razoružanju u sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi prošlog mjeseca upozoravao je na vrijeme trajanja sastanka.
Zvona su se oglasila da bi ukazala da su delegati prekršili nova pravila smanjenja troškova koja ograničavaju dužinu sastanaka, prenosi Rojters.
Ekrani i mikrofoni takođe su se isključeni, primoravajući ambasadore da viču dok govore, a onda sjednica postaje “haotična, zbunjujuća i bučna”.
Neki su se plašili da će svijetla biti sljedeća, rekao je jedan od nekoliko prisutnih ljudi koji su prizor opisali za Rojters.
Prekidi, koji su se dogodili barem dva puta, bili su rezultat hitnih mjera za smanjenje troškova u centrima UN-a, Ženeve i Njujorka.
Mjere, koje sad već traju tri mjeseca, odgovor su na situaciju koju je Antonio Guteres opisao kao “ekstremno alarmantnu”.
Ujedinjene nacije imaju rupu u iznosu od 768 miliona dolara u svom opštem budžetu za 2,85 milijardi dolara jer 51 zemlja nije platila sve svoje takse, uključujući dvije koje najviše plaćaju – Sjedinjene Amričke Države i Brazil.
Diplomate i analitičari kažu da novčana kriza ukazuje na slabu posvećenost nekih država multilateralnoj diplomatiji, o čemu svjedoči suspenzija vrhovnog apelacionog suda Svetske trgovinske organizacije sa sjedištem u Ženevi i pregovora o klimi u Madridu prošle nedjelje, kada je postignut samo ograničen dogovor.
Francuska i Njemačka pokrenule su “Savez sa multilateralizam” kao podršku Ujedinjenim nacijama.
Ričard Govan, ekspert Ujedinjenih nacija u Međunarodnoj kriznoj grupi rekao je da su ovo simptomi “krize političkog povjerenja” u institucije.
“Većina članova Ujedinjenih nacija jednostavno se ne obazire smeta finansijskim problemima sa kojima se organizacija suočava”, rekao je Govan.
Neki kritičari kažu da bi Ujedinjene nacije mogle da troše manje na plate visokih zvaničnika, često oslobođene poreza.
Zvaničnici UN rekli su da u ovoj fazi ne žele da smanjuju stalne plate zaposlenih već se fokusiraju na smanjenje troškova u drugim oblastima.
Tamo su svi gluvaći ko ćirko