Čime bi Tramp mogao da se bavi kad izađe iz Bijele kuće

Donald Tramp će ostati na vlasti do 20. januara, kad će funkciju predati nasljedniku i pridružiti se ekskluzivnom klubu bivših američkih predsjednika.

Šta je, dakle, sljedeće za ovog političkog i poslovnog mogula?

Tu su unosna gostujuća predavanja, pisanje memoara, planiranje predsjedničke biblioteke.

Džimi Karter je počeo da se bavi humanitarnim radom, a Džordž Buš slikanjem.

Ali Tramp nikad nije bio tradicionalni političar.

„Donald Tramp je prekršio mnoge norme kao predsjednik”, kaže Tim Kolkins, profesor marketinga iz Kelogove škole za menadžment na Univerzitetu Nortvestern.

„Nema razloga da se pomisli da će se Donald Tramp ponašati kao bilo koji bivši predsjednik koje smo do sada imali.”

Evo nekih mogućnosti.

Mogao bi ponovo da se kandiduje

Ovo ne mora da bude kraj Trampovih političkih ambicija – on uvjek može da pođe putem Grovera Klivlenda i da se ponovo kandiduje za drugi mandat.

Klivlend je jedini predsjednik koji je izašao iz Bijele kuće da bi se vratio četiri godine kasnije, bioo je predsjednik 1885. i potom ponovo 1893. godine.

Američki Ustav kaže da „niko ne može da bude izabran za predsjednika više od dvaput”, ali nigdje se ne kaže da ta dva mandata moraju da idu zaredom.

A bivši savjetnici su nagovijestili da bi Tramp mogao da uradi upravo to.

„Apsolutno bih ga stavio u uži izbor ljudi koji će se vrlo vjerovatno kandidovati 2024. godine”, nedavno je izjavio bivši šef protokola Mik Malvejni.

Tramp očigledno obožava mitinge tokom predizborne kampanje i dobio je 71,5 miliona glasova na ovim izborima – što je rekordni zbir za poraženog kandidata koji očigledno ukazuje na značajnu bazu podrške u američkoj javnosti.

„On će napustiti vlast sa brendom koji je na neki način jednako moćan kao što je bio kad je došao na vlast”, kaže profesor Kolkins.

Spekuliše se i da je predsjednikov najstariji sin, Donald Tramp Junior, zainteresovan da se kandiduje za šefa države, što on nije ni pokušao da demantuje.

Možda će često biti u sudu

Tramp je rijetko uzmicao od sudskih bitaka – a na horizontu se ukazuje nekoliko koje bi mogle da mu oduzmu vrijeme kad bude napustio položaj.

Neke istrage protiv Organizacije Tramp već su započele, među kojima je jedna u saveznoj državi Njujork.

Okružni tužilac za Menhetn Sajrus Vens pokrenuo je istragu o Organizaciji Tramp, isprva povezanu sa tvrdnjama da su isplaćene dvije žene koje su tvrdile da su imale aferu sa Trampom u zamjenu za njihovo ćutanje, mada su skorašnji sudski podnesci sugerisali da je ta istraga proširena.

Tramp je uporno odbacivao ovi istragu nazvavši je „lovom na vještice” i nije najjasnije da li Vens ima bilo kakve dokaze za podizanje krivične optužnice.

Predsjednik se suočava i sa optužbama za klevetu u vezi sa dva slučaja navodnog seksualnog napada – od kojih je Tramp oba negirao – a koje su podnijele dvije žene zasebno.

Meri Tramp, predsjednikova nećaka, takođe je podnijela tužbu, optuživši njega i dva člana porodice za prevaru i zavjeru.

Spasavanje poslovne imperije

Prije nego što je bio političar, Tramp je bio mogul za nekretnine, televizijska zvijezda u rijaliti seriji i ambasador vlastitog brenda, koristeći svoje ime za unosne ugovore o izdavanju licenci.

Možda će jedva čekati da nastavi tamo gdje je stao prije četiri godine i vrati se u poslovni svijet.

Njujork tajms je pisao da Tramp ima više od 400 miliona dolara u pozajmicama koje stižu na naplatu u narednih nekoliko godina – iako je izjavljivao da to predstavlja tek „sićušni procenat” njegove neto vrijednosti.

Organizacija Tramp ima brojne hoteea i golf terena.

Postoje imanja koja nose ime „Tramp” u Mumbaju, Istanbulu i na Filipinima – i, naravno, Vašingtonu – baš kao i golf tereni u SAD, Velikoj Britaniji, Dubaiju i Indoneziji.

Ali ako to bude pravac za koji se predsjednik bude odlučio u januaru, imaće pred sobom gomilu posla.

Mnoga od njegovih poslovnih preduzeća su u turističkoj i industriji razonode, koje su teško pogođene pandemijom korona virusa.

Forbs je pisao o tome da je njegovo bogatstvo zbog Kovida-19 doživelo gubitak koji bi mogao da ide i do jedne milijarde dolara.

Na osnovu dvije decenije poreske evidencije u koju je imao uvid Njujork tajms, list je pisao i o „hroničnim gubicima i višegodišnjim utajama poreza”, tvrdivši da on nije plaćao nikakav porez u 10 od prethodnih 15 godina, „uglavnom zato što je prijavljivao da je gubio mnogo više novca nego što je zarađivao.”

I Organizacija Tramp i predsjednik su kritikovali izvještaj kao netačan.

Kolkins kaže da je predsjednik iznova i iznova dokazao da ima nevjerovatnu sposobnost da zadrži svoj brend „u igri” i da on ostane jak – ali ne i neizmijenjen – time što je postao predsjednik.

„Postao je mnogo više polarizujući i mnogo prepoznatljiviji, što ga na neki način čini manje privlačnim kao poslovni brend”, kaže on.

„Sada ako hoćete da organizujete svadbu u nekom Trampovom hotelu, to izražava vaš politički stav, a to nije bio slučaj prije nego što je postao predsjednik.”

Sada ugašeni istoimeni brend njegove prve ćerke Ivanke Tramp suočio se sa bojkotima i od njega su odustali neki veliki prodajni lanci kad je preuzela ulogu više savjetnice u Bijeloj kući.

Njegovi sinovi Erik i Donald Junior su vodili Organizaciju Tramp, kišobran kompaniju za Trampove stotine ulaganja u nekretnine, brendove i druga poslovanja, tokom predsjedničkog mandata, ali su i duboko upleteni u političku karijeru njihovog oca.

„Jedna od stvari o kojima će svi oni razmišljati biće: ‘Koji put je nadalje najbolji za porodicu?'”, kaže profesor Kolkins.

Medijski mogul

Trampu televizija nije strana, nakon unosnog pojavljivanja u rijaliti seriji Šegrt.

Zbog toga se mnogo spekuliše o tome da je njegova ambicija da počne da se bavi informativnim medijima, ili tako što će pokrenuti vlastiti kanal, ili sarađujući sa nekom već afirmisanom konzervativnom mrežom.

„Definitivno će imati potencijalnu publiku”, kaže Henri Šejfer”, izvršni potpredsjednik kompanije Kju skors.

Tramp je uspio da izgradi vlastiti brend kao „osobe koju obožavate da mrzite”, poput Kardašijana ili Hauarda Sterna, kaže on.

A Šejfer od njega očekuje da se „okrene onome što najbolje funkcioniše za njega – a to je kontroverza.”

„On cvjeta od kontroverzi, on spinuje kontroverze u svoju korist, to je njegov modus operandi.”

Mogući saradnici su kablovske mreže One American News Network (OANN) ili Njuzmaks.

OANN je predsjednikov miljenik i obrnuto, a jednom ga je časopis Atlantik opisao kao „dijelom vođu, djelom muzu” kanala OANN.

Kristofer Radi, generalni direktor Njuzmaksa, konzervativnog televizijskog kanala, jednom je u Vašingtonu postu nazvan „Trampovim šaptačem”.

Moglo bi da bude i drugih medija ili projekata iz domena zabave.

Predsjednici često potpisuju ugovor za knjigu – Barak i Mišel Obama su, na primjer, potpisali rekordni zajednički ugovor navodno za 65 miliona dolara – mada je ta suma rijetka, Džordž Buš je navodno dobio 10 miliona dolara predujma za svoje memoare.

Barak i Mišel Obama su takođe potpisali produkcioni ugovor sa Netfliksom vrijedan nekoliko miliona dolara, a oboje Klintonovih imaju ugovore za podkaste.

Predsjednik u penziji

Tramp će dobijati predsjedničku penziju – i gomilu drugih pogodnosti – kad napusti funkciju.

Zakon o bivšim predsjednicima, koji je na snagu stupio 1958. godine da bi „očuvao dostojanstvo” funkcije, omogućuje razne povlastice, uključujući godišnju penziju koja je 2007. godine iznosila 207.800 dolara.

Bivši predsjednici takođe polažu pravo na doživotnu zaštitu Tajne službe, zdravstveno osiguranje, troškove za putovanja i držanje osoblja.

Tramp bi, dakle, u 74. godini mogao da odluči da se mirno povuče.

Mogao bi dane da provodi u filantropskim projektima, uvećava bankovni račun predavanjima na raznim seminarima i konferencijama i da planira svoju predsjedničku biblioteku – arhivu i muzej predsjednika i njegove administracije, obično u rodnoj saveznoj državi.

A slobodno vrijeme bi mogao da provodi odmarajući se i igrajući golf na Floridi u Mar-a-Lagu, njegovom odmaralištu na Palm Biču.

Ali profesor Kolkinks ne vidi miran život kao mnogo vjerovatan scenario za čovjeka koji je provodio toliko vremena u žiži javnosti.

„Malo je vjerovatno da će Donald Tramp kao ličnost izblijedjeti i mislim da ćemo nastaviti da viđamo Trampov brend u svijetu”, kaže on.

Tramp je čak u oktobru spekulisao da će se, ako izgubi izbore, osjećati toliko loše da će „možda morati da napusti zemlju, ne znam”.