Diplomatska pobjeda Kine: Sporazum Irana i Saudijske Arabije daje nadu za mir u Jemenu

Kada su Saudijska Arabija i Iran u petak u Pekingu „zakopali ratne sjekire“ bio je to trenutak, kako se ocjenjuje, koji mijenja igru kako za Bliski istok oblikovan njihovim decenijskim rivalstvom, tako i za rastući uticaj Kine u regionu bogatom naftom.

Iako djeluje iznenađujuće, objava sporazuma bila je zapravo očekivana imajući u vidu da dvije regionalne sile već dvije godine vode pregovore o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa. Povremeno se činilo da pregovarači odugovlače i djelovalo je da je teško nadvladati duboko nepovjerenje između dvije zemlje, piše CNN.

Pregovori Irana sa Saudijskom Arabijom odvijali su se u istovremeno kada su pregovori između Irana i Sjedinjenih Država o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2016. posustajali.

Činilo se da su rezultati za dva različita pregovaračka stola o Iranu međusobno povezani – Rijad i Vašington su dugo išli u korak oko spoljne politike.

Ipak, odnosi Saudijske Arabije sa SAD postali su zategnuti posljednjih godina, dok je uticaj Kine rastao.

Za razliku od Vašingtona, Peking je, piše CNN, pokazao sposobnost da prevaziđe mnoga rivalstva na Bliskom istoku.

Kina je uspostavila dobre diplomatske odnose sa zemljama širom regiona, vođene jačanjem ekonomskih veza.

„Dok će mnogi u Vašingtonu na pojavu kineske uloge posrednika na Bliskom istoku gledati kao na prijetnju, realnost je da stabilniji Bliski istok gdje Iranci i Saudijci ne hvataju jedni druge za gušu takođe koristi Sjedinjenim Državama“, ocjenjuje Trita Parsi, izvršni potpredsjednik Instituta Kvinsi sa sjedištem u Vašingtonu.

Parsi tvrdi da bi sve ovo trebalo da izazove trenutak introspekcije u bliskoistočnu politiku Vašingtona.

„Ono što bi trebalo da zabrine američku vladu jeste šta ako ovo postane nova norma? SAD postaju toliko duboko upletene u sukobe naših regionalnih partnera da naša manevarska sposobnost nestaje i naša prošla uloga mirotvorca je u potpunosti ustupljena Kini“, dodao je on.

„Ovo je ogromna diplomatska pobjeda Kine i definitivno korak bez presedana u diplomatskom angažmanu Pekinga u regionu“, rekao je Jakopo Skita, saradnik za politiku u Fondaciji „Bourse & Bazaar“ i doktorant na Školi za međunarodne poslove Univerziteta Durham u Ujedinjenom Kraljevstvu za Newsweek.

„Ono što je jasno jeste da zemlje u regionu Kinu sve više doživljavaju ne samo kao ekonomskog partnera već i kao diplomatsku silu koja može da igra aktivnu ulogu u regionalnoj dinamici“, rekao je Skita.

Pitanje je da li bi ovo moglo da posluži kao uvod za veću veliku pogodbu koja uključuje širu dinamiku Teherana sa drugim zemljama Savjeta za saradnju u Zalivu (GCC). GCC je, podsjetimo, osnovan 1981. i čine ga Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Skita smatra da ima prostora da se ovo protumači kao odskočna daska za trasiranje puta za regionalni dijalog između Irana, Iraka i GCC-a.

Mohamed al-Hamed, geopolitički analitičar i predsjednik Saudijske elitne grupe, ističe nesumnjivo veću ulogu Kine u uključivanju u složene sporove koji su mučili region.

Sporazum dolazi u trenutku kada SAD, uprkos tome što su tradicionalni bezbjednosni garant u regionu, nisu uspjele da unaprijede nijednu značajnu diplomatsku inicijativu na Bliskom istoku od Abrahamovog sporazuma kojim su Bahrein, Maroko, Sudan i Ujedinjeni Arapski Emirati normalizovali odnose sa Izraelom tokom administracija bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

Izrael se dugo „udvarao“ i Saudijskoj Arabiji, ali opipljiv napredak tek treba da se postigne.

„U odsustvu Sjedinjenih Država, bilo u konfrontaciji ili posredovanju, i dok svijet svjedoči slabosti američke uloge u pitanjima Bliskog istoka, Kina je napravila svoju prvu i najvažniju inicijativu u pogledu angažovanja u pitanjima Bliskog istoka“, ističe Hamed za Newsweek.

„Kina je važan partner Saudijskoj Arabiji i GCC-u, posebno u ekonomskim interesima“, dodao je on.

Navodi da ovo posredovanje potvrđuje da Kina želi da ojača svoju ekonomiju i poziciju na Bliskom istoku.

„Ali skepticizam postoji kada je u pitanju dugovečnost sporazuma, jer neprijateljstvo i dalje postoji duboko između Teherana i Rijada“.

Šen Šivej, novinar i analitičar sa iskustvom u kineskim poslovnim angažmanima u Africi i na Bliskom istoku, za Newsweek ocjenjuje da je ovo ogromna pobjeda za „mir i multipolarnost, i definitivno opipljiva prekretnica za kinesku inicijativu za globalnu bezbjednost i politiku Bliskog istoka koja je zasnovana na dugogodišnjoj poziciji podrške bliskoistočnim zemljama u održavanju njihove strateške nezavisnosti, jačanju jedinstva i saradnje i eliminisanju spoljnog miješanja kako bi svoju budućnost i sudbinu zaista držali u svojim rukama“.

Šen se prisjeća da je kineski predsjednik Si Đinping 2016. jasno rekao da Kina može da bude graditelj mira uz podršku naroda na Bliskom istoku, u skladu sa principima ‘promovisanja mirovnih pregovora umjesto traženja zastupnika, pozivajući sve zemlje da se pridruže Inicijativi Pojas i put umjesto da traži sfere uticaja, i da gradi mrežu kooperativnog partnerstva za obostranu korist i dobitne rezultate, umjesto da pokušava da „popuni vakuum“‘.

Danas su i Iran i Saudijska Arabija dio Inicijative Pojas i put, interkontinentalne mreže projekata uglavnom zasnovanih na infrastrukturi, zajedno sa 148 zemalja i 32 međunarodne organizacije.

„Obnavljanje diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana je istorijska prekretnica za mir u regionu, posebno za Jemen i Siriju, kao i tenzije oko iranskih nuklearnih pregovora koji su zapali u ćorsokak“, smatra Šen.

Kraj mračne ere?

Sporazum od petka mogao bi da nagovijesti kraj krvlju natopljene ere na Bliskom istoku.

Rijad i Teheran su bili u ideološkim i vojnim sukobima otkako je iranska Islamska revolucija uspostavila antizapadnu, šiitsku teokratiju 1979.

Te tenzije su počele da eskaliraju u proksi rat u cijelom regionu nakon što je američka invazija na Irak 2003. prerasla u građanski sukob, pri čemu su se i Iran i Saudijska Arabija borili za uticaj u toj arapskoj zemlji bogatoj naftom.

Oružani sukob između militanata koje podržava Saudijska Arabija protiv oružanih grupa koje podržava Iran zahvatio je veći dio regiona u deceniju i po koja je uslijedila.

U Jemenu, vojna kampanja koalicije predvođene Saudijskom Arabijom za gušenje pobunjenika koje podržava Iran, izazvala je jednu od najgorih humanitarnih kriza na svijetu.

I u Libanu, Iran i Saudijska Arabija su podržale različite frakcije, doprinoseći dvije decenije dugoj političkoj krizi koja je nanijela ogroman ekonomski i bezbjednosni danak ovoj maloj istočnomediteranskoj zemlji.

Stoga postoji sumnja kada je u pitanju dugovječnost sporazuma jer neprijateljstvo još uvijek postoji između Teherana i Rijada.

Godinama su dvije zemlje podržavale rivalske snage širom regiona, a veze su potpuno prekinule početkom 2016. nakon što je pogubljenje Nimra al-Nimra, vodećeg šiitskog muslimanskog sveštenika u Saudijskoj Arabiji, dovelo do toga da su iranski demonstranti upali u saudijsku ambasadu u Teheranu.

Obje sile su nastavile da optužuju jedna drugu da podržavaju destabilizujuće zavjere u regionu.

U kontekstu aktuelnih višemjesečnih demonstracija u Iranu zbog smrti Mashe Amini u policijskom pritvoru u septembru, Hamed je rekao da „Iran nema druge opcije osim da se pridržava međunarodnog prava i da prestane da podržava milicije“.

„Saudijska Arabija će pratiti i posmatrati posvećenost Irana sporazumu u roku od dva mjeseca prije nego što ponovo uspostavi diplomatske odnose“, rekao je on.

Saudijski i iranski zvaničnici obećavaju da će raditi na ponovnoj primjeni višedecenijskog pakta o bezbjednosnoj saradnji i oživljavanju još starijeg sporazuma o tehnologiji i trgovini.

„Kina je sada kum ovog sporazuma i s obzirom na strateški značaj Kine za Iran, to ima ogromnu težinu“, rekao je Ali Šihabi, saudijski analitičar upoznat sa razmišljanjem saudijskog rukovodstva, za CNN.

„Ako Iran prekrši ovaj sporazum, to će naštetiti njegovim vezama sa Kinom koja je svoj puni prestiž stavila u „tripartitni“ sporazum“, dodaje Šihabi.

Međutim, sa Iranom i Saudijskom Arabijom koji se ponovo direktno bave jedni drugima, iranski zvaničnici predviđaju dalji napredak ka okončanju sukoba.

„Odnosi Irana i Saudijske Arabije su značajni na tri nivoa: bilateralno, regionalno i međunarodno“, stoji u saopštenju stalne misije Irana pri Ujedinjenim nacijama za Newsweek.

„Obnavljanje političkih odnosa između dvije zemlje koristiće za sve tri oblasti, uključujući region i islamski svijet.“

Iz misije su poručili i da bi „obnavljanje političkih odnosa moglo ubrzati razrješenje situacije u Jemenu ka uspostavljanje primirja i formiranje inkluzivne nacionalne vlade“.

Ministarstvo spoljnih poslova Saudijske Arabije u svopm saopštenju odalo je zasluge Kini priznajući „plemeninu inicijativu njegove ekselencije predsjednika Si Đinpinga, predsjednika Narodne Republike Kine, o podršci Kine razvoju dobrosusjedskih odnosa između Kraljevine Saudijske Arabije Arabije i Islamske Republike Iran“.

Sporazum je, tvrde, postavio osnovu za sastanke najviših diplomata iz Teherana i Rijada kako bi razgovarali o „unapređenju bilateralnih odnosa“, kao io implementaciji sporazuma o bezbjednosnoj saradnji između njih.

Takva saradnja mogla bi da igra ključnu ulogu ne samo u deeskalaciji tenzija, već i u ostvarivanju napretka u devetogodišnjem građanskom ratu u Jemenu.

„SAD podržavaju sve napore ka deeskalaciji tenzija u regionu“

U skladu sa tvrdom linijom koju SAD imaju prema Iranu, Bijela kuća je izrazila određeni stepen skepticizma u pogledu posvećenosti Teherana novosklopljenom sporazumu sa Rijadom.

Odgovarajući na novinarska pitanja tokom video konferencije za štampu u petak, koordinator za strateške komunikacije Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD Džon Kirbi rekao je da „zaista ostaje da se vidi da li će Iranci poštovati svoju stranu sporazuma“.

Naveo je da režim u Iranu obično ne poštuje datu riječ. „Dakle, nadamo se da ovoga puta hoće, voljeli bismo da ovaj aranžman okonča rat u Jemenu“.

Na kraju je rekao da će Bajdenova administracija „podržati sve napore da se deeskaliraju tenzije u regionu“, odbijajući ideju „da se SAD povlače sa Bliskog istoka“.