Evropska komisija obećala je 474 miliona eura finansijske podrške za sprovođenje reformi u javnom sektoru Avganistana te za pomoć u rješavanju problema izbjeglih i raseljenih.
Sredstva su namijenjena razvoju javnih usluga, borbi protiv korupcije, ubrzanju reforme pravosuđa i javnog zdravstva.
Evropska unija izdvojila je 37 miliona eura kao pomoć u rješavanju problema migracija, uključujući reintegraciju raseljenih stanovnika Avganistana.
Sredstva su takođe namijenjena za predsjedničke i lokalne izbore u 2019. godini.
“EU stoji uz Avganistan i njegove ljude u izgradnji snažnije budućnosti te zemlje”, rekao je u utorak na ženevskoj konferenciji o Avganistanu Neven Mimica, povjerenik Evropske komisije za međunarodnu saradnju i razvoj, prenosi Hina.
Gani: Otvoreni smo za biznis
“Kroz zajedničke napore namjeravamo smanjiti zavisnost o pomoći te ulagati u demokratsku vladavinu koja ide u korist svim građanima”, naglasio je Mimica.
Prvog dana konferencije o Avganistanu predsjednik te zemlje Ašraf Gani na konferenciji je pozvao strane ulagače da pomognu ojačati ekonomiju.
Gani je predstavio reforme svoje vlade usmjerene prema unaprjeđenju poslovnog okruženja, olakšanju trgovine, poboljšanju infrastrukture i korišćenju prirodnih resursa.
“To je drugačiji Avganistan” rekao je predsjednik.
“Otvoreni smo za biznis. Nadam se da ste vi otvoreni za partnerstvo”, dodao je Gani.
Konferencija o Avganistanu, koja se na visokom nivou odvija u Ženevi, posebno se bavi sigurnosnom krizom u zemlji i krizom hrane i poziv je za finansijsku i političku pomoć iz inostranstva kako bi se zemlja mogla nositi s napadima islamista i problema s nedostatkom hrane.
UN: Pomaci Kabula
Osim Ganija učestvuje i blizu 20-ak ministara spoljnih poslova, ukljućujući ruskog ministra Sergeja Lavrova.
Tobi Lanzer, zamjenik rukovodioca UN-ove misije pomoći u Avganistanu (UNAMA) obavijestio je u utorak da je avganistanska Vlada napravila velike korake od međunarodne donatorske konferencije 2016. godine u Briselu.
Prema UN-u Kabul je dosta uložio u snabdijevanje svojih građana osnovnim namirnicama, ojačao borbu protiv korupcije i reformisao sigurnosne agencije.
No, od 35 miliona stanovnika, njih 3,6 miliona je suočeno s glađu, a pola miliona je raseljeno zbog nasilja i ovogodišnje suše, podsjetio je dužnosnik UN-a.
